{"id":21514,"date":"2017-12-19T08:00:12","date_gmt":"2017-12-19T07:00:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21514"},"modified":"2021-02-25T10:55:27","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:27","slug":"svjetlana-nedimovic-ima-se-sta-raditi-i-prije-revolucije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21514","title":{"rendered":"Svjetlana Nedimovi\u0107: Ima se \u0161ta raditi i prije revolucije"},"content":{"rendered":"

Zrak opasan za zdravlje, prometni kolapsi i nestanci vode: to su samo neki od dugogodi\u0161njih problema koje su prisiljeni pre\u017eivljavati stanovnici Sarajeva. Iako je ve\u0107ina opravdano bijesna zbog situacije, taj se bijes te\u0161ko pretvara u borbu koja vodi promjeni. Upravo o pitanjima organizacije takve borbe razgovarali smo sa Svjetlanom Nedimovi\u0107 iz sarajevske inicijative Jedan grad, jedna borba.<\/strong><\/p>\n

Proteklih mjeseci, organizirano je nekoliko prosvjeda vezanih uz problem distribucije vode u Sarajevu. Otkud u tom gradu problemi s vodom i kakvu ulogu u tome ima privatizacija, odnosno koncesije na vodocrpili\u0161ta?<\/strong><\/p>\n

Zapravo je organizovana cijela kampanja, Vodoodbrana Sarajeva, u sklopu koje je protest bio samo jedan element. \u0160to se ti\u010de problema vodosnabdijevanja, kao i npr. gradskog prevoza, dalo se primijetiti da su komunalne usluge zanemarivane od rata. Od urbanizma smo vidjeli samo eksploziju gradnje u funkciji land-bankinga<\/a><\/em> i bez ikakvog obzira prema ograni\u010denjima postoje\u0107e infrastrukture. Situacija se me\u0111utim pogor\u0161ala zadnjih godina kada su sredstva za Vodovod, ta\u010dnije rekonstrukciju problemati\u010dne mre\u017ee, iz ina\u010de vrlo pristojno velikog kantonalnog bud\u017eeta \u2013 drasti\u010dno srezana. Tako da imamo gubitak vode iz cijevi oko 75%, i prekomjerno crpljenje iz postoje\u0107ih izvori\u0161ta, a odsustvo ulaganja u nova uprkos studijama koje su jo\u0161 osamdesetih godina 20. vijeka zaklju\u010dile da su neophodni novi izvori. Svaka su\u0161na godina bila je problemati\u010dna, npr. 2012. godina \u2013 samo se ove godine “desio narod” pa nije pro\u0161lo kao i obi\u010dno, u \u010dekanju ki\u0161e.<\/p>\n

Stranke na vlasti, pri tome prvenstveno Stranka demokratske akcije koja gotovo da nikad od 1990. godine nije bila van vlasti, najve\u0107i su krivac. Dovo\u0111enje strana\u010dkih ljudi, bez ikakvog radnog iskustva i znanja, slaba organizacija unutar preduze\u0107a, isisavanje javnog novca preko tendera a za ra\u010dun firmi strana\u010dkih klanova \u2013 sve to je iscrpilo komunalna preduze\u0107a. Sve to vrijeme dru\u0161tvo nad njima nema nikakve mogu\u0107nosti nadzora. Demokratija koju nam je donijela ova tranzicijska demokratizacija nas je u\u010dinila taocima na\u0161ih zastupnika u institucijama i njima nadre\u0111enih klanova \u2013 demokratski mehanizmi koje smo kao dru\u0161tvo u\u017eivali prije 1990. godine u mnogome su bili znatno vi\u0161e demokrati\u010dni za ve\u0107i broj ljudi tamo gdje je to mo\u017eda i najbitnije, na radnom mjestu i u lokalnoj zajednici. O tome svjedo\u010de dokumenti iz npr. 1970-ih godina upravo u slu\u010daju sarajevskog vodovoda. Nasmijava pri tome \u010dinjenica da su neki od tih dokumenata zapravo izvje\u0161taji Svjetske banke \u2013 doslovno hvalospjevi socijalisti\u010dkom upravljanju, koje se zadnje tri decenije sistematski ocrnjuje, progla\u0161ava “nedoma\u0107inskim” i neefikasnim.<\/p>\n

\u0160to se koncesija ti\u010de, tokom kampanje je izbilo na vidjelo i postalo jasno velikom broju nas kako sve mo\u017ee meandrirati privatizacija: od gubitka dru\u0161tvene kontrole nad dru\u0161tvenim dobrom, preko koncesija na vrela, do javno-privatnog partnerstva (JPP) koje listom podr\u017eavaju me\u0111unarodne organizacije, strane ambasade i doma\u0107e vlasti kako bi profitabilni dijelovi javnih preduze\u0107a bili fakti\u010dki privatizovani, a svi tro\u0161kovi pali na teret dr\u017eave i dru\u0161tva. Posebna pri\u010da je potpuno nekontrolisano crpljenje javnog resursa za profit kapitaliste \u0161to nam se prikazuje kao investicija. Reklo bi se, investicija u najcrnju budu\u0107nost “vodenog” ropstva, a s vremenom vjerovatno i ne\u010dije vodene kolonije.<\/p>\n

Nakon vi\u0161e mjeseci polemika o vodoopskrbi, kantonalne vlasti su ipak najavile rje\u0161avanje problema, odnosno obnovu mre\u017ee koja \u0107e se navodno financirati kreditom Europske banke za obnovu i razvoj. Imaju li Sarajke i Sarajlije povjerenja u najave odgovornih?<\/strong><\/p>\n

Kredit je u me\u0111uvremenu odobren. Mislim da je, pored radova na obnovi, veoma bitno pitanje ko \u0107e ga otpla\u0107ivati i da li \u0107e se poku\u0161ati iskoristiti to optere\u0107enje za Vodovod kao osnova za privatizaciju u vidu ve\u0107 spomenutog javno-privatnog partnerstva. Za te se aran\u017emane ina\u010de obu\u010davaju dr\u017eavni slu\u017ebenici na raznim nivoima vlasti, maksimalno ubla\u017eava regulativa i pumpaju se ogromni novci iz me\u0111unarodnih krugova, dok kojekakvi konsultanti svako malo isko\u010de s “pouzdanim analizama” da je JPP jedino rje\u0161enje za komunalni sektor. Nepovjerenje prema vlastima je u ovom slu\u010daju politi\u010dki vrlo zdrav pristup.<\/p>\n

Ina\u010de, treba re\u0107i da je uz kredit, Sarajevo opet dobilo i vodu, non-stop. Bez obzira na uobi\u010dajeno lamentiranje nad odsustvom masa na ulicama, pokazalo se da za neka postignu\u0107a nije potrebna masa nego dobro organizovana i osmi\u0161ljena kampanja. Takve kampanje mogu donijeti ne samo kratkoro\u010dne pobjede nego i pomak ka razvoju politi\u010dke svijesti dru\u0161tva van okvira nametnutih tranzicijom.<\/p>\n

Za resurse pod dru\u0161tvenom kontrolom<\/strong><\/p>\n

Spomenula si Vodoodbranu Sarajeva kao klju\u010dnog aktera u borbi za vodu. Kako je ona nastala, koje su joj aktivnosti i ciljevi?<\/strong><\/p>\n

Vodoodbranu kao kampanju su pokrenula tri kolektiva (uslovno re\u010deno), Jedan grad, jedna borba kao nestrana\u010dka i neregistrovana politi\u010dka organizacija; Eko akcija kao udru\u017eenje gra\u0111ana i Borba za \u017eivot kao dosta labava mre\u017ea u formi gra\u0111anske inicijative. Takav hibrid se pokazao vrlo efikasnim \u2013 npr. tamo gdje vas poredak ko\u010di jer se niste registrovali kao NVO, usko\u010di organizator koji ima registraciju.<\/p>\n

Ciljevi su jednostavni i staju u na\u0161 slogan: Voda narodu! Malo smo se u tom sloganu poigrali pozdravom “Smrt fa\u0161izmu \u2013 sloboda narodu”. Ali ta je igra proizvela vrlo ozbiljnu poruku, istovremeno evokativnu i progresivnu, poruku koja upu\u0107uje na neposredni problem redukcija vode ali i ono \u0161to bi trebao biti generalni cilj: dru\u0161tvena kontrola, upravljanje i svojina nad onim \u0161to je dru\u0161tveno dobro. Drugim rije\u010dima, vodu moramo imati, pitku i \u010distu, 24 sata dnevno svaki dan, svi u gradu \u2013 pristup vodi ne smije zavisiti od ne\u010dije finansijske situacije. Istovremeno me\u0111utim voda i vodosnabdijevanje moraju ostati dru\u0161tveno dobro i mora se raditi na vra\u0107anju kontrole dru\u0161tva nad tim dobrima, jer trenutno i jedno i drugo kontroli\u0161u stranke \u2013 \u0161to je tako\u0111e jedan vid privatizacije, ali privatizacije upravljanja.<\/p>\n

Kampanji samoj me\u0111utim prethodile su tri godine pomnog pra\u0107enja poteza vlasti, jer smo jo\u0161 2014. primijetili da po mjesnim zajednicama SDA agituje za bojkot pla\u0107anja ra\u010duna. Pazite, na vlasti prakti\u010dno dvije i po decenije, zaposjeli sva javna preduze\u0107a \u2013 a agituju za gra\u0111anski neposluh. Jasno nam je bilo iz toga da ide scenario kao s fabrikama koje su poslije rata naprasno progla\u0161ene neprofitabilnim i rasprodate, naro\u010dito kako je region preplavljen projektima privatizacije u komunalnom sektoru. A prethodno \u0107e vodosnabdijevanje biti dovedeno u krizu, da bi ljudi kao spas do\u010dekali privatizaciju. Ne mo\u017ee se ipak tek tako pokrenuti ovakva kampanja \u2013 dru\u0161tvo je dovedeno u stanje u kojem se reaguje samo ako postoji neposredan povod. Morali smo \u010dekati pravi trenutak.<\/p>\n

Iako se naj\u010de\u0161\u0107e spominje samo protest, a bio je samo jedan, kampanja se odvijala preko mjesec dana, iz dana u dan, i obuhvatila cijeli spektar aktivnosti: informisanje javnosti i bitku protiv spinova i “alternativne stvarnosti” koju kantonalne vlasti kreiraju; kontekstualizaciju problema \u2013 mnogi nisu imali predstavu o tome da uru\u0161avanje komunalnih preduze\u0107a otvara vrata novom talasu privatizacije; \u0161iru mobilizaciju \u2013 potpisivanje poziva Skup\u0161tini itd.; kori\u0161tenje institucionalnih kanala za prijedloge i zahtjeve \u2013 npr. ovdje nedovoljno kori\u0161teni vid radikalizacije opozicije (nedovoljno se koristi, mada treba re\u0107i da se i oni te\u0161ko radikalizuju, ali eto, vrijedi poku\u0161ati); mo\u017eda najbitnije \u2013 anga\u017eman samih ljudi koji se ina\u010de ne smatraju politi\u010dkim aktivistima ili radnicima.<\/p>\n

Za ne\u0161to vi\u0161e od mjesec dana uspjeli smo pokrenuti vlasti, natjerati i skup\u0161tinu i vladu Kantona Sarajevo da ovo shvate kao prioritet, naprave plan hitnih mjera, te da odmah izdvoje sredstva iz bud\u017eeta (oko 5 miliona eura) za po\u010detak rekonstrukcije, a uz to i vratiti u javni prostor bar ideju dru\u0161tvenog dobra, te za\u010detak problematizacije upravljanja tim dobrom u nekakvim uskim krugovima \u2013 npr. skup\u0161tina najdragocjenijeg javnog preduze\u0107a kao \u0161to je Vodovod i kanalizacija, broji svega 3 \u010dlana.<\/p>\n

Nevezano uz ovu konkretnu kampanju, ako gledamo vijesti iz BiH ili slu\u0161amo izjave regionalnih i me\u0111unarodnih du\u017enosnika, \u010dini se kao da se svi bh. problemi vrte oko broja entiteta i izbornih modela. S druge strane, BiH slu\u017ebeno spada me\u0111u najsiroma\u0161nije zemlje kontinenta \u0161to poga\u0111a stanovnike bez obzira na postoje\u0107e administrativne i druge podjele. Tako\u0111er, o\u010dito je da ne nedostaje ni izraza nezadovoljstva situacijom. Kako se u tom kontekstu organizirati oko socijalnih pitanja i po\u010deti rje\u0161avati stvarne \u017eivotne probleme?<\/strong><\/p>\n

Lakonski odgovor na ovo kako \u2013 politi\u010dki se organizovati za politi\u010dku borbu. Ali za takvo organizovanje mora se ra\u0161\u010distiti s iluzijama, suo\u010diti se s tim da je ovo dru\u0161tvo opasno preodgajano i uspje\u0161no preodgojeno tokom prethodne tri decenije a ne se zanositi slavnom pro\u0161lo\u0161\u0107u. Shvatiti da pre\u010dica nema. Nije uop\u0161te isklju\u010deno da su ove generacije politi\u010dkih radnika tek most ka ne\u010dem sna\u017enijem. Valja se i s tim pomiriti, \u0161to nije lako.<\/p>\n

Na koncu, k masama, \u0161to bi Lenjin rekao, uvijek k masama, a ne kukati \u0161to nema tvornica pa da razvijemo crveni barjak i povedemo proletarijat. Ima se \u0161ta raditi do toga.<\/p>\n

Pripitomljavanje aktivizma<\/strong><\/p>\n

Pripada\u0161 organizaciji Jedan grad, jedna borba koja je proiza\u0161la iz pobune 2014. godine i tada\u0161njih plenuma. Kako u toj ekipi sada s odmakom gledate na te doga\u0111aje prije tri godine, a onda i na budu\u0107nost borbe za socijalnu pravdu u BiH? Drugim rije\u010dima, koja su iskustva i strate\u0161ki zaklju\u010dci?<\/strong><\/p>\n

Iskustva te\u0161ko da ovdje mogu pobrojati, po\u010dev\u0161i od ve\u0107 pomenutog suo\u010davanja sa sada\u0161njo\u0161\u0107u koju smo silno podcijenili. A ono \u0161to mi osje\u0107amo unutar organizacije jeste koliko smo se mijenjali i koliko smo se politi\u010dki razvili \u2013 nije to jo\u0161 uvijek dovoljno vidljivo izvana, ali mislim da se polako po\u010dinje nazirati. Cilj jeste izgraditi vaninstitucionalnu politi\u010dku snagu, otvoreno ljevi\u010darsku, koja \u0107e biti u stanju pro\u0161iriti politi\u010dki prostor i borbe van strana\u010dkih krugova i polako osloba\u0111ati dru\u0161tvo od posljedica in\u017eenjeringa depolitizacije. Ne robujemo pri tome nikakvim utabanim stazama, vrlo spremno i zabasamo pa ne\u0161to neo\u010dekivano nau\u010dimo jer smo svjesni koliku opasnost predstavlja rigidnost i kako i veoma mlade organizacije upadnu u oko\u0161tavanje, \u010dime se u\u010dine politi\u010dki impotentnim.<\/p>\n

U svojim nastupima inzistirate na tome da ste dru\u0161tveno-politi\u010dka organizacija, a ne “nepoliti\u010dna gra\u0111anska udruga” i da se bavite borbom, a ne “zagovaranjem”. Proizlazi to iz nezadovoljstva ograni\u010denjima “civilnog dru\u0161tva” i njegovom projektnom logikom te je li to svjesni zaokret prema politi\u010dkom organiziranju zajednice (community organizing<\/em>, \u0161to bi rekli Englezi) kao alternativi?<\/strong><\/p>\n

\u010cesto \u010dujemo da bismo trebali ukloniti tu odrednicu, da je arhai\u010dna. Li\u010dno smatram da ve\u0107 imamo dobar dio stanovni\u0161tva za koji je to sasvim nov termin, a koji baca sasvim druga\u010dije svjetlo na politiku i politi\u010dku borbu. Jeste, “pripitomili” su nas prethodnih decenija, ogadili nam politiku ovim vi\u0161estrana\u010dkim zastupanjem u politi\u010dkom odlu\u010divanju i strogo projektovanim “civilnim dru\u0161tvom”, ali kona\u010dno smo u trenutku kada mnogima postaje jasno da nije problem politika no nametnuti model politike. Tako da \u2013 jeste, ovo je svjesni zaokret ka politi\u010dkoj borbi za kolektiv koji \u0107e o sebi i svom \u017eivotu izravno odlu\u010divati. Najte\u017ee u toj borbi nisu blokirani institucionalni kanali i normativni okvir tome potpuno nenaklonjen \u2013 ve\u0107 to \u0161to smo kao dru\u0161tvo godinama uvjeravani i na koncu uvjereni da je to nemogu\u0107e.<\/p>\n

Kad smo kod ograni\u010denja djelovanja, u BiH kao i u drugim zemljama razli\u010diti krajevi razli\u010dito reagiraju na probleme. Tako je i borba u Sarajevu naravno druga\u010dija od one u npr. Tesli\u0107u ili Ljubu\u0161kom. Kako prevazi\u0107i te razlike, ne samo u ovom etni\u010dkom, nego i u smislu urbanog\/ruralnog?<\/strong><\/p>\n

Mislim da je ta podjela urbano\/ruralno, bar u BiH, mo\u017eda i prestroga ili preo\u0161tra \u2013 kako je uni\u0161tena i rasprodata industrija, predgra\u0111a Sarajeva npr. imaju karakteristike i jedne i druge sredine. \u0160to se ti\u010de prevazila\u017eenja razlika, mislim da ni tu nema pre\u010dice. Mi smo to iskusili. Sva\u0161ta smo ne\u0161to probavali jo\u0161 od plenuma. Pri \u010demu smo morali prihvatiti da Sarajevo mora biti veoma oprezno, jer je previ\u0161e toga u ovoj zemlji skrojeno prema Sarajevu (eventualno i prema Banjaluci) e da bi se dobronamjernost sarajevskih inicijativa podrazumijevala.<\/p>\n

Ono \u0161to sada pouzdano znamo jeste da smo se pogubili jedni za druge u svemu ovome, a pri tome uop\u0161te ne mislim na ono \u0161to se naziva “etni\u010dkim podjelama”. Ne, jednostavno se ne znamo a izme\u0111u zajednica su dignuti zidovi nadle\u017enosti i bud\u017eetskih razlika. Veze su otanjile, svedene na formalno, ugovorno i striktno li\u010dno. Poimanje dru\u0161tva razvodnjeno je tako do nepostojanja.<\/p>\n

U takvoj situaciji, ne smije se robovati \u0161ablonima djelovanja i organizovanja \u2013 jasno je da bi bilo bitno izgraditi jaku, \u0161iroku i masovnu organizaciju, ali budu\u0107i da to ne ide preko no\u0107i, treba nuditi pomo\u0107 drugim organizacijama u njihovim borbama i pomagati im da se grade za ne\u0161to vi\u0161e od pukih spontanih direktnih akcija. Tako se u\u010dimo zajedno, a izbjegavamo da neka krovna organizacija docira ili da se ujedinjujemo na ispraznim parolama koje nemaju nikakvog utemeljenja u politi\u010dki svjesnom i ideolo\u0161ki izgra\u0111enom zajedni\u0161tvu. Pomislimo li da je za zajedni\u010dki politi\u010dki rad dovoljno da neko s vremena na vrijeme stavi srp i \u010deki\u0107 na fesjbu\u010dki profil ili dva puta spomene antifa\u0161isti\u010dku borbu naroda i narodnosti, zavr\u0161i\u0107emo na politi\u010dki nedore\u010denim i strate\u0161ki potpuno nefunkcionalnim platformama i sa nekakvom politi\u010dkom pje\u0161adijom poluosvije\u0161tenom za ono \u0161to radi i poluuvjerenom u to, \u0161to je onda uvijek idealan plijen za desnicu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proteklih mjeseci, organizirano je nekoliko prosvjeda vezanih uz problem distribucije vode u Sarajevu. Otkud u tom gradu problemi s vodom i kakvu ulogu u tome ima privatizacija, odnosno koncesije na vodocrpili\u0161ta? Zapravo je organizovana cijela kampanja, Vodoodbrana Sarajeva, u sklopu koje je protest bio samo jedan element…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":21519,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[324,33],"theme":[456],"country":[35],"articleformat":[450],"coauthors":[26],"class_list":["post-21514","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-intervju","tag-protest","theme-politika","country-bih","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21514","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21514"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21514\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":27158,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21514\/revisions\/27158"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21519"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21514"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21514"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21514"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21514"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21514"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21514"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21514"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}