{"id":21547,"date":"2017-12-18T14:24:22","date_gmt":"2017-12-18T13:24:22","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21547"},"modified":"2017-12-19T10:50:25","modified_gmt":"2017-12-19T09:50:25","slug":"mostov-zakon-o-mikrosolarima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21547","title":{"rendered":"MOST-ov Zakon o mikrosolarima"},"content":{"rendered":"

Ne doga\u0111a se \u010desto da tre\u0107a najve\u0107a politi\u010dka opcija u dr\u017eavi izi\u0111e s prijedlogom nekog zakona, a to u javnosti pro\u0111e poprili\u010dno nezapa\u017eeno. No, upravo se to posljednjih dana u Hrvatskoj de\u0161ava s prijedlogom MOST-a nezavisnih lista o zakonu o mikrosolarima<\/a>. Prijedlog Zakona predstavljen je u subotu na tiskovnoj konferenciji koju je MOST odr\u017eao u Splitu, a predstavili su ga kao “jednog u nizu va\u017enih zakona na kojima rade”. Nastavak je to MOST-ove energetske politike u sklopu koje se protive izgradnji TE Peru\u0107a, poti\u010du ulaganja u obnovljive izvore, upozoravanje na “obaveze” Pari\u0161kog sporazuma, ustaju protiv privatizacije Hrvatske elektroprivrede i sl.<\/p>\n

Konkretan nacrt zakona jo\u0161 nije dostupan javnosti, no iz prezentacije prikazane u subotu ostaje dojam da je fokus zakona na ku\u0107anstvima, odnosno na malim potro\u0161a\u010dima. Kako je to kazao Ante \u010cikoti\u0107: “Prijedlog zakona je posebno namijenjen malim kupcima elektri\u010dne energije, gra\u0111anima, malim i srednjim poduzetnicima koji upravljaju cijenom energije i svojom energetskom budu\u0107no\u0161\u0107u, \u0161to je va\u017ean korak prema energetskoj neovisnosti, a protiv energetskog siroma\u0161tva.”<\/p>\n

Saborska zastupnica MOST-a Ivana Nin\u010devi\u0107-Lesandri\u0107 nadovezala se istaknuv\u0161i kako u ovom prijedlogu “kupac postaje proizvo\u0111a\u010d s tendencijom poticanja izgradnje mikro postrojenja za proizvodnju elektri\u010dne energije za samoopskrbu.” Dok je logiku samog zakona objasnio Mate Rebi\u0107 kazav\u0161i kako va\u017enost ovog zakona le\u017ei u \u010dinjenici da bi “za razliku od dosada\u0161njeg modela, mali kupci-proizvo\u0111a\u010di na tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dne energije osna\u017eili svoju poziciju kupca-proizvo\u0111a\u010da i potro\u0161a\u010da s vlastitom proizvodnjom instalirane snage do 10kW, priklju\u010denog na distribucijsku mre\u017eu.”<\/p>\n

Potro\u0161a\u010d-kupac ili potro\u0161a\u010d-proizvo\u0111a\u010d?<\/strong><\/p>\n

MOST se ovim prijedlogom zakona zasad isti\u010de ispred energetskih politika drugih stranaka. No, ovdje je nu\u017ena ograda, tek puni nacrt zakona pokazat \u0107e ide li zaista ovaj zakon primarno na korist ku\u0107anstava ili \u0107e prijedlog u svojoj kona\u010dnoj varijanti sadr\u017eavati proturje\u010dja koja ciljaju zadovoljenju interesa investitora, odnosno kapitala. Ni u ovom slu\u010daju nije mogu\u0107e zadovoljiti obje strane suprotstavljenih dru\u0161tvenih interesa \u2013 poduzetnika i malih potro\u0161a\u010da (ku\u0107anstava). Kao \u0161to smo ve\u0107 pisali u tekstu Porez na sunce<\/a>, trenutno postoje dvije dominantne metode prikupljanja sun\u010deve energije: koncentrirane solarnotermalne elektrane i fotovolta\u017ene \u0107elije ili tzv. oto\u010dni sustavi. Dru\u0161tvene vrijednosti, pa tako i zakonodavni okvir, nisu inherentni ovim modelima. Iako je model koncentriranih energana limitiraniji od fotovolta\u017enih \u0107elija, u slu\u010daju kolektivnog potro\u0161a\u010dkog vlasni\u0161tva nad koncentriranim energanama i one mogu biti vo\u0111ene s obzirom na prioritet interesa lokalne zajednice. Me\u0111utim, prepustiti razvoj ovih modela investitorima, lobistima i zakonodavcima bez za\u0161tite demokratskog interesa,\u00a0bilo bi naivno,\u00a0\u010demu u prilog govori energetsko zakonodavstvo EU. Fakti\u010dko postojanje ovih\u00a0dvaju modela ne implicira ugra\u0111ene dru\u0161tvene vrijednosti, ono \u0161to ove modele \u010dini reakcionarnim ili revolucionarnim je dr\u017eavno zakonodavstvo koje ih prati.<\/p>\n

Prvi oblik, koncentriranih\u00a0solarnih elektrana i dalje podrazumijeva posrednika u obliku mikropoduzetnika izme\u0111u proizvodnje struje i njezine distribucije prema ku\u0107anstvima, dok u drugom slu\u010daju ne postoji posrednik. Puno zna\u010denje pojma kupca kao proizvo\u0111a\u010da<\/strong>, primarno se ostvaruje u modelu fotovolta\u017enih \u0107elija na krovovima ku\u0107anstava i samo se u ovom modelu cijeli proizvodno-distribucijski lanac struje izokre\u0107e naglava\u010dke, na prednost ku\u0107anstava. Ovaj “prosumer”, ina\u010de mudro pogre\u0161no preveden u hrvatski jezik kao kupac-proizvo\u0111a\u010d, dok bi to\u010dno zna\u010denje bilo proizvo\u0111a\u010d-potro\u0161a\u010d<\/strong>, a ne kupac, samo u ovom modelu u kona\u010dnici postaje “sam svoj \u0161ef”. Modeli koncentriranih energana zapravo su dominantan, iako ne i najbolji, trend razvoja omasovljenja struje proizvedene iz OIE. Taj model, u postoje\u0107em obliku, kao \u0161to je vidljivo na bugarskom slu\u010daju<\/a> i na slu\u010daju ovogodi\u0161njeg poskupljenja struje u Hrvatskoj<\/a> nije tr\u017ei\u0161no isplativ, stoga ovisi o dr\u017eavno garantiranoj subvenciji koja u kona\u010dnici poskupljuje struju za krajnje korisnike poput ku\u0107anstava. Iako je koncentrirani model skuplja investicija i manje logi\u010dan smjer, njega se forsira diljem Europe i svijeta, upravo zbog toga \u0161to zadr\u017eava postoje\u0107e pozicije na tr\u017ei\u0161tu elektri\u010dnom energijom, odnosno ni na koji na\u010din ne mijenja dru\u0161tvene odnose koji bi zavr\u0161ili promjenom i tr\u017ei\u0161ne pozicije.<\/p>\n

Model solara na krovovima ku\u0107anstava s druge strane \u010dini upravo to. U ovom modelu, ku\u0107anstva su primarno proizvo\u0111a\u010di koji vi\u0161ak energije \u0161to ju proizvedu prodaju distributerima. Zbog tehni\u010dkih razloga, u oba modela, distributer je i dalje potreban, no dok je u modelu koncentriranih elektrana on i dalje proizvo\u0111a\u010d i prodavatelj energije, u modelu fotovolta\u017enih \u0107elija na krovovima ku\u0107anstava, distributer je kupac, a ku\u0107anstva su proizvo\u0111a\u010di<\/strong>. Zarada dakle le\u017ei primarno na ku\u0107anstvima, dok je i dalje potreban odr\u017eavatelj mre\u017ee s izmijenjenom, pasivnom i neproizvodnom ulogom.<\/p>\n

MOST-ov ispit zrelosti<\/strong><\/p>\n

MOST-ov prijedlog poku\u0161ava pomiriti ova dva modela, jasno je iz dijelova prezentacije koje su davali Ante \u010cikoti\u0107 i saborska zastupnica Ivana Nin\u010devi\u0107-Lesandri\u0107. Ho\u0107e li u tome uspjeti, ovisi o tome je li ova stranka spremna prihvatiti politi\u010dke konzekvence koje proizlaze iz energetske i ekonomske politike kako su je zacrtali ovim prijedlogom i kako \u0107e reagirati u trenutku kada pritisak kapitala i privatnih investitora postane ja\u010di.\u00a0Ho\u0107e li MOST nezavisnih lista do kraja inzistirati na revolucionarnom modelu i time pristati na to da budu stranka lijevog centra, mjesto koje je ina\u010de popunjavao SDP, i trenutno stranka u rasulu. Ili \u0107e, a ovo je realnije, u\u0107i u me\u0111usobne prijepore i daljnje osipanje uzrokovano kontradiktornim pozicijama stranke. Primarni problem za MOST je istovremeno ono \u0161to je u po\u010detku bila njihova najve\u0107a snaga: nepostojanje ideolo\u0161ki koherentne strategije razvoja stranke. Rje\u0161enje toga podrazumijevalo bi uspostavu mehanizama razrje\u0161avanja ideolo\u0161kih sukoba ili dono\u0161enje koherentne politi\u010dke strategije, odnosno MOST-ov ispit zrelosti.<\/p>\n

Otegotna je okolnost, \u0161to \u0107e se \u010dini se, njihovog \u0161efa, Bo\u017eu Petrova pitati za mi\u0161ljenje. Za njega, za razliku od Slavena Dobrovi\u0107a, a \u010dini se i Ante \u010cikoti\u0107a od kojih dolazi ovaj revolucionarni prijedlog, energetska politika pitanje je politi\u010dkog razlikovanja od SDP-a i HDZ-a. \u010citava ova prividna Petrovljeva ekolo\u0161ka svijest mo\u017ee se prona\u0107i u protivljenju primarno HDZ-u, a onda tek privatizaciji HEP-a i drugim \u0161tetnim HDZ-SDP-ovim energetskim politikama. MOST ovime ulazi i u ispra\u017enjeno mjesto zelenih stranaka u Saboru \u010dime se strate\u0161ki otvara prema jo\u0161 jednom dijelu glasa\u010dkog tijela. No, ta je pozicija prekarna, jer \u0107e ovisiti o razrje\u0161enjima ideolo\u0161kih sukoba unutar stranke. Ho\u0107e li nijansiranje\u00a0koje smo ovdje istaknuli dovesti do jo\u0161 jedne linije raspada u MOST-u ili \u0107e Petrov kona\u010dno politi\u010dki “maturirati”? Kuriozitet za kraj tako predstavlja i opservacija da je MOST zasad jedina stranka u Hrvatskoj koja ima konzervativne gra\u0111anske vrijednosti, a lijevu ekonomsku politiku, barem kad se radi o energetici. SDP je dijametralno suprotan, iako nikad ne razo\u010daraju u svom zalaganju za liberalne gra\u0111anske vrijednosti, njihova se ekonomska politika ne razlikuje od one HDZ-a, \u010dak ni u energetici.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ne doga\u0111a se \u010desto da tre\u0107a najve\u0107a politi\u010dka opcija u dr\u017eavi izi\u0111e s prijedlogom nekog zakona, a to u javnosti pro\u0111e poprili\u010dno nezapa\u017eeno. No, upravo se to posljednjih dana u Hrvatskoj de\u0161ava s prijedlogom MOST-a nezavisnih lista o zakonu o mikrosolarima. Prijedlog Zakona predstavljen je u subotu na tiskovnoj konferenciji koju je MOST odr\u017eao u […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":6809,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[128],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-21547","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-energetika","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21547","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21547"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21547\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21577,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21547\/revisions\/21577"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/6809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21547"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21547"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21547"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21547"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21547"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21547"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21547"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}