{"id":21440,"date":"2017-12-12T07:00:52","date_gmt":"2017-12-12T06:00:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21440"},"modified":"2021-02-25T10:55:30","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:30","slug":"klasna-borba-u-periodu-ekonomskog-rasta","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21440","title":{"rendered":"Klasna borba u periodu ekonomskog rasta"},"content":{"rendered":"

Ako se pogledaju standardni pokazatelji – BDP raste 4% godi\u0161nje, izvoz prema\u0161uje uvoz – slovenska ekonomija izgleda prili\u010dno zdravo. No, zavirimo li malo dublje, situacija je daleko od idealne: kosturi ispadaju iz ormara. Sre\u0107om, sindikati nisu nijemi.<\/strong><\/p>\n

Masovni mediji, vladaju\u0107i politi\u010dari te profesori s Ekonomskog fakulteta, zadovoljni tvrde kako je stanje slovenske ekonomije jako dobro. Moglo bi se \u010dak re\u0107i odli\u010dno: bruto doma\u0107i proizvod raste za 4%, nezaposlenost se smanjuje, izvozno-uvozna bilanca je pozitivna, u korist izvoza. Je li se vratila pri\u010da o uspjehu, kako su Sloveniju rado nazivali politi\u010dari iz redova liberalnih demokrata? Je li – nakon vi\u0161egodi\u0161nje bole\u017eljivosti javnih financija, kada su je morili prora\u010dunski deficit i javni dug – sada napokon ustala, nanovo \u010dila i zdrava?<\/p>\n

Kao \u0161to je uvodno re\u010deno, navedeni opinion makeri<\/em>\u00a0dr\u017ee da jest. Pritom, naravno, ne propu\u0161taju priliku da upozore na opasnost prevelikih apetita prema javnim financijama, jer je psiho-financijsko stanje dr\u017eave ipak jo\u0161 uvijek krhko. Pro\u017edrljivost si, stoga, ne mo\u017eemo priu\u0161titi bez obzira na blagdansko razdoblje, s obzirom da javne financije vrlo lako i brzo mogu oboljeti i ponovno posrnuti. Zatim bi opet morala slijediti neugodna terapija prora\u010dunske \u0161tednje, rezova nepotrebne potro\u0161nje i op\u0107enito maksimalne mogu\u0107e askeze. Mo\u017eda kapital i jest plaha ptica, ali i dr\u017eavu je potrebno za\u0161tititi od lakomosti njenih podanika.<\/p>\n

“Nezasitni” radnici<\/strong><\/p>\n

Kao za\u010darani, oni sada, kada se ekonomija oporavlja, ve\u0107 podi\u017eu glave i glasno zahtijevaju ukidanje mjera \u0161tednje donesenih za vrijeme krize. \u0160tovi\u0161e, ho\u0107e i ve\u0107e pla\u0107e, prvo lije\u010dnici, zatim u\u010ditelji, a tu je i stranka penzionera, Desus, koja zahtijeva vanredno uskla\u0111ivanje penzija, koje bi prora\u010dun do 2022. godine olak\u0161alo za dodatnu milijardu eura. Liderica parlamentarnog kluba vladaju\u0107eg SMC-a, Simona Kustler Lipicer, prijedlog je ve\u0107 okarakterizirala kao \u201cneprimjeren predizborni politi\u010dki potez\u201d.<\/p>\n

Dr\u017eavna tajnica pri Ministarstvu financija, Sa\u0161a Jazbec, upozorava kako su apetiti javnog sektora za pla\u0107ama izmakli kontroli te da je ve\u0107 sada u dr\u017eavnom prora\u010dunu za idu\u0107u godinu namijenjeno dodatnih 120 milijuna eura za pla\u0107e u javnom sektoru. Usprkos tome, u\u010ditelji najavljuju \u0161trajk nakon Nove godine, a nije isklju\u010deno niti da im se pridru\u017ee i radnici drugih zanimanja. Ta za\u0161to se i ne bi, radni\u0161tvo je sito stezanja remena i odricanja proteklih godina, a sve kako bi se sanirale posljedice financijskih bakanalija, koje si je priu\u0161tio bankarski sektor prije krize.<\/p>\n

Trenutak je itekako pogodan za borbu te vrste. Osim izra\u017eenog rasta kao pozitivne ekonomske okolnosti, tu je i blizina parlamentarnih izbora u prvoj polovici 2018. godine, odnosno povoljna politi\u010dka okolnost. Radni\u0161tvo javnog sektora je tako ve\u0107 pone\u0161to i izborilo, a u narednim mjesecima \u0107e, bez sumnje, uspjeti i jo\u0161 pone\u0161to, a u tome im \u017eelimo svu sre\u0107u i \u0161to vi\u0161e uspjeha. No, pritom je potrebno upozoriti na cijelu gomilu onih koji od tog ekonomskog rasta nemaju – i najvjerojatnije ne\u0107e niti imati – ni\u0161ta. Ponajvi\u0161e zabrinjava \u010dinjenica da se radi o onim slojevima stanovni\u0161tva koji su ve\u0107 sada u najte\u017eoj situaciji i u najve\u0107oj mjeri potisnuti na dru\u0161tveni rub, a takvih u Sloveniji nipo\u0161to ne nedostaje. Oko 280.000 stanovnika, ili svaki sedmi\/a Slovenac\/ka, \u017eivi ispod ruba siroma\u0161tva. Prika\u017eemo li to na druga\u010diji na\u010din, mo\u017eemo re\u0107i kako ispod praga siroma\u0161tva \u017eivi onoliko ljudi koliko stanovnika ima glavni grad, Ljubljana (287.000).<\/p>\n

Djeca bogatih sve pismenija, djeca siroma\u0161nih sve nepismenija<\/strong><\/p>\n

Prema lanjskim procjenama Ministarstva rada, obitelji i socijalnih pitanja, minimalni mjese\u010dni \u017eivotni tro\u0161kovi iznose 613 eura, a to\u010dno toliko nakon ovogodi\u0161njeg pove\u0107anja iznosi i minimalna neto pla\u0107a, dok je ranije bila \u010dak i manja od \u017eivotnih tro\u0161kova. Prosje\u010dna neto pla\u0107a u Sloveniji, dodu\u0161e, iznosi 1.050 eura, no \u010dak dvije tre\u0107ine zaposlenih dobiva manje, odnosno ima ispodprosje\u010dnu pla\u0107u. Upravo je u Sloveniji udio minimalne u usporedbi s prosje\u010dnom neto pla\u0107om najvi\u0161i u odnosu na sve \u010dlanice EU, \u010dak 51,3%. Postavljeno u perspektivu to zna\u010di da se odvija pritisak na radni\u010dku klasu, s obzirom na to se iznos minimalne pla\u0107e poput asimptote sve vi\u0161e pribli\u017eava prosje\u010dnoj pla\u0107i, dok razlika me\u0111u njima ne bude gotovo izbrisana.<\/p>\n

Istovremeno, smanjivanju i brisanju ostalih razlika i proturje\u010dja se ne pristupa niti izbliza tako predano, \u0161tovi\u0161e, one se pove\u0107avaju. Ku\u0107anstvo koje \u010dine dvije odrasle osobe, od kojih obje imaju minimalnu pla\u0107u, ili samohrana majka sa dvoje djece i prosje\u010dnom pla\u0107om, jednostavno ne privre\u0111uje dovoljno za sve izdatke ku\u0107anstva, bez obzira \u0161to o tome ka\u017eu nekakvi normativi ministarstva o \u017eivotnim tro\u0161kovima. Postoje i drugi podaci koji ukazuju da se ispod blistave makroekonomske statistike ipak skriva \u201cpri\u010da o neuspjehu\u201d. Zadnje istra\u017eivanje \u010ditala\u010dke pismenosti je pokazalo kako se razlika izme\u0111u djece iz boljih i lo\u0161ijih socioekonomskih okru\u017eenja u posljednjih petnaest godina pove\u0107ala \u010dak za jednu tre\u0107inu. Drugim rije\u010dima, dok djeca bogatih postaju sve pismenija, djeca siroma\u0161nih postaju sve nepismenija. Generalno je siroma\u0161tvo u Sloveniji, u razdoblju najte\u017ee krize (2009-2013.) rasla br\u017ee nego drugdje u EU. O njenom nadprosje\u010dno brzom smanjivanju danas, naravno, ne mo\u017eemo govoriti.<\/p>\n

Vratimo se ponovno brojci od 280.000 onih koji \u017eive ispod praga siroma\u0161tva. Podrobniji pogled opet otkriva nove kosture u ormaru pri\u010de o uspjehu. Tako 83.000 njih otpada na penzionere, a veliki dio, 57.000 na penzionerke. Op\u0107enito su \u017eene starije dobi jedna od socijalno najugro\u017eenijih skupina. Njih 61.000 je nezaposleno, \u0161to predstavlja gotovo polovicu, odnosno 45% svih nezaposlenih. Od ostalih podataka posebno zabrinjava \u010dinjenica da je \u010dak 50.000 radno aktivnih, odnosno 6% svih radno aktivnih, \u017eivjelo i \u017eivi ispod praga siroma\u0161tva. Ukoliko potonju skupinu dodatno analiziramo, dolazimo do 30.000 zaposlenih i 20.000 samozaposlenih. U usporedbi sa 762.000 zaposlenih pri pravnim ili fizi\u010dkim osobama, koliko ih je prema zadnjim podacima u Sloveniji, ovih 30.000 iznosi slabih 4%. \u010cetiri posto previ\u0161e, svakako, ali ni\u0161ta u odnosu na samozaposlene. Takvih je, prema posljednjim podacima, u zemlji vi\u0161e od 90.000, \u0161to zna\u010di da ispod praga siroma\u0161tva \u017eivi \u010dak 22% samozaposlenih, ili svaki peti. Upravo je samozapo\u0161ljavanje za ve\u0107inu mladih u Sloveniji prakti\u010dki jedina mogu\u0107a ulazna to\u010dka na tr\u017ei\u0161te radne snage, naime, \u010dak 40% mladih je samozaposleno. Dodamo li tome kako prije zavr\u0161etka studija prakti\u010dki svi mladi rade preko studentskih ugovora, ne bi nas smio iznenaditi podatak kako je udio nesigurnih, privremenih zaposlenja me\u0111u mladima u Sloveniji najvi\u0161i u cijeloj EU.<\/p>\n

Borba trafikanata<\/strong><\/p>\n

Kako se onda izboriti za svoja prava i boriti se za \u017eivot dostojan \u010dovjeka, ako smo penzioneri, nezaposleni ili samozaposleni i mladi? Kratak odgovor bi bio: te\u0161ko, ali ne i nemogu\u0107e. \u010cinjenica je da nabrojane skupine nemaju usporedive poluge mo\u0107i na kakve mogu ra\u010dunati radnici, \u010dije zaustavljanje proizvodnog procesa ili prestanak pru\u017eanja usluga, za kapital i dr\u017eavu zna\u010de izrazit gubitak profita ili smetnje u svakodnevnom reproduciranju\/servisiranju radne snage (zdravstvo, \u0161kolstvo, socijala itd.). \u0160trajk nezaposlenih, penzionera i samozaposlenih? Zvu\u010di kao lo\u0161a \u0161ala\u2026 Ali barem u slu\u010daju posljednjih se doga\u0111aju odre\u0111eni pomaci. Najaktualniji je primjer radnica i radnika u kioscima, koji su, unato\u010d tome \u0161to bi teoretski trebali biti zaposleni kao prodava\u010di, u praksi u poslovnom odnosu te u kioscima provode po 11 do 12 sati dnevno kao \u201csamostalni poduzetnici\u201d. Uz to uop\u0107e ne mogu ra\u010dunati na redovnu pla\u0107u ili pau\u0161al, budu\u0107i da dobivaju postotak od prodaje, pri \u010demu im poslodavac, pardon, poslovni partner, \u010dak niti ne dostavlja dovoljne koli\u010dine robe, zbog \u010dega mnogi ne mogu vi\u0161e pla\u0107ati niti doprinose te su poreznoj upravi ve\u0107 du\u017eni vi\u0161e tisu\u0107a eura.<\/p>\n

Sindikat prekarnih (Sindikat prekarcev), u kojega su se udru\u017eili trafikanti, 12. decembra organizira prosvjedni skup pred Ministarstvom rada, obitelji i socijalnih pitanja. Zbog iznimno grubih pritisaka koje do\u017eivljavaju trafikanti, \u0161iroka podr\u0161ka javnosti i ve\u0107 uspostavljenih radni\u010dkih organizacija jedini je na\u010din da se na tom polju ne\u0161to promijeni na bolje. Ako i\u0161ta, jedna od najve\u0107ih pobjeda kapitala i jedan od najve\u0107ih izazova za radni\u010dko organiziranje i borbu jest kako u zajedni\u010dku frontu uklju\u010diti te raznovrsne skupine: biv\u0161e radnike – penzionere, radnike bez posla – nezaposlene i radnike u tzv. atipi\u010dnim oblicima rada – samozaposlene.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Masovni mediji, vladaju\u0107i politi\u010dari te profesori s Ekonomskog fakulteta, zadovoljni tvrde kako je stanje slovenske ekonomije jako dobro…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":7866,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,85],"theme":[455],"country":[30],"articleformat":[450],"coauthors":[131],"class_list":["post-21440","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-slovenija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21440","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21440"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21440\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21448,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21440\/revisions\/21448"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/7866"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21440"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21440"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21440"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21440"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21440"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21440"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21440"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}