{"id":21456,"date":"2017-12-15T08:00:03","date_gmt":"2017-12-15T07:00:03","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21456"},"modified":"2021-02-25T10:55:28","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:28","slug":"kratki-spoj-znanosti-i-umjetnosti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21456","title":{"rendered":"Kratki spoj znanosti i umjetnosti"},"content":{"rendered":"

U Zagrebu je nedavno otvorena jo\u0161 jedna izlo\u017eba o Nikoli Tesli. Odmak od standardno nacionalno-mitologijskih pristupa ovom znanstveniku nije doprinio razumijevanju njegovog rada. Sve se, umjesto toga, svelo na dekontekstualiziranu \u0161arenu scenografiju i marketin\u0161ki spektakl.<\/strong><\/p>\n

Zgrada zagreba\u010dkog Doma Hrvatskog dru\u0161tva likovnih umjetnika, kolokvijalno poznata kao D\u017eamija, taman negdje u ovo doba 2006. godine pretvorena<\/a> je u gigantsku zdjelu juhe jednog doma\u0107eg proizvo\u0111a\u010da hrane. Intervencija je izazvala brojne reakcije, me\u0111u kojima i kritiku \u010dinjenice da se javni prostor daje u komercijalni najam. Ne samo da je zgrada pod palicom jedne marketin\u0161ko-dizajnerske tvrtke postala gigantska reklama, nego je za “korporativne domjenke” okupiran i unutra\u0161nji izlo\u017ebeni prostor. U vi\u0161e od deset godina koliko je pro\u0161lo od tada, Dom HDLU-a \u010desto je bio na meti kriti\u010dara komercijalizacije kulture kao primjer komodifikacije prostornog resursa smatranog zajedni\u010dkim dobrom umjetnika \u010dlanova Dru\u0161tva, ali i ostalih kulturnih radnika. Neometan kritikama i kadrovskim promjenama u vodstvu, kurs HDLU-a nije mnogo vrludao. Davanje prostora u zakup za komercijalne projekte je iz iznimke prerastao u uhodani poslovni model.<\/p>\n

Posljednji proizvod iz javno-privatne “kuhinje” na Trgu \u017ertava fa\u0161izma je izlo\u017eba “Nikola Tesla \u2013 mind from the future”, ambiciozni projekt autorice Helene Bulaja Maduni\u0107 i full service<\/em> agencije Real Grupa. Reklamirana kao multimedijski futuristi\u010dki spektakl i kulturni doga\u0111aj godine, izlo\u017eba postavlja pred publiku visoka o\u010dekivanja. Multimedijalnost se ne mo\u017ee pore\u0107i \u2013 spektar se kre\u0107e od ulja na platnu do interaktivnih kompjuterskih simulacija. Tu su brojni projektori, zvu\u010dnici, tableti, touch screenovi<\/em>, senzori i drugi ure\u0111aji koji svakako doprinose futuristi\u010dkom momentu, no prevladavaju\u0107i dojam ipak sugerira suprotan smjer vremeplova. Imaginacija budu\u0107nosti ustupila je mjesto poku\u0161aju rekreiranja Tesline epohe i to ne bez svojevrsnog uspjeha. Dodu\u0161e samo ako period druge polovice 19. i po\u010detka 20. stolje\u0107a zami\u0161ljamo prema mainstream<\/em> dekoraterskim trendovima kojima se povode popularni zagreba\u010dki kafi\u0107i ure\u0111eni u stilu tzv. steam punka<\/em> ili kolokvijalnije re\u010deno hipsterskog vintid\u017ea.<\/p>\n

Glavni dio izlo\u017ebe posve\u0107en liku i djelu Nikole Tesle postavljen je na prvome katu, u prostoru Galerije Prsten. Zami\u0161ljen je tako da posjetitelj prati nekoliko narativnih rukavaca vezanih za Teslin \u017eivot, njegove izume i razli\u010dite aspekte povijesnog konteksta. \u0160kolske grupe u pratnji vodi\u010da protutnje postavom, dok ostali uglavnom koriste audio vodi\u010d koji je besplatan, tj. ulazi u cijenu pojedina\u010dne ulaznice od pozama\u0161nih 80 kuna (10,5 eura). Suprotno o\u010dekivanjima, on iskustvo posjete ote\u017eava. Posjetitelj odmah primje\u0107uje nelogi\u010dan i neujedna\u010den raspored brojeva koje treba odslu\u0161ati. Du\u017eina numera, kojih je ukupno previ\u0161e i ne idu “po redu”, varira od manje od minute do vi\u0161e od 11 minuta. Stoga je kurs obilaska prespor i meandriraju\u0107, a iskustvo se brzo pretvara u tumaranje, budu\u0107i da ono \u0161to vidimo oko sebe tek djelomi\u010dno korespondira sa sadr\u017eajem vodi\u010da, ponekad podrazumijevaju\u0107i \u010ditanje ili \u010dak slu\u0161anje dodatnih informacija. Postav koji nas okru\u017euje odma\u017ee: zami\u0161ljen je kao bogata scenografija u kojoj je te\u0161ko odvojiti izlo\u0161ke od dizajna, sadr\u017eaj od “pakiranja”.<\/p>\n

Mistifikacija genija<\/strong><\/p>\n

Ambijentalne projekcije, Teslini nacrti tretirani kao tapete, umjetni\u010dke instalacije \u2013 sve se stapa u prostor koji zami\u0161ljenu naraciju fragmentira na niz zbrkanih motiva. Izlo\u017eaka koji bi prikazivali Tesline izume jedva da ima, a lako se mo\u017ee desiti da ih u moru scenografskih rje\u0161enja manje upu\u0107en posjetitelj ni ne primijeti. Plazma kugla, pored Kolumbova jajeta jedini Teslin izum koji je autorica ovog teksta uspjela prona\u0107i, potpuno je neobilje\u017een i gurnut u kut pored djelomi\u010dno interaktivne projekcije isje\u010dka iz filma Teslin san<\/em> Branislava Brki\u0107a. Osim ove instalacije, za interakciju je zadu\u017eeno i nekoliko gadgeta<\/em> koje je osigurao jedan od sponzora izlo\u017ebe Hrvatski telekom, kao \u0161to su nao\u010dale za virtualnu stvarnost iza kojih se krije prili\u010dno nema\u0161tovita simulacija svemirskog broda. Na lanjskom su adventu istu tehnologiju stavili u funkciju simulacije putovanja saonicama u selo Djeda Mraza. Na sre\u0107u autora izlo\u017ebe, ne mo\u017ee se osporiti da bez Teslinih izuma ne bi bilo ni VR nao\u010dala niti Hrvatskog Telekoma, tako da neka (tajna) veza s Teslom postoji.<\/p>\n

Ni jednom nije iskori\u0161tena prilika da se suvremene tehni\u010dke mogu\u0107nosti interakcije stave u slu\u017ebu obja\u0161njavanja Teslinih izuma, a izostanak interesa za razumijevanje njegova rada i na\u010dina na koji je utjecao na na\u0161e \u017eivote prisutan je na \u010ditavoj izlo\u017ebi. U prvom planu nije Tesla znanstvenik, ve\u0107 Tesla umjetnik. Na internetskoj stranici projekta se me\u0111u suradnicima ne spominje ni jedan znanstvenik, samo marketin\u0161ki stru\u010dnjaci, dizajneri i umjetnici, \u0161to je i polje iz kojeg dolazi autorica koncepta Helena Bulaja Maduni\u0107. Ova multimedijalna umjetnica je sigurna da bi Tesla danas, da je \u017eiv, bio umjetnik \u2013 pri \u010demu obje profesije ahistorijski i pojednostavljeno zami\u0161lja kroz figuru genijalnog pojedinca. Sasvim razumljiva fascinacija znanstvenim konceptima kod Bulaje Maduni\u0107 nije bila poticaj da poku\u0161a razumjeti kako oni funkcioniraju, ve\u0107 da ih dodatno mistificira.<\/p>\n

U tom je smislu indikativan po\u010detak izlo\u017ebe koji na prvu obe\u0107ava: Nikolu Teslu smje\u0161ta se u \u0161kolske klupe, \u0161to je mogao biti izvrstan ulaz u demistifikaciju ideje genija i prilika da se naglasi va\u017enost kvalitetnih uvjeta obrazovanja u polju prirodnih znanosti. Doznajemo da je Tesla sam inzistirao da se iz gospi\u0107ke gimnazije prebaci u tzv. realku u Rakovcu pored Karlovca. Onda\u0161nje realne gimnazije u programu su stavljale naglasak na prirodno-znanstvene predmete, \u017eive jezike i crtanje, a rakova\u010dka je realka bila posebno poznata po dobro opremljenom laboratoriju za nastavu prirodopisa. Dio inventara je pred nama, u originalnoj vitrini dopremljenoj iz Rakovca, vrijednom izlo\u0161ku iz javnosti malo poznate gimnazijske zbirke<\/a> nastavnih pomagala za prirodoslovlje koja \u010deka priliku da se u\u010dini \u0161ire vidljivom. No u kontekstu ove izlo\u017ebe, \u010diji \u0107e se posjetitelji do kraja trajanja sigurno brojati u tisu\u0107ama, neko\u0107 klju\u010dni alati za edukaciju ostaju nijemi. Audio vodi\u010d ih naime tretira eksplicitno kao umjetni\u010dka djela uop\u0107e ne obja\u0161njavaju\u0107i njihovu funkciju.<\/p>\n

Identifikacija s Teslom<\/strong><\/p>\n

Tehni\u010dkog aspekta vodi\u010da u kontekstu konfuznog postava ve\u0107 smo se dotakli, ali sam njegov sadr\u017eaj, kako vidimo, jo\u0161 je problemati\u010dniji. Izuzev nekoliko numera, rije\u010d je o nizu izjava same Helene Bulaje Maduni\u0107. Daju\u0107i si glas kroz muzejski alat koji bi trebao biti u slu\u017ebi edukacije i boljeg razumijevanja, autorica cementira percepciju izlo\u017ebe u kalup svojeg vlastitog poimanja Tesle. Ono je odre\u0111eno potpunim pomanjkanjem interesa za bilo kakve racionalne uvide u Teslino djelo i samouvjerenom pozicijom umjetnika koji proizvoljno barata podacima i vlastitim dojmovima. Tako se nakon Tesle gimnazijalca vra\u0107amo u godinu Teslina ro\u0111enja, ubrzo shvativ\u0161i da kronolo\u0161ki princip nije ni sasvim odba\u010den niti dosljedno proveden, a podaci koje doznajemo mnogo vi\u0161e govore o ukusima i interesima autorice nego Tesle.<\/p>\n

Tako je izlo\u017een reprint gva\u0161a spilje Samograd u blizini Peru\u0161i\u0107a u \u0161iroj okolici Smiljana, koja jest zanimljiv lokalitet, ali podatak da ga je Tesla posjetio nije nigdje zabilje\u017een. To ne sprje\u010dava Bulaju Maduni\u0107 da izvla\u010di zaklju\u010dke kako je spilja i li\u010dki krajolik op\u0107enito morao utjecati na mladoga Teslu \u2013 da je tome tako, potvr\u0111uje \u010dinjenicom da i nju samu posjet Lici fascinira. U najmanju ruku neobi\u010dan je i na\u010din na koji autorica shva\u0107a kontekstualizaciju Teslina rada, izvla\u010de\u0107i podudarnosti na vremenskoj lenti koje nemaju uvijek smisla. Tako doznajemo da se iste godine kad Tesla odlazi u Pariz u Zagrebu otvara Obrtna \u0161kola, dana\u0161nja \u0160kola za primijenjenu umjetnost i dizajn, koju bi, prema procjeni autorice, Tesla sigurno htio upisati, samo da je tada bio u pravom dobu. Tko zna gdje bi ga to odvelo. Ideja neke tajne veze me\u0111u genijalnim umovima, znanstvenicima poput Tesle i umjetnicima poput Bulaje Maduni\u0107, koju takve nasumi\u010dne pretpostavke impliciraju, obilje\u017eava \u010ditavu izlo\u017ebu.<\/p>\n

Me\u0111usobna legitimacija velikana koja bi ostalim smrtnicima trebala nadomjestiti poku\u0161aj da ne\u0161to od te genijalnosti shvate i stave u razumske okvire najo\u010ditija je u drugom dijelu izlo\u017ebe, prostoru Galerije PM. Tamo poput bogova u panteonu \u010du\u010de velikani svjetske umjetnosti predvo\u0111eni Marinom Abramovi\u0107 i preko titravih ekrana dijele svoje misli o Tesli s publikom, koja se ovdje uglavnom ne zadr\u017eava du\u017ee od par minuta, a i to provede fotografiraju\u0107i scenografiju. Treba spomenuti i tre\u0107i dio izlo\u017ebe koji se sastoji od radova stranih i doma\u0107ih suvremenih umjetnika inspiriranih Teslom. Rije\u010d je raznolikim, vi\u0161e ili manje uspjelim radovima koji uglavnom pate od lo\u0161eg postava, a ne poma\u017ee im ni \u010dinjenica da ih je ve\u0107ina smje\u0161tena u prizemlje, prostor tzv. Galerije Ba\u010dva koji je ujedno i suvenirnica pa ga publika i prodava\u010di karata do\u017eivljavaju kao “nus-prostoriju”. Manji dio radova je raspore\u0111en po glavnom dijelu izlo\u017ebe, \u0161to samo dodatno doprinosi konfuziji i nemogu\u0107nosti sistematizacije svega vi\u0111enog.<\/p>\n

Siroma\u0161ni znanstvenici i dokoni umjetnici<\/strong><\/p>\n

“Nikola Tesla \u2013 mind from the future” mogao je biti samo jo\u0161 jedan preambiciozan i krivo zami\u0161ljen izlo\u017ebeni projekt kojem ne bi imalo smisla davati preveliki zna\u010daj. No rije\u010d je o jednoj od onih izlo\u017ebi koje se nisu bile ni otvorile, a ve\u0107 se o njima naveliko \u0161u\u0161kalo. Kad se tome pridoda \u010dinjenica da je sve\u010danom otvorenju (samo za pozvane) nazo\u010dila i hrvatska politi\u010dka elita, stvar je, nema sumnje, zna\u010dajna. To i ne \u010dudi, s obzirom da je rije\u010d je o komercijalnom projektu iza kojeg produkcijski stoji Real Grupa, jedna od najva\u017enijih doma\u0107ih marketin\u0161kih agencija \u010diji klijenti pokrivaju \u0161irok spektar, od banaka preko nogometnih klubova do trgova\u010dkih lanaca. S takvim portfoliom manju marketin\u0161ku pompu oko izlo\u017ebe i nije bilo za o\u010dekivati. Marketin\u0161ke agencije kao nositelji “kulturnih” projekata nisu novina u doma\u0107oj varijanti komodifikacije i komercijalizacije kulture (npr. G.A.D. produkcija i Katapult promocija<\/a>), ali se s igra\u010dima ovakvog mjerila jo\u0161 nismo imali prilike susresti. Ono \u0161to je pritom posebno zanimljivo jest na\u010din na koji se koncept Helene Bulaja Maduni\u0107 nadopunjuje sa strategijom delegiranja kulturnog rada na marketin\u0161ke agencije, kao i na\u010din na koji se u tu pri\u010du smjestilo Teslu.<\/p>\n

U vodi\u010du, kao i u brojnim medijskim istupima, Bulaja Mandi\u0107 potkrepljuje tezu o Tesli umjetniku \u010dinjenicom da je, kako bi dokazao u\u010dinkovitost svojih izuma, \u010desto smi\u0161ljao “naprave” koje su na efektan na\u010din demonstrirale odre\u0111ene znanstvene koncepte. Jedan od najpoznatijih primjera je Kolumbovo jaje, kojeg autorica naziva device artom<\/em>. No \u0161to je zapravo Kolumbovo jaje? Izvorno, anegdota o na\u010dinu na koji je Kolumbo osigurao sredstva za svoje prekooceanske avanture, prvo suo\u010div\u0161i publiku s pitanjem mo\u017ee li jaje stajati uspravno, a onda razbiv\u0161i jedan njegov kraj i tako ga postaviv\u0161i na stol pred \u0161panjolsku kraljicu koja je potom odrije\u0161ila kesu. Suvremenim rje\u010dnikom re\u010deno, Kolumbovo jaje je kratka poduka iz fund raisinga<\/em>, a to\u010dno tako ga je shvatio i Tesla. U njegovim je biografijama napor da od onovremenih kapitalista namakne sredstva za rad i razvijanje svojih koncepata op\u0107e mjesto, \u010desto oprimjereno upravo pri\u010dom o Kolumbovom jajetu, napravi kojom je na op\u0107e \u010du\u0111enje skepti\u010dnih investitora pokazao da se u njegova istra\u017eivanja izmjeni\u010dne struje i rotiraju\u0107eg magnetskog polja itekako isplati ulagati.<\/p>\n

Tesla je dakle takvom tipu demonstracije pribjegavao iz nu\u017ede, a ne iz umjetni\u010dkih pobuda, a ve\u0107 i povr\u0161no poznavanje Tesline biografije i konteksta vremena potvr\u0111uje takav zaklju\u010dak. Rije\u010d je o vremenu ubrzanog tehnolo\u0161kog i znanstvenog razvoja, ali i dominacije kapitalisti\u010dkih proizvodnih odnosa koji su nastupili s industrijskom revolucijom. Iako je izum parnog stroja imao svoju direktnu primjenu i su\u0161tinski utjecao na promjene proizvodnih, a onda i dru\u0161tvenih odnosa, povjesni\u010dari znanosti smatraju<\/a> da kraj 19. stolje\u0107a predstavlja drugu fazu zna\u010dajnog doprinosa znanosti za strelovit uspon industrije. Izumitelji vi\u0161e nisu dio dvorske svite, a izumi postaju roba na tr\u017ei\u0161tu u pravom smislu te rije\u010di. Redovito, pa tako i u ovoj izlo\u017ebi, u kontekstu Tesle spominju se njegovi prijepori s Thomasom Edisonom, izumiteljem, ali i tehnolo\u0161kim tajkunom koji je bio Teslin poslodavac. Tesla je imao druga\u010dije motive, kao \u0161to pokazuje njegova jo\u0161 uvijek nerealizirana ideja besplatne, svima dostupne struje.<\/p>\n

Spektakl umjesto narativa<\/strong><\/p>\n

O raskoraku izme\u0111u takvih Teslinih stavova i komercijalne naravi ove izlo\u017ebe, ali i drugih poku\u0161aja brendiranja Tesle, ve\u0107 se pisalo<\/a> u medijima. Dakako, Teslin javni imid\u017e je jo\u0161 u njegovo vrijeme bio povezan s “trikovima” poput spomenutog Kolumbovog jajeta. Nije neobi\u010dno da su se iluzionizam, kao tada \u0161iroko popularna forma zabave, i znanost povremeno preklapali tra\u017ee\u0107i uzajamnu korist. Ma\u0111ioni\u010dari su trebali struju da pro\u0161ire ponudu nakon \u0161to je zec iz \u0161e\u0161ira dosadio, a izumiteljima su dobro do\u0161le vje\u0161tine privla\u010denja pa\u017enje. Ovakva kontekstualizacija nije izostala, dapa\u010de devetnaestostoljetni iluzionizam je na izlo\u017ebi vrlo prisutan. U audio vodi\u010du je \u010dak pet numera posve\u0107eno toj temi, dok prostornu instalaciju poznate Tesline eksperimentalne stanice u Colorado Springsu ne prati niti jedna. Tako se dovodi u pitanje \u0161to je tu u funkciji konteksta, a \u0161to glavna tema.<\/p>\n

Isti je slu\u010daj i s povije\u0161\u0107u filma i fotografije. Preko pet minuta duge audio natuknice o Edisonu i Edwardu Muybridgeu spadaju me\u0111u zanimljivije dijelove izlo\u017ebe: u prvoj Helena Bulaja Maduni\u0107 daje vi\u0161e koherentnih informacija o Edisonu nego \u0161to mo\u017eemo iz cijele izlo\u017ebe doznati o Tesli. Posebno se fokusira na njegovu ulogu u razvoju holivudske filmske industrije kao osobe koja je prakti\u010dki izmislila i komercijalizirala kino distribuciju, “pokopav\u0161i” svojim na\u010dinom naplate mnoge nezavisne filma\u0161e. U drugom slu\u010daju, pone\u0161to konfuznije prepri\u010dava Muybridgeov eksperiment sukcesivnog fotografiranja konja u galopu koji bi bilo nemogu\u0107e izvesti bez umjetne rasvjete. Va\u017enost flasha<\/em> u kontekstu razvoja fotografije spominje se i u zanimljivom slu\u010daju socijalno anga\u017eiranog fotografa Jakoba Riisa, koji je jedino tako mogao snimiti bijedne stambene uvjete njujor\u0161ke radni\u010dke klase kasnog 19. stolje\u0107a.<\/p>\n

Nije neo\u010dekivano da se autorica u temama vezanima za umjetni\u010dko polje i medije u kojima i sama radi bolje sna\u0161la, no to ne poma\u017ee \u010ditavom projektu. Informacije, manje ili vi\u0161e zanimljive, lako se izgube u scenografskoj ka\u0161i, a kad od mno\u0161tva motiva i podra\u017eaja treba strukturirati jasni narativ, smisao se raspline kao u jeftinom triku. Osim \u0161to se ovaj projekt upisuje u niz poku\u0161aja zarade na Teslinom naslje\u0111u, on to \u010dini opasnom mistifikacijom i znanosti i umjetnosti \u2013 obje sfere tretiraju se kao spektakl, neobja\u0161njiv \u010dulni podra\u017eaj koji se ne treba (i ne mo\u017ee) puno racionalizirati. Ba\u0161 ni jedan Teslin izum se na izlo\u017ebi nije ni poku\u0161alo objasniti. Slavna naprava Kolumbovog jajeta ne radi, \u0161to je jedan od vodi\u010da razo\u010daranoj djeci objasnio time \u0161to bi to potro\u0161ilo previ\u0161e struje! To naravno ne stoji, a od vodi\u010da bi mo\u017eda bilo po\u0161tenije da je uputio publiku na snimke upogonjenog Kolumbovog jajeta dostupne<\/a> na YouTubeu. To barem (za sad) ni\u0161ta ne ko\u0161ta, za razliku od magle, \u010dija je prodaja uvijek bila unosan biznis.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zgrada zagreba\u010dkog Doma Hrvatskog dru\u0161tva likovnih umjetnika, kolokvijalno poznata kao D\u017eamija, taman negdje u ovo doba 2006. godine pretvorena je u gigantsku zdjelu juhe jednog doma\u0107eg proizvo\u0111a\u010da hrane. Intervencija je izazvala brojne reakcije…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":21461,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[154],"class_list":["post-21456","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21456","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21456"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21456\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36512,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21456\/revisions\/36512"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21461"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21456"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21456"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21456"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21456"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21456"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21456"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21456"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}