{"id":21268,"date":"2017-12-01T07:00:08","date_gmt":"2017-12-01T06:00:08","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21268"},"modified":"2021-02-25T10:55:32","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:32","slug":"kultura-izmedu-popa-i-popova","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21268","title":{"rendered":"Kultura izme\u0111u popa i popova"},"content":{"rendered":"

Hrvatsku kulturnu politiku posljednjih mjeseci obilje\u017eavaju dva, naizgled, nepovezana trenda: beskonfliktno trabunjanje o kreativnoj industriji i pop-kulturi te pozadinska politi\u010dka trgovina sa sna\u017enim klerikalnim elementima. Nije te\u0161ko naslutiti \u0161to nedostaje.<\/strong><\/p>\n

“Samo jedan \u0161kolski sat tjedno likovnog i glazbenog odgoja u osnovnim i srednjim \u0161kolama je sramota za ovu zemlju. To je sramotna \u010dinjenica!”, egzaltirano je na panel raspravi pro\u0161lotjedne zagreba\u010dke Me\u0111unarodne autorske kreativne konferencije (MAKK) izjavio Boris Joki\u0107, voditelj propalog poku\u0161aja nacionalne Kurikularne reforme. Za potrebe konferencije, Joki\u0107 je predstavljen kao “guru kurikularne reforme”, a pozvan je da odr\u017ei predavanje koje \u0107e na popularan na\u010din “pribli\u017eiti” kreativne pedago\u0161ke strategije za umjetni\u010dke predmete.<\/p>\n

Joki\u0107, u javnosti percipiran kao le\u017eeran tip, dobronamjeran i pomirljiv, pojavio se na MAKK-u s predavanjem “Od Ramonesa do Rozge: Remix”. Naravno, rije\u010d je bila o jednostavnom motivacijskom govoru, bildanju uvjerenja da je savr\u0161eno okej ako tinejd\u017eeri slu\u0161aju estradnu zvijezdu na\u0161ega doba, kao \u0161to bi jednako izvanredno bilo da pedagozi glazbenog odgoja, nakon \u0161to prihvate rozgijanski trenutak, pa\u017enju obrate i na (feministi\u010dki progresivnu?) poetiku smjera “Sheena is a Punk rocker” Ramonesa, koju dana\u0161nju tinejd\u017eeri uglavnom ne poznaju.<\/p>\n

Biv\u0161i guru kurikularne reforme<\/strong><\/p>\n

Drugim rije\u010dima, Joki\u0107ev poku\u0161aj da okupljenim profesionalcima, uglavnom proizvo\u0111a\u010dima komercijalne zabavnoglazbene robe i pripadnog marketinga, uka\u017ee na potrebu kreativnog obrazovanja kroz tolerantni sinkronicitet popularne kulture mo\u017ee izgledati zbunjuju\u0107e. Ali nije, jer se Joki\u0107 obra\u0107a \u0161iroj javnosti, onoj koja ga sada puno bolje prihva\u0107a u ulozi “biv\u0161eg gurua kurikularne reforme”, nego u trenucima politi\u010dkih previranja oko tog sistemskog projekta kad je morao nadugo i na\u0161iroko obja\u0161njavati vlastitu politi\u010dku poziciju i detaljne etape zami\u0161ljenog razvoja nacionalnog kurikula “odozdo”.<\/p>\n

U trenucima koje historija pamti kao propale poku\u0161aje sistemske solidarnosti doma\u0107e akademske zajednice s idejom promjene obrazovnih strategija i programa; Joki\u0107u se ne bi bilo isplatilo upu\u0107ivati na resurse popularne kulture. Podsjetimo, upravo je poku\u0161aj sitnog proboja lektirnih naslova suvremenih autora ili naslova koji, naj\u0161ire kazano, pripadaju polju popularne knji\u017eevnosti u lektirni kanon programa hrvatskog jezika – podigao destruktivnu lavinu konzervativne Hrvatske, plju\u0161tale su politi\u010dke uvrede s akademske desnice. Takozvani “Joki\u0107evi ljudi”, \u0161iroka grupa visoko motiviranih profesionalaca za promjenu kurikula obrazovnih i srednjih \u0161kola je, pri tada\u0161njem poku\u0161aju ukazivanja na promjenu perspektive u nastavi hrvatskog jezika, bila javno prozivana zbog kompetencije, politi\u010dkih uvjerenja, privatnih motiva i kojekakvih jo\u0161 uvredljivih marginalija.<\/p>\n

Danas, me\u0111utim, Boris Joki\u0107 u prijateljskom miljeu profesionalaca koji \u017eele napredak i razvoj kako kulturne industrije tako i njenih obrazovnih temelja, mo\u017ee ponuditi eksplicitno politi\u010dku tvrdnju kakvu nije mogao, ili nije htio, u vrijeme \u017eestokih javnih polemika oko metode rada i malih ali strate\u0161kih promjena rakursa obrazovnog sistema. Jer \u010dinjenica da je svega jedan sat tjedno (\u010ditavih 45 minuta) glazbenog ili likovnog odgoja u programu nastave osnovnih i srednjih \u0161kola Hrvatske “sramota ove zemlje” ima politi\u010dku te\u017einu potresa nacionalnog kurikula – onakvoga kakav je bio i kakav \u0107e jednom biti.<\/p>\n

Guru STEM-a<\/strong><\/p>\n

Podsjetimo, politi\u010dku odluku prepolovljene satnice umjetni\u010dkih predmeta u korist pove\u0107anja satnice hrvatskog jezika i povijesti donijela je 1994. godine, u zamahu nacionalisti\u010dkog “popravka” zate\u010denog kurikula, ministrica prosvjete i \u0161porta Ljilja Voki\u0107, \u0161irepoznata po ultradomoljubnim glupostima ali i jednoj simpati\u010dnoj re\u010denici gdje tvrdi da je “Krle\u017ea sve hrvatske vojnike prikazao kao bedake”. Voki\u0107 je povijesno obezvrijedila umjetni\u010dke struke u korpusu obrazovnog sistema ove zemlje, a tu dalekose\u017enu anomaliju nitko do sada nije javno osu\u0111ivao na visokoj politi\u010dkoj razini. Niti u vremenu otvorenih prijepora oko “Joki\u0107eve” kurikularne reforme nigdje se nije javno spomenula “sramotna \u010dinjenica” koja, u neoliberalnoj optici i perspektivi umjetni\u010dkih struka bez ostatka ima poguban saldo.<\/p>\n

I nije, naravno, Konferencija kreativaca mjesto za politi\u010dke ocjene i procjene. Naprotiv, to politi\u010dko nemjesto forsirano radosnih pogleda prema budu\u0107nosti, dobro slu\u017ei kao dokaz \u0161izoidne, sinkrone naravi doma\u0107e kulturne politike.<\/p>\n

Pored Borisa Joki\u0107a na Panelu kreativaca sjedio je, primjerice, Nenad Baki\u0107, predstavljen kao “guru STEM-a”. U veteranskoj maniri kakvu njeguje od po\u010detaka karijere beskrupuloznog biznismena koji privatni interes i vlastiti konkretni proizvod podvaljuje (i prodaje) javnom obrazovnom sistemu, Baki\u0107 je u svome nastupu koristio retori\u010dke instrumente popularne kulture, ne bi li kreativnim profesionalcima “dokazao” neumitnu povezanost tehnologije i umjetni\u010dkih struka. I sve, naravno, u cool<\/em> reklami prioriteta svega onoga \u0161to u obrazovnom sistemu obuhva\u0107a kratica STEM (science<\/em>, technology<\/em>, engineering<\/em> i mathematics<\/em>), a nema blage veze s umjetni\u010dkim strukama i \u0161ire shva\u0107enom kulturom.<\/p>\n

Za\u0161to je onda bio pozvan na taj susret? Stoga \u0161to je, prepostavimo, javnosti valjalo pribli\u017eiti raznolikost pogleda u jedinstvu ukupne kulturne proizvodnje i kreativne industrije, kojima je kvalitetno obrazovanje nadre\u0111en pojam i svrha. U tom je smislu go\u0161\u0107a spomenutog panela Lidija Kralj, pomo\u0107nica ministrice znanosti i obrazovanja, javnosti poru\u010dila da “kurikularna reforma ide dalje” i da \u0107e uspjeti “jedino ako svi zajedno na njoj radimo”. To re\u010de gospo\u0111a uljudno, pozitivno, pored \u017eivog i zdravog Borisa Joki\u0107a \u2013 smijenjenog ili biv\u0161eg voditelja Kurikularne reforme, u povijesti pop kulture zabilje\u017eenog jednostavno kao “guru kurikularne reforme”.<\/p>\n

Protokolarni gost: ministar financija.<\/strong><\/p>\n

Naravno, konferencija MAKK nije javnosti bila zanimljiva po svome sadr\u017eaju koji je ionako namijenjen u\u017eoj struci kreativaca industrije, nego po upadljivom “disakordu svih fakata” kulturne politike. Disbalansu ushita nad velikom, iako tek o\u010dekivanom, propulzivno\u0161\u0107u doma\u0107ih kreativnih industrija nasuprot statusu \u0161utnje javnih razgovora o (neobi\u010dno depresivnom) stanju najve\u0107eg dijela javno financirane kulture. Kontrast neoliberalnog, komercijalnog pogona kulture koji ne financira, pa niti ne nadzire, doma\u0107a kulturna politika, i javnog sektora kulture kojemu je aktualna vlast namjestila represivni sistem nadzora i kazne davno je uo\u010dena \u010dinjenica. Sad nam je skupljati sli\u010dice dokaza o daljnjoj degeneraciji tog totala.<\/p>\n

Primjerice, protokolarni gost konferencije autora kreativaca bio je i ministar financija Zdravko Mari\u0107: prva odgovorna figura za dodatno, fatalno porezno optere\u0107enje autorskih honorara i naknada s po\u010detka madata ove vlasti. Podsjetimo, pri objavi novih poreznih optere\u0107enja, aktualna vlast je bespogovorno o\u0161tetila autore i nepovratno smanjila njihovu cijenu rada. Ali \u0161to se mo\u017ee! Kreativci se po defaultu<\/em> jadne dinamike doma\u0107eg tr\u017ei\u0161ta lako prilago\u0111avaju kondicijama, a ministar financija \u0107e opet do\u0107i, nagodinu mo\u017eda, da zadovoljno pohvali “svakodnevni rast i doprinost kreativaca gospodarstvu Hrvatske”.<\/p>\n

Ministrica kulture Obuljen Kor\u017einek, \u010diji lik javnost prati isklju\u010divo u jednominutnim medijskim kulturnja\u010dkim prilikama, sve\u010dano je pozdravila skup kreativaca uz par formulai\u010dnih re\u010denica: posve neva\u017eno. Problem njezina protokolarnog performansa, jednakog u svakoj prilici, ionako le\u017ei u oku kvalificiranog promatra\u010da, u dubini o\u010dne duplje bolje obavije\u0161tenog profesionalca kojeg otvoreno vrije\u0111a hipokrizija njezine, vrlo otvorene, strategije.<\/p>\n

Politi\u010dka trgovina<\/strong><\/p>\n

Obuljen Kor\u017einek je, recimo, na MAKK stigla netom nakon \u0161to je rebalansom prora\u010duna za 2017. godinu u vlastitom ministarstvu “izgubila” 87 milijuna kuna. Rije\u010d je o takozvanim nerealiziranim sredstvima koja su “izgubljena” za doma\u0107e korisnike tako \u0161to su elegantno kukavi\u010dki vra\u0107ena Europskom socijalnom fondu i Fondu za regionalni razvoj, a trebala su biti utro\u0161ena u razvoj neprofitnih, medija zajednice, tre\u0107eg medijskog sektora ili sli\u010dne kategorije javnih medija. Za\u0161to bi vrlo upu\u0107ena menad\u017eerica kulture i aktualna ministrica kulture, izravno odgovorna i nadle\u017ena za medije a posebno za njihov neprofitni dio, sabotirala financiranje neprofitnog medijskog sektora? Tim slo\u017eenim pitanjem ne zamaraju se profesionalci kreativne, kamoli mejnstrima\u0161ke medijske scene.<\/p>\n

U strate\u0161koj neoliberalnoj podjeli naj\u0161ire shva\u0107ene kulture kakvu forsira i doma\u0107a politi\u010dka elita, funkcionira jedino tr\u017ei\u0161ni princip zbog \u010dega su paralelizmi su\u017eivota vi\u0161ih i ni\u017eih oblika kulturne proizvodnje li\u0161eni dublje komunikacije. Nau\u010dili smo kako se uspostavlja i njeguje klasni princip me\u0111u srodnim kulturnim disciplinama i poljima. Ali ako smo (i na) Konferenciji kreativaca ponovili da je obrazovanje visoki hegelijanski pojam u odnosu na prozai\u010dnost doma\u0107e kulturne komercijalne proizvodnje, za\u0161to ne povezujemo bliske doga\u0111aje u istom polju? Stojimo u bazenu popularne kulture, anegdotalno i bezveze prebiremo po Billu Gatesu i Ramonesima, uklju\u010dujemo Rozgu, trabunjamo o plemenitosti pedagogije i prvih umjetni\u010dkih koraka.<\/p>\n

Ministrica Obuljen Kor\u017einek se smje\u0161ka iz prvog reda, taman je proglasila vlastitog novog savjetnika za kulturna pitanja, radikalnog desni\u010dara Ladislava Ili\u010di\u0107a, violinista Simfonijskog orkestra HRT-a i predsjednika radikalno klerikalne stranke HRAST. Il\u010di\u0107 je o\u010dita akvizicija premijera Plenkovi\u0107a, rezultat tko zna kakve trgovine demokr\u0161\u0107anskom politi\u010dkom prtljagom, pa je tako bez imalo stila “uvaljen” kao nekakav jalovi consigliere<\/em> u visokoure\u0111en kabinet ministrice kulture. Avaj, do sada su problemi katoli\u010dke Crkve bili rje\u0161avani elegancijom poziva ministrici s Kaptola, a sada\u2026<\/p>\n

Fatalna redefinicija<\/strong><\/p>\n

A samo dan, dva prije nego je Ili\u010di\u0107 prokazan kao “savjetnik” za kulturna pitanja jer se, po mi\u0161ljenju premijera Plenkovi\u0107a “uz svoj politi\u010dki anga\u017eman cijeli \u017eivot bavi kulturnom i sigurno mo\u017ee dati odgovaraju\u0107i doprinos”; u Ministartvu znanosti i obrazovanja desio se neo\u010dekivani obrat. Ministrica Bla\u017eenka Divjak, do sada otvoreno suprostavljena klerikalnim zagovarateljima modela kurikularne reforme, “preko no\u0107i” je pristala na promjenu nacrta “Prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj \u0161koli”, gdje se donose zna\u010dajne promjene \u0161to \u0107e zagovarateljima konzervativnog kurikula i \u010dvrstog katoli\u010dkog odgoja koji ve\u0107 godinama vode rat protiv gra\u0111anskog odgoja i ukupnih “liberalnih” vrijednosti odgoja, poput notorne udruge GROZD, omogu\u0107iti mnogo lak\u0161u manipulaciju i intervenciju “roditeljskog odgoja” u javno obrazovanje.<\/p>\n

Sinkronicitet doga\u0111aja daje misliti, ponovno, o vezanoj politi\u010dkoj trgovini premijera Plenkovi\u0107a, \u0161to dovodi do sljede\u0107eg, predvidljvog zaklju\u010dka. Aktulna kulturna politika u javnu, nekomercijalnu sferu uvela je jasan demokr\u0161\u0107anski okvir pravila, \u0161to zna\u010di druga\u010dija ograni\u010denja i nove, druga\u010dije modele umjetni\u010dkih i kulturnih sadr\u017eaja.<\/p>\n

U sferi komercijalne kulture, desni\u010darski klerikalni elementi (navodno) nemaju veze sa sadr\u017eajem kulturnih industrija. O tome \u0107emo, me\u0111utim, detaljnije razgovarati uskoro, kad se pod mekim savjetni\u010dkim pritiskom va\u017enih \u010dimbenika i kategorija kulturne scene, polako po\u010dnu mijenjati prioriteti proizvodnje odre\u0111enih audivizualnih naslova. Zasad smo, ponavljamo, u tobo\u017ee beskonfliktnoj zoni popularne kulture gdje se razbacujemo metafori\u010dnim balon\u010di\u0107ima i hrabrimo idejom u obrazovni progres. Nesvjesni da sudjelujemo u fatalnoj redefiniciji popularne kulture, \u0161to je dalekose\u017ena i opasna rabota. Je li to zavr\u0161ena borba oko zna\u010denja u popularnokulturnoj areni?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Samo jedan \u0161kolski sat tjedno likovnog i glazbenog odgoja u osnovnim i srednjim \u0161kolama je sramota za ovu zemlju. To je sramotna \u010dinjenica!”…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":17239,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[121],"class_list":["post-21268","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21268","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21268"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21268\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21276,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21268\/revisions\/21276"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/17239"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21268"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21268"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21268"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21268"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21268"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21268"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21268"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}