{"id":21368,"date":"2017-12-07T07:00:13","date_gmt":"2017-12-07T06:00:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21368"},"modified":"2021-02-25T10:55:31","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:31","slug":"kad-geopolitika-usisa-svu-politiku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21368","title":{"rendered":"Kad geopolitika usisa svu politiku"},"content":{"rendered":"

Navodna prijetnja ruske okupacije poslu\u017eila je dubinskom preoblikovanju rumunjskog dru\u0161tva i politike. Pored op\u0107e militarizacije javnog prostora, znakovita je eliminacija procedura liberalne demokracije, kao i uti\u0161avanje opozicijskih, antiratnih glasova.<\/strong><\/p>\n

Rumunjska je 1. prosinca proslavila nacionalni praznik: Dan ujedinjenja Rumunjske i Transilvanije. Prije 99 godina dijelovi Austrougarskog i Ruskog carstva spojili su s “maticom zemljom” pod nazivom Velika Rumunjska. U svojoj su\u0161tini, radilo se o vojnom doga\u0111aju. Bez odlu\u010duju\u0107e intervencije vojske ne bi bilo Velike Rumunjske. Stoga je prirodno da vrhunac praznika predstavlja vojna parada.<\/p>\n

Ona najve\u0107a se doga\u0111a u Bukure\u0161tu, ali svaki ve\u0107i grad ima svoju ina\u010dicu kojoj prisustvuju stotine gra\u0111ana. Nacionalna televizija u\u017eivo prenosi onu iz Bukure\u0161ta. Radi se o zasebnom televizijskom \u017eanru: stru\u010dni komentatori, s divljenjem i ponosom, obja\u0161njavaju elemente parade (oru\u017eje, vojne jedinice i sve ostalo).<\/p>\n

Ruska prijetnja<\/strong><\/p>\n

Dakako, nema ni\u010deg posebnog u prikazivanju vojnog \u0161ovinizma na nacionalni praznik. Ve\u0107ina ostalih nacija njeguje isti obi\u010daj, a ta navika nije izostala niti u periodu socijalizma, iako ne na isti datum. Ono \u0161to je zna\u010dajno u rumunjskom slu\u010daju su kontekst i \u0161ire implikacije. Rumunjski je parlament prije nekoliko tjedana, sa samo \u0161a\u010dicom glasova protiv, odobrio 4 milijarde dolara za kupnju ameri\u010dkih raketa US Patriot. Sama kupnja je bila dogovorena jo\u0161 po\u010detkom godine prilikom posjete rumunjskog predsjednika Donaldu Trumpu.<\/p>\n

Rumunjska je jedna od prvih zemalja \u010dlanica NATO-a koja je pove\u0107ala vojni prora\u010dun na 2% BDP-a, \u010dak i prije Trumpova izbora i njegovih kritika upu\u0107enih \u010dlanicama koje su kaskale za predvi\u0111enim postotkom. Kako se \u010ditatelji ovog portala mogu prisjetiti iz prija\u0161njeg teksta<\/a>, ovo pove\u0107anje vojnog prora\u010duna je podrazumijevalo potro\u0161a\u010dku pijanku s politi\u010dkim i diplomatskim posljedicama. Prema slu\u017ebenom narativu, sve to oru\u017eje nam je potrebno zbog agresivne ruske prisutnosti u regiji. Jo\u0161 od aneksije Krima, svi dr\u017eavni du\u017enosnici i njihovi medijski glasnogovornici rat s Rusijom predstavljaju kao neposrednu prijetnju. Stoga, moramo biti spremni.<\/p>\n

Militarizacija svakodnevice<\/strong><\/p>\n

Kupnja oru\u017eja predstavlja samo jednu stranu medalje. Druga se ti\u010de pove\u0107ane javne prisutnosti vojske. O vojnim vje\u017ebama na Crnom moru i u ostalim dijelovima zemlje redovito se izvje\u0161tava u medijima. Tako\u0111er, novosti o \u017eivotu u dvjema ameri\u010dkim vojnim bazama \u010desto se probijaju u medijski mejnstrim. \u0160est stotina ameri\u010dkih vojnika je stalno smje\u0161teno u zemlji, a jo\u0161 stotine ih do\u0111e prilikom vojnih vje\u017ebi. Do sada, najve\u0107a takva vje\u017eba odr\u017eala se u lipnju ove godine.<\/p>\n

To nije bila obi\u010dna vje\u017eba, ve\u0107 prava demonstracija\u00a0vojne sile, kako i same brojke pokazuju: 25.000 vojnika iz 22 zemlje i vi\u0161e od 3.000 jedinica tehni\u010dke opreme bilo je anga\u017eirano za Saber Guardian, kako je glasio slu\u017ebeni naziv doga\u0111aja. Vje\u017eba je trajala 10 dana i prostorno nije uklju\u010divala samo Rumunjsku, ve\u0107 i Bugarsku i Ma\u0111arsku. Scenarij vje\u017ebe je bio vrlo indikativan: simulirao se odgovor u slu\u010daju da spomenute zemlje budu izlo\u017eene okupaciji od strane neke druge zemlje. Ruska prijetnja je bila eksplicitna.<\/p>\n

Tako\u0111er, zna\u010dajan broj novinara, njih oko 200, \u0161to rumunjskih \u0161to stranih, izvje\u0161tavao je o vje\u017ebi. Dakle, ovdje se nije radilo samo o vojnoj vje\u017ebi ve\u0107 i o PR doga\u0111aju. Ono \u0161to je bilo osobito zna\u010dajno u ovom slu\u010daju jest na\u010din na koji se vojska “uklopila” u svakodnevni \u017eivot, pogotovo na podru\u010djima na kojima se vje\u017eba odvijala. Prijevoz vojne opreme vlakovima, cestama i zrakom stvarao je dojam da se zemlja nalazi u ratu. Prisutnost tenkova i ostalih vojnih vozila na ulicama \u010dinila je da gradovi izgledaju kao da su pod opsadom. Jedan od namjeravanih u\u010dinaka vje\u017ebe bila je normalizacija vojne prisutnosti u svakodnevici kao ne\u010dega nu\u017enog. Neko\u0107 ograni\u010dena na vojarne, vojska je danas legitimirana kao neizostavan element javnog prostora.<\/p>\n

Ispra\u017enjenost pojma politike<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to je primijetila Weronika Grzebalska, dru\u0161tva Srednje i Isto\u010dne Evrope kora\u010daju u vojnom mar\u0161u. Pro\u0161le je godine, Anakonda-16, odr\u017eana u Poljskoj, postala najve\u0107a vojna vje\u017eba od svr\u0161etka Hladnog rata. Ranije ove godine, ruske vojne vje\u017ebe na granici s Poljskom sadr\u017eavale su izra\u017eeniju demonstraciju vojne mo\u0107i nego ina\u010de, kako tehnikom tako i ljudstvom. Ali ova militarizacija nije ograni\u010dena samo na vojnu sferu. Ne radi se samo o pove\u0107anom prora\u010dunskom izdvajanju i mobilizaciji vojnika. \u0160tovi\u0161e, uklju\u010duje izra\u017eeniju militarizaciju sveukupnog javnog \u017eivota.<\/p>\n

Prva \u017ertva je politika. Kao \u0161to to vjerno ilustrira rumunjski slu\u010daj, pojam politike danas se koristi samo za interne strana\u010dke prepirke. Za sve ostalo, to jest za ona stvarno va\u017ena pitanja, koristi se novi izraz: geopolitika. Radi se o politici izmje\u0161tenoj iz normalnog okvira i izvan javne kontrole. Samo nekoliko stru\u010dnjaka, pogotovo onih iz obavje\u0161tajnih slu\u017ebi, mo\u017ee se propisno baviti geopolitikom jer ono o \u010demu se tu zapravo radi jest nacionalna sigurnost i opstojnost same zemlje. Dakle, to pitanje se ne mo\u017ee tretirati mlako.<\/p>\n

Kao i s bilo kojom politikom iznimke, geopolitika nastoji opravdati ne samo\u00a0sebe, ve\u0107 i sve ostalo, tom iznimkom. Pogotovo ako u sebi nosi prijetnju ruske blizine. Ako \u017eelite izmjestiti neku temu iz javne diskusije i normalnog politi\u010dkog okvira, dovoljno je da ju ozna\u010dite kao geopoliti\u010dku i pri\u010da je zavr\u0161ena.<\/p>\n

Suspenzija liberalne demokracije<\/strong><\/p>\n

To se, primjerice, dogodilo sa spomenutim parlamentarnim glasanjem o potvr\u0111ivanju ugovora za kupnju ameri\u010dkih raketa. Parlament u tom slu\u010daju nije funkcionirao prema uobi\u010dajenom protokolu: rasprava, izvo\u0111enja mi\u0161ljenja i sukladno tome, glasanje o odluci. Sama institucija narodnog suvereniteta u liberalnoj demokraciji poslu\u017eila je isklju\u010divo zato da udre pe\u010dat na ve\u0107 donesenu odluku u izvr\u0161nim tijelima. Drugim rije\u010dima, zastupnici su glasali za vlastitu politi\u010dku irelevantnost i za, de facto, suspenziju liberalne demokracije, mada ona i dalje zadr\u017eava svoje najprepoznatljivije oblike poput parlamenta, stranaka, izbora itd.<\/p>\n

Stoga, sve izra\u017eenija militarizacija dru\u0161tva i njeno upisivanje u politiku kao geopolitiku, neodvojivi su od stvarne suspenzije okvira liberalne demokracije. Slavna konceptualizacija iliberalne demokracije koju je iznio ma\u0111arski predsjednik Viktor Orban, nije samo zna\u010dajka ma\u0111arskog politi\u010dkog \u017eivota, ve\u0107 i politi\u010dka stvarnost ve\u0107ine ostalih zemalja Srednje i Isto\u010dne Evrope.<\/p>\n

\u0160irenje nadle\u017enosti obavje\u0161tajnih slu\u017ebi<\/strong><\/p>\n

Drugi u\u010dinak izra\u017eenije militarizacije jest taj da linija izme\u0111u obrane i napada postaje zamagljena. Naposljetku, vojska je dio dr\u017eavnog aparata i taj aparat ionako tendira ka autonomiji, pogotovo kad su tajnost i izostanak propisnog politi\u010dkog nadzora postali norma. Tako je nedavno priop\u0107enje iz Ureda predsjednika jedva postalo vijest. To je prili\u010dno \u010dudno jer su implikacije zna\u010dajne. Mo\u017eda je jedan od razloga izostanka javne pa\u017enje birokratska narav samog dokumenta: zapo\u010dinje s najavom da \u0107e prora\u010dunsko izdvajanje za vojsku ostati na razini od 2% BDP-a, \u0161to je ionako svatko znao i o\u010dekivao.<\/p>\n

Me\u0111utim, zakopana negdje u sredini teksta, nalazi se odluka po kojoj \u0107e Rumunjska broj\u010dano osna\u017eiti svoje trupe u vojnim misijama, pogotovo u Iraku i Afganistanu. Sudjelovanje u ovim okupacijama nije bilo diskutirano i odluka je donesena van parlamentarne rasprave, na forumu jasno ozna\u010denom kao tijelo za vojne operacije. Vrhovno vije\u0107e za obranu je institucija koja formalno ne postoji, ali \u010dini se kao najva\u017enija u Rumunjskoj. Vrhovnim vije\u0107em predsjeda predsjednik dr\u017eave, a sastoji se od nekoliko ministara (s klju\u010dnom ulogom onih iz resora unutarnjih poslova i obrane), generala i \u0161efova obavje\u0161tajnih slu\u017ebi. Premda takvo vije\u0107e ima smisla u ratnoj situaciji, ono se sastaje redovito i neformalno i u mirnodopskim uvjetima, da bi donosilo gore spomenute odluke.<\/p>\n

Na sastanku odr\u017eanom 28. studenog donijeta je odluka koja je pro\u0161la sasvim nezapa\u017eeno. Vrhovno vije\u0107e je pro\u0161irilo raspon nadle\u017enosti obavje\u0161tajnim slu\u017ebama, premda se radi o odluci koja se ina\u010de donosi u parlamentu. Od sada, zadatak obavje\u0161tajnih slu\u017ebi nije samo prikupljanje informacija kako bi se obuzdale prijetnje nacionalnoj sigurnosti, ve\u0107 i promocija nacionalnih interesa. \u0160to to to\u010dno zna\u010di i podrazumijeva, nije jasno, budu\u0107i da nije definirano u samom dokumentu i nitko nije pitao.<\/p>\n

Odbijanje rata<\/strong><\/p>\n

Pro\u0161irene nadle\u017enosti obavje\u0161tajnih slu\u017ebi u smjeru promicanja nacionalnih interesa dio je logike po kojoj smo ve\u0107 u ratu (pogotovo s Rusijom, ali ne isklju\u010divo) i dodatan primjer zamjene politike geopolitikom. Dakle, u ratu smo, ali imamo li, zapravo, neprijatelja? Ovo pitanje me dovodi do posljednjeg momenta. Ne radi se o tome da je odgovor stvarno va\u017ean, ve\u0107 je va\u017ean na\u010din na koji pitanje funkcionira kao mehanizam klasifikacije. Ako se neko usudi preispitati doksu i posumnjati u to da smo u ratu i da je Rusija neprijatelj koji nas aktivno nastoji pokoriti, onda ga se etiketira kao putinista<\/em>, to jest, apologeta Vladimira Putina.\u00a0To je dovoljno da ga se isklju\u010di iz zajednice ozbiljnih ljudi koji imaju pravo govoriti: drugim rije\u010dima, iz zajednice onih koji govore jezikom geopolitike.<\/p>\n

Premda je Putinov re\u017eim iznimno konzervativan, reakcionaran i poznat po podr\u0161ci desnim pokretima \u0161irom svijeta, u Rumunjskoj se lijevi krugovi povezuju s njim samo zato \u0161to preispituju pojmove i termine kojima se konflikt predstavlja. Na\u017ealost, \u010desto su i ti krugovi u zabludi. Jedan od naju\u010destalijih prigovora na kupnju oru\u017eja jest taj da je Rumunjska presiroma\u0161na za takve izdatke. A zna se i sugerirati da bi se ta sredstva trebala prenamijeniti za \u0161kole i bolnice. Posrijedi je lo\u0161 argument. Kupnji oru\u017eja i vojnoj potro\u0161nji se treba suprotstaviti iz principa. Rat se treba negirati ipso facto<\/em>.<\/p>\n

Iz te perspektive, najva\u017enija politi\u010dka intervencija u teku\u0107em kontekstu dogodila se u srpnju ove godine otvaranjem izlo\u017ebe naziva “Mir” koju je kurirao filozof i umjetnik Ovidiu Tichendelanu. Izlo\u017eba je iskopala primjere socijalisti\u010dkih mirovnih mobilizacija i rekontekstualizirala ih u svrhu kriti\u010dkog komentara na dana\u0161nju realnost. Radilo se o jasnom odbijanju sudjelovanja u op\u0107em vojnom mar\u0161u na\u0161ih dru\u0161tava.<\/p>\n

S engleskog prevela Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Rumunjska je 1. prosinca proslavila nacionalni praznik: Dan ujedinjenja Rumunjske i Transilvanije. Prije 99 godina dijelovi Austrougarskog i Ruskog carstva spojili su s “maticom zemljom”…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":21381,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[137],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-21368","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-rat","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21368","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21368"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21368\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36515,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21368\/revisions\/36515"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21381"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21368"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21368"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21368"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21368"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21368"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21368"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21368"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}