{"id":21343,"date":"2017-12-06T08:00:02","date_gmt":"2017-12-06T07:00:02","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21343"},"modified":"2021-02-25T10:55:31","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:31","slug":"dobar-posao-u-saudijskoj-arabiji","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21343","title":{"rendered":"Dobar posao u Saudijskoj Arabiji"},"content":{"rendered":"

Politi\u010dari iz bugarske vladaju\u0107e koalicije ne libe se povremeno koristiti vrlo zapaljivu retoriku usmjerenu protiv muslimana. No njihove ograde iznenada nestaju kada se radi o prodaji oru\u017eja zaljevskim diktatorima.<\/strong><\/p>\n

Bugarski premijer Bojko Borisov krajem je pro\u0161log mjeseca otputovao u slu\u017ebeni posjet Saudijskoj Arabiji, \u010dija je najavljena svrha bio dogovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izme\u0111u dvije zemlje. No znatno se vi\u0161e razgovaralo o pomo\u0107i Rijadu u kupnji oru\u017eja, unato\u010d tome \u0161to su sve glasniji zahtjevi<\/a> da se ovoj autoritarnoj monarhiji uvede embargo na uvoz naoru\u017eanja zbog njezine uloge u ratu u Jemenu.<\/p>\n

“Kad se pri\u010da o naoru\u017eanju i utrci oru\u017ejem, povijesno znamo da se ni\u0161ta dobro ne dogodi. Ali kod nas u Europi \u010dak i kad jedan vojnik umre to je tragedija, jer mi smo najhumaniji”, ustanovio je bugarski premijer jednom prilikom ovog oktobra. Humanost ipak nije sprije\u010dila bugarsku vladu da svega nekoliko tjedana kasnije predlo\u017ei pove\u0107anje izdvajanja za vojsku u novom bud\u017eetu koji ina\u010de predvi\u0111a politiku o\u0161tre \u0161tednje. Ove je godine vojna potro\u0161nja iznosila<\/a> preko milijardu leva (550 milijuna eura), a za sljede\u0107u je najavljeno pove\u0107anje<\/a> za jo\u0161 113 milijuna leva.<\/p>\n

Borisov se povremeno voli predstavljati kao kriti\u010dar militarizma, osobito kad trgovinu i biznis predstavlja kao alternativu ratu i nacionalizmu. Pro\u0161le je godine, na primjer, Bugarska odbila<\/a> sudjelovati u NATO-ovoj vje\u017ebi u Crnom moru usmjerenoj protiv Rusije, a Borisov je tom prilikom izjavio kako “u Crnom moru \u017eeli vidjeti jedrenjake, jahte, turiste, ljubav i mir”. Ni posjet Saudijskoj Arabiji nije pro\u0161ao bez sli\u010dnih komentara: “Moja politika je uvijek bila miroljubiva, nikad protiv druge zemlje.”<\/p>\n

Po\u010dasni gost<\/strong><\/p>\n

Biznis i rat su se u slu\u010daju ovog diplomatskog susreta u velikoj mjeri poklopili. Ekonomska razmjena izme\u0111u dvije zemlje zapravo je mala, a jedina zna\u010dajnija stavka (90% ukupne vrijednosti) je izvoz oru\u017eja iz Bugarske prema Zaljevu. Taj je izvoz 2013. godine vrijedio petsto tisu\u0107a eura da bi do 2016. narastao do 240 milijuna, prema podacima koje iznosi<\/a> portal Barikada. Sna\u017ean rast bugarske industrije oru\u017eja u najve\u0107oj je mjeri posljedica pove\u0107anog izvoza na Bliski istok. Ovaj je posao toliko va\u017ean da je diplomatski posjet uklju\u010divao i neke protokolarno neobi\u010dne elemente, poput pozivanja bugarskog prestolonasljednika Simeona Saskoburgotskog kao “po\u010dasnog gosta”.<\/p>\n

Saskoburgotski je nasljednik posljednjeg bugarskog cara prije progla\u0161enja republike nakon Drugog svjetskog rata. On je s devet godina napustio zemlju i s obitelji se skrasio u \u0160panjolskoj pod Franciscom Francom. U jednoj od bizarnijih epizoda novije bugarske povijesti, prijestolonasljednik se 2000. vratio u zemlju i uvjerljivo pobijedio na izborima sa svojom strankom nazvanom Nacionalni pokret Simeon Drugi. Njegova politi\u010dka karijera je davno zamrla, no za ovu je priliku o\u017eivljena, a Borisov ga je tijekom cijelog putovanja u Saudijsku Arabiju nazivao “carem”. Zajedno su se priklju\u010dili i ceremonijalnom plesu<\/a> saudijske aristokracije s ma\u010devima.<\/p>\n

U vladaju\u0107oj koaliciji, koju \u010dine Borisovljevi Gra\u0111ani za europski razvoj Bugarske (GERB) i razli\u010dite stranke ekstremne desnice, nije bilo sporova oko potrebe da se “car” uklju\u010di u delegaciju. No motivi su ne\u0161to druga\u010diji. Predstavnici GERB-a tvrdili<\/a> su da je Saskoburgotski koristan kako bi se udobrovoljili saudijski doma\u0107ini, zbog njihovih navodnih aristokratskih veza. Pojedini \u010dlanovi stranaka ekstremne desnice su, s druge strane, sudjelovanje nesu\u0111enog cara su povezali<\/a> s procesima restitucije. Naime, sud je nedavno poni\u0161tio dr\u017eavno poklanjanje imovine carskoj obitelji (s izuzetkom jedne pala\u010de), s obrazlo\u017eenjem da je imovina zapravo uvijek i bila dr\u017eavna, a ne privatna.<\/p>\n

Sumnjivi saveznik<\/strong><\/p>\n

Postoje glasine da vlada misli inzistirati na poklanjanju ove imovine prijestolonasljedniku. Krasimir Karaka\u010danov, trenutni potpredsjednik vlade, ministar obrane i jedan od vo\u0111a ekstremne desnice, ustvrdio<\/a> je kako je obra\u0107anje Saskoburgotskom sa “njegovo veli\u010danstvo” stvar “bontona”. Prijestolonasljednik je jo\u0161 u septembru imenovan u nacionalni politi\u010dki komitet koji treba pomo\u0107i Bugarskoj u predsjedanju Europskom unijom, a zauzvrat je dao vi\u0161e pozitivnih izjava o premijeru. No predaja imovine jo\u0161 je uvijek prili\u010dno nepopularan plan. Toliko da je Volen Siderov, jo\u0161 jedan od lidera ekstremne desnice, morao dati obrazlo\u017eenje<\/a> kako je on osobno uvjereni monarhist, ali kako je “imovina za razliku od du\u0161e prolazna”. Pa se monarhizam prema tome ne mora izra\u017eavati restitucijom.<\/p>\n

U pogledu posjete Rijadu, pojedini predstavnici vlade, poput spomenutog Karaka\u010dova, inzistirali su kako oru\u017eje nije bilo glavna tema, ve\u0107 “sigurnost”. Rije\u010dima<\/a> potpredsjednika vlade, “Saudijci ula\u017eu golemi novac u sigurnost, borbu protiv terorizma i ekstremnih ideologija”. To je jedan od razloga za\u0161to su dvije vlade dogovorile razmjenu sigurnosnih informacija, kadrova i znanja. Unato\u010d optimizmu bugarskih du\u017enosnika, informacije poput onih koje su slu\u010dajno procurile<\/a> iz ameri\u010dkog State Departmenta ka\u017eu kako su pripadnici saudijske aristokracije “najzna\u010dajniji financijeri sunitskih teroristi\u010dkih organizacija diljem svijeta”.<\/p>\n

Ni\u0161ta bolje stvari ne stoje ni sa samom vladom, koja je izrazito autoritarna, mizogina i op\u0107enito vo\u0111ena ekstremisti\u010dkom ideologijom. Unato\u010d sve\u010danom tonu u izvje\u0161tajima o posjetu, period kada su bugarski du\u017enosnici bili tamo obilje\u017eila<\/a> su masovna uhi\u0107enja potencijalnih konkurenata aktualnog saudijskog prijestolonasljednika. Tako\u0111er, ta zemlja upravo sudjeluje u ratu u Jemenu u kojem je mnogi optu\u017euju za te\u0161ke ratne zlo\u010dine, napade na bolnice<\/a>, sahrane<\/a> i \u0161kole<\/a>, te namjerno onemogu\u0107avanje<\/a> dopremanja humanitarne pomo\u0107i.<\/p>\n

Doktrina kebaba<\/strong><\/p>\n

Europski je parlament upravo zbog ovih pitanja nedavno ponovno izglasao<\/a> neobvezuju\u0107u rezoluciju kojom se osu\u0111uju zemlje koje izvoze oru\u017eje u Saudijsku Arabiju. Bugarski istra\u017eiva\u010dki novinari pro\u0161le su godine otkrili<\/a> zna\u010dajne koli\u010dine bugarskog oru\u017eja kojeg je izvezla privatna firma u arsenalu Fronte al-Nusra, sirijske podru\u017enice al-Kaide. Taj incident, kao i mnogi drugi, sugerira<\/a> da je dobar dio oru\u017eja koje je Bugarska prodala Saudijskoj Arabiji zavr\u0161io u rukama teroristi\u010dkih organizacija. Dakako, Bugarska u tome nije jedinstvena, jer i mnoge druge zemlje su sudjelovale u sli\u010dnoj trgovini.<\/p>\n

No ovdje je zanimljivo licemjerje desnice koja vodi kampanje protiv tra\u017eitelja azila, ali daje sna\u017enu podr\u0161ku biznisu koji poti\u010de ratove i tjera ljude u izbjegli\u0161tvo. Sli\u010dno vrijedi i za la\u017eni pacifizam Bojka Borisova: on se u jednoj nedavnoj izjavi po\u017ealio na \u010dinjenicu da se izbori u Europi “sve \u010de\u0161\u0107e dobivaju jahanjem na protumigrantskom valu”. Ne bi u tome trebalo \u010ditati neku kritiku vlastitih koalicijskih partnera, ve\u0107 poku\u0161aj da se promovira bolja suradnja izme\u0111u Unije i re\u017eima turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdo\u011fana. Ta suradnja uklju\u010duje prisilno zadr\u017eavanje izbjeglica koje bje\u017ee od ratova koji se vode bugarskim oru\u017ejem.<\/p>\n

Klimavi Borisovljev “antimilitarizam” u vanjskoj politici se \u010desto naziva “doktrinom kebaba”. Ta \u0161ala je nastala nakon izjave koju je dao povodom bomba\u0161kog napada na aerodrom Domodedovo u Moskvi 2011. godine: “Mi se oslanjamo na umjerenu vanjsku politiku. Arapski svijet ima poslovnih interesa u Bugarskoj. Postoji kebabd\u017einica na svakom koraku. Nadam se da ljudi koji pripremaju teroristi\u010dke napade uzimaju takve stvari u obzir”. U njegovom naivnom pogledu na svijet, sitni poslovni interesi ukidaju svaku racionalnu prosudbu politi\u010dke situacije. Ba\u0161 kao i svaki obzir prema humanitarnim pitanjima.<\/p>\n

S engleskog prevela Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bugarski premijer Bojko Borisov krajem je pro\u0161log mjeseca otputovao u slu\u017ebeni posjet Saudijskoj Arabiji, \u010dija je najavljena svrha bio dogovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja izme\u0111u dvije zemlje. No znatno se vi\u0161e razgovaralo o pomo\u0107i Rijadu u kupnji oru\u017eja…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":21344,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[91,61],"class_list":["post-21343","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21343","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21343"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21343\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36516,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21343\/revisions\/36516"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21344"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21343"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21343"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21343"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21343"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21343"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21343"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21343"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}