{"id":21362,"date":"2017-12-06T14:19:08","date_gmt":"2017-12-06T13:19:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21362"},"modified":"2017-12-06T14:22:14","modified_gmt":"2017-12-06T13:22:14","slug":"epidemija-malih-boginja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21362","title":{"rendered":"Epidemija malih boginja"},"content":{"rendered":"

U Rumunjskoj je u posljednjih (nepunih) godinu dana od malih boginja oboljelo 10.000 ljudi a preminulo 36, mahom na\u017ealost djece u dobi od oko godinu dana. Kako pi\u0161e BIRN u reporta\u017ei sa djelomi\u010dnim zaklju\u010dkom<\/a>, \u010demu \u0107emo se jo\u0161 vratiti na kraju teksta, radi se o najsmrtonosnijoj epidemiji u Rumunjskoj otkako su 2005. godine uvedene obaveze revakcinacije, odnosno drugog cijepljenja djece (prvo u dobi od godinu dana, drugo u dobi od pet godina) protiv malih boginja, zau\u0161njaka i rubeole.<\/p>\n

Podsjetimo, da bi cijepljenje bilo uspje\u0161no 95 posto populacije mora biti cijepljeno (godinu dana od uvo\u0111enja obaveznog cjepiva, 97 posto rumunjske populacije bilo je cijepljeno prvim, a 96 posto drugim cjepivom). No, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (eng. WHO) stopa pokrivenosti populacije prvim cjepivom pala je u posljednjih 10 godina za 11 posto (dakle na 86 posto populacije), a drugim za \u010dak 29 posto (dakle samo 67 posto populacije). To zna\u010di da postoji tendencija pada stope vakcinacije i da su samim tim cijepljenja puno manje uspje\u0161na, odnosno da je, sada realiziran, rizik od pojave epidemije sve ve\u0107i. Sve ovo doga\u0111a se usprkos \u010dinjenici da su ova cjepiva besplatna za korisnike.<\/p>\n

Mnogi za pad stope imunizacije populacije krive pokrete protiv cijepljenja, no prema istra\u017eivanju Centra za pra\u0107enje i kontrolu prenosivih bolesti u Rumunjskoj koji je popratio vi\u0161e od 15.000 djece u dobi od 18 mjeseci, uzrok padu stope imunizacije populacije nisu ovi skeptici ve\u0107 propusti sustava<\/a>. Tako je od 3.690 djece (gotovo jedna \u010detvrtina) koja nisu bila cijepljena oba puta samo 9 posto imalo roditelje koji su protiv cijepljenja, otprilike toliko, tek ne\u0161to vi\u0161e, bilo je djece koja se u trenu kada su pozvani na cijepljenje nisu nalazila u zemlji, dok je 13,6 posto djece ostalo necijepljeno zbog zdravstvenih razloga. Najve\u0107u skupinu necijepljenih, njih 42 posto, tvore djeca “koja se jednostavno nisu pojavila”.<\/p>\n

Uzrok: diskriminacija<\/strong><\/p>\n

A ve\u0107ina te djece su romskog podrijetla. Na primjer, u selu Zizin, 20 km udaljenom od grada Bra\u0161ova, gotovo polovina romske djece ro\u0111ena u posljednjih nekoliko godina nije cijepljena. Mnogo ljudi koji su uklju\u010deni u ovu pri\u010du sla\u017ee se da velik dio problema le\u017ei u \u010dinjenici da vlasti ne uspijevaju sustavom zdravstvene za\u0161tite obuhvatiti marginalizirane zajednice, a primarno romsku manjinu. Prema podacima UNICEF-ovog istra\u017eivanja iz 2012. godine, \u010dak 45 posto romske djece nije primilo sva cjepiva iz nacionalnog programa imunizacije. Dio zbog toga \u0161to nije ni registriran u sustavu zdravstvene za\u0161tite, drugi dio zbog toga \u0161to dio godine provode u Italiji, odnosno “vode nomadski na\u010din \u017eivota”.<\/p>\n

Dok lije\u010dnici krive lo\u0161e upravljanje cjepivima, kasne pozive na cijepljenje i druge birokratske “brljotine”, Eduard Pterescu, koordinator Dje\u010djeg fonda UN-a za BIRN isti\u010de kako “program imunizacije ne mo\u017ee biti bolji od zdravstvenog sistema koji ga provodi”. U Rumunjskoj<\/a> primjerice, \u010dak ni svi zdravstveni radnici nisu cijepljeni protiv ovih virusa, i kao takvi su i sami mogu\u0107i prenosioci.<\/p>\n

Kao dio problema navodi se i diskriminacija zdravstvenog osoblja prema Romima (npr. “pogrdan jezik”, segregaciju, ograni\u010davanje fizi\u010dkog kontakta…) radi \u010dega Romi ne\u0161to manje uop\u0107e tra\u017ee medicinsku za\u0161titu. Stoga ne \u010dude podaci da je posljednja epidemija po\u010dela ba\u0161 u romskoj zajednici u blizini sela Reteg na sjeveru zemlje. Kad je epidemija odnijela 10 \u017ertava, Ministarstvo zdravlja po\u010delo je pozivati ljude da cijepe djecu, me\u0111utim, ispostavilo se da u zemlji postoji nedovoljan broj cjepiva i da zdravstveni sustav jednostavno nema dovoljno velik prora\u010dun da opskrbi zemlju dovoljnim brojem doza za cjelokupni program imunizacije zemlje. Tako se pokazalo da ukupno \u010dak 224.000 djece nije bilo cijepljeno.<\/p>\n

Uzrok: su\u017eavanje javnog sektora<\/strong><\/p>\n

U me\u0111uvremenu je, do pisanja ovog teksta, pove\u0107an broj potrebnih cjepiva<\/a>, a tome je osim smjene pokojeg ministra (zbog katastrofalnog odgovora sustava na tragediju u klubu Collective<\/a>) pridonijela i \u010dinjenica da se epidemija nastala u Rumunjskoj pro\u0161irila u Ma\u0111arsku, Srbiju, Austriju (stopa cijepljenosti populacije iznosi svega 67 posto!), \u010ce\u0161ku, Francusku, Njema\u010dku, Irsku, Italiju, \u0160panjolsku, Britaniju i Belgiju. Uzro\u010dnici epidemije promatraju se s obzirom na soj virusa, rumunjski je B3 dok je primjerice talijanski soj D4. No, ovo ne zna\u010di da Europa bilje\u017ei rizik epidemije samo od soja B3. Neovisno o njemu, i u drugim zemljama, npr. u Italiji (stopa cijepljenosti populacije 87 posto), pojavljivale su se epidemije malih boginja uzrokovane istim uzrocima (su\u017eavanjem javnog zdravstvenog sektora radi privatizacija pojedinih aspekata), ali razli\u010ditim sojem virusa. Primjerice, stopa cijepljenih zdravstvenih radnika u Italiji iznosi svega 38 posto! Ne \u010dudi stoga \u0161to je u toj zemlji bilo \u010dak 5000 oboljelih od malih boginja, i to me\u0111u odraslima tako\u0111er, kao ni da je talijanska epidemija zaobi\u0161la romsku populaciju.<\/p>\n

Djelomi\u010dnost zaklju\u010dka reporta\u017ee koju ovdje prenosimo, a na koji smo se referirali na po\u010detku teksta, svodi se na zanemarivanje neoliberalne politike koja je u zdravstvenom sustavu provela mjere \u0161tednje<\/a> kao i djelomi\u010dne ili potpune privatizacije pojedinih sektora. Npr. u kontekstu Hrvatske rizik nosi \u010dinjenica da smo izgubili imunolo\u0161ki zavod koji je mogao proizvoditi jeftinija cjepiva od uvoznih. U kontekstu Rumunjske, tragedija u klubu Collective, pokazala je da je broj superbakterija u rumunjskim bolnicama “tek vrh sante leda<\/a>,” te da su autsorsane<\/em> privatne slu\u017ebe za \u010di\u0161\u0107enje bolnica koristile razrije\u0111ene dezinficijense radi “u\u0161tede”, zatim da u Bukure\u0161tu u posljednjih 30 godina nije izgra\u0111ena nijedna bolnica, te da su radni uvjeti u ovom sektoru op\u0107enito tako lo\u0161i da zdravstveni radnici masovno emigriraju iz zemlje. Nakon svega, zaklju\u010dak da je za punu primjenu nacionalnog sustava imunizacije potrebno prije svega usmjeriti u sustav dovoljnu koli\u010dinu javnih sredstava, a to pak, neoliberalne politike nisu dopu\u0161tale, sve dok se nije pokazalo da je rumunjski soj malih boginja B3 uzrokovao mini epidemije u Belgiji i Francuskoj…<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Rumunjskoj je u posljednjih (nepunih) godinu dana od malih boginja oboljelo 10.000 ljudi a preminulo 36, mahom na\u017ealost djece u dobi od oko godinu dana. Kako pi\u0161e BIRN u reporta\u017ei sa djelomi\u010dnim zaklju\u010dkom, \u010demu \u0107emo se jo\u0161 vratiti na kraju teksta, radi se o najsmrtonosnijoj epidemiji u Rumunjskoj otkako su 2005. godine uvedene obaveze […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":9440,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[],"theme":[],"country":[99],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-21362","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","country-rumunjska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21362","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21362"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21362\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21364,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21362\/revisions\/21364"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/9440"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21362"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21362"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21362"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21362"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21362"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21362"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21362"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}