{"id":21111,"date":"2017-11-23T07:00:57","date_gmt":"2017-11-23T06:00:57","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21111"},"modified":"2021-02-25T10:55:34","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:34","slug":"porast-stresa-i-anksioznosti-u-makedoniji-prilika-za-zaradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21111","title":{"rendered":"Porast stresa i anksioznosti u Makedoniji: prilika za zaradu"},"content":{"rendered":"

Broj oboljelih od mentalnih bolesti u Makedoniji raste, na \u0161to \u010desto upozoravaju \u201cljudi od struke\u201d. No rijetki su oni koji pri razmatranju ovog problema u obzir uzimaju i socijalnu komponentu te odraz te\u0161ke socio-ekonomske situacije – neizvjesne budu\u0107nosti, prekarnih i potpla\u0107enih poslova, nezaposlenosti i siroma\u0161tva – na mentalno zdravlje stanovni\u0161tva. Istovremeno, briga o mentalnom zdravlju izmi\u010de makedonskom zdravstvenom sustavu i gura pacijente prema tra\u017eenju alternativnih rje\u0161enja, onih koje im bud\u017eet dozvoljava.<\/strong><\/p>\n

Kao i ostalim zemljama zapadnog Balkana, Makedoniji se predvi\u0111a<\/a>\u00a0<\/span>ne\u0161to bolja ekonomska budu\u0107nost. Prema prognozama Svjetske banke makedonska ekonomija \u0107e do\u017eivjeti rast, 2018. godine od 3,2 posto, a 2019. godine za 3,9 posto (dodu\u0161e, ove godine \u0107e zbog politi\u010dke krize rast iznositi tek 1,5 posto). Iako se iz osnovnih ekonomskih pokazatelja, kao \u0161to je rast BDP-a, mo\u017ee izvu\u0107i zaklju\u010dak o relativnoj ekonomskoj stabilnosti, iz njih se te\u0161ko mogu derivirati realni uvjeti \u017eivota ve\u0107ine stanovni\u0161tva. Jo\u0161 manje iz njih mo\u017eemo saznati o zdravlju ljudi. Ne postoje nikakve recentne evidencije o kvaliteti \u017eivota u Makedoniji (kao \u0161to je primjerice OECD-ovo<\/span><\/a> ovogodi\u0161nje istra\u017eivanje \u201cHow\u2019s Life?\u201d koje ne obuhva\u0107a niti jednu postjugoslavensku dr\u017eavu osim Slovenije), a time ni sistematsko pra\u0107enje generalnog zdravstvenog stanja njenih stanovnika. Razmatranje novijih zdravstvenih problema, lai\u010dki re\u010deno \u201cblagih oblika mentalnih bolesti\u201d kao \u0161to su anksioznost, stres i depresija, moglo bi nam dosta toga re\u0107i o blagostanju neke zemlje. \u0160tovi\u0161e, porast takvih du\u0161evnih stanja, mo\u017ee se dovesti u vezu s ekonomskom i egzistencijalnom nesigurno\u0161\u0107u koja zahva\u0107a velik dio makedonskog dru\u0161tva.<\/p>\n

U novembru, mjesecu posve\u0107enom mentalnom zdravlju, Makedonska psiholo\u0161ka komora prigodno je organizirala niz doga\u0111anja na temu \u201cBriga za sebe je briga za tebe<\/a>\u201d s ciljem \u201cpodizanja svijesti o va\u017enosti psiholo\u0161kog stanja pojedinca\u201d i afirmiranja njihove profesije kao \u201c\u010duvara mentalnog zdravlja\u201d. No vi\u0161e od puke naivnosti, ti ciljevi pokazuju uzaludnost, a nerijetko i kontraproduktivnost djelovanja struke u rje\u0161avanju ozbiljnih dru\u0161tvenih problema. Naime, inzistiranje psihologa na individualnoj savjesti i odgovornosti, su\u017eava fokus na lije\u010denje simptoma, dok su dru\u0161tveni i materijalni uzroci, koji \u010desto stoje iza tih mentalnih stanja, zanemareni u \u010ditavom procesu. Kao rezultat nebrige i nemogu\u0107nosti psihologa i psihijatara da na problem odgovore na adekvatan na\u010din, u porastu je broj oboljelih od mentalnih bolesti.<\/p>\n

\u0160iroka paleta instant-rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n

Podaci Instituta za javno zdravlje, pokazuju da je u pet godina (2010-2015.) broj klini\u010dki oboljelih od depresije porastao za 37 posto. 2016. godine vi\u0161e od 55.000 pacijenata upu\u0107eno je na daljnje medicinske pretrage, ili im je propisan lijek protiv depresije. To je oko 2,75 posto ukupnog makedonskog stanovni\u0161tva, pri \u010demu treba imati na umu da mnogi nisu bili u mogu\u0107nosti zatra\u017eiti ikakvu medicinsku pomo\u0107.<\/p>\n

Onima koji ne potra\u017ee stru\u010dnu lije\u010dni\u010dku pomo\u0107, za rje\u0161avanje poreme\u0107aja poput depresije, anksioznosti i stresa, najdostupnije \u201copcije\u201d koje se nude su – mo\u017ee se pretpostaviti – tjelovje\u017eba, self-help<\/em> motivacijska psihologija, dodaci prehrani, alkohol i opijati, \u010dak i astrologija. Tako ne\u010dija nestabilnost i slabije mentalno stanje donose zaradu onima koji zapravo ne nude rje\u0161enja za te probleme.<\/p>\n

Me\u0111u najve\u0107im profiterima je, nedvojbeno, farmaceutska industrija. Jedna od naju\u010destalijih reklama na ve\u0107ini popularnih medija u zemlji – koju lansira agregator medija time.mk – je za tablete Lunerba koje proizvodi makedonska farmaceutska firma Alkaloid, a one spadaju u dodatak prehrani koji \u201cdoprinosi normalnom funkcioniranju nervnog sustava i, psiholo\u0161kih funkcija, smanjuje umor, a sadr\u017ei i sastojke koji ubla\u017eavaju simptome stresa\u201d. Navedeni proizvod samo je jedan od bezbroj onih \u010dija je zada\u0107a smiriti \u201cblage\u201d \u017eiv\u010dane poreme\u0107aje. Naravno, takvi su proizvodi samo \u201csuplement\u201d farmaceutskoj industriji pri proizvodnji antidepresiva i lijekova za smirenje.<\/p>\n

Fond za zdravstveno osiguranje (FZOM) iznio je podatak da je 2016. godine izdano 3,37 milijuna recepata za lije\u010denje depresije. Diazepam, lijek za \u017eivce koji se izdaje na recept, lijek je koji se najvi\u0161e tra\u017ei i koristi u Makedoniji i pro\u0161le ga je godine<\/a> 216.024 osiguranika kupilo u ljekarni. Uzmemo li u obzir da Makedonija ima manje od dva milijuna stanovnika, zna\u010di da svaka deseta osoba koristi barem ovaj lijek. Podaci su jo\u0161 vi\u0161e zapanjuju\u0107i ako uzmemo u obzir da FZOM pokriva samo lijekove koji su propisani na recept, a ne one koji su privatno kupljeni. Kupovanje velikog broja lijekova za \u017eiv\u010dani sustav, s receptom ili bez, kao \u0161to su Apaurin, Bromazepam, Helix ili Sanval (uglavnom svi mogu izazvati ovisnost), dio su zabrinjavaju\u0107eg trenda. Pored toga, taj trend poga\u0111a ranjive skupine pa tako, prema izvje\u0161taju Instituta za javno zdravlje, svaki deseti tinejd\u017eer<\/a>\u00a0uzima sedative.<\/p>\n

Prijetnje za \u201czdravlje nacije\u201d<\/strong><\/p>\n

FZOM opetovano upozorava da je upotreba anksiolitika i hipnotika rastu\u0107i trend. Me\u0111utim, neuspje\u0161no detektiraju\u0107i izvor problema, u svom priop\u0107enju<\/a>\u00a0za javnost fokusirao se na \u0161tetne posljedice konzumacije tih lijekova koje \u0107e se odraziti na \u201czdravlje nacije\u201d, te uzrokovati \u201csmanjenu sposobnost radnika i njihovu odsutnost s posla\u201d. Na kraju, tu je i argument koji se uvijek pote\u017ee kada ne\u0161to u javnom zdravstvenom sustavu ne funkcionira – svaljivanje krivnje na medicinsko osoblje, prije svega lije\u010dnike, uz apel da budu oprezni pri propisivanju lijekova i \u201cuzmu u obzir sve \u0161tetne u\u010dinke tih lijekova\u201d.<\/p>\n

Sli\u010dne \u0161pekulacije donose i poneki mediji<\/a>: \u201dNa\u017ealost, psihijatri \u010de\u0161\u0107e propisuju lijekove umjesto da koriste bihevioralne metode za lije\u010denje pacijenata, ili razgovor, kako bi otkrili uzroke psiholo\u0161kih problema te dali savjet kako ih prebroditi\u201d. Kako god, \u010desta pojava da psihijatri daju lijekove povezana je sa \u0161irim problemom makedonskog zdravstvenog sustava. Zbog nedostatka lije\u010dnika, a to zahva\u0107a i stru\u010dnjake za mentalno zdravlje, omjer pacijenata i lije\u010dnika iznimno je visok pa je tako i vrijeme koje lije\u010dnik provede s pacijentom vrlo ograni\u010deno. \u0160tovi\u0161e, niske pla\u0107e u zdravstvenom sektoru ostavljaju ih u krajnje nesigurnoj poziciji, a na taj se na\u010din otvara prostor utjecaju farmaceutskih tvrtki koje \u0107e psihijatre poticati da propisuju njihove proizvode – marketingom ili drugim metodama kooptacije, primjerice, nude\u0107i im nagrade ili bonuse.<\/p>\n

Makedonija nije ostala imuna ni na ra\u0161ireni trend \u201cpozitivne psihologije\u201d. Savjeti kako snagom volje upravljati pozitivnim mislima i emocijama, a kako one negativne odbaciti, pojavljuju se posvuda. \u201cPozitivna psihologija\u201d prodaje se na policama supermarketa i knji\u017eara, dostupna je na internetu, dio je televizijskog programa, a rijetko kad se promi\u0161lja o negativnim posljedicama koje ostavlja u dru\u0161tvu. Prema shva\u0107anju da je \u201csre\u0107a\u201d individualni projekt i produkt individualnog truda koji se treba i mo\u017ee kontrolirati, pojedinca se poti\u010de da se otrgne od dru\u0161tvenih odnosa koji ga zapravo definiraju. Takvom se retorikom pojedinac odri\u010de odgovornosti prema zajednici, a socijalna kohezija i kolektivna odgovornost zadobivaju pejorativne konotacije, kao potencijalna prijetnja individualnoj sre\u0107i.<\/p>\n

Budu\u0107i da se odgovornost za mentalno zdravlje prebacuje na brigu i tro\u0161ak pojedinca, nije iznena\u0111uju\u0107e \u0161to mnogi svoju \u201csre\u0107u\u201d tra\u017ee na pomalo opskurnim mjestima. Nedavno je najavljena jo\u0161 jedna novotarija koja ve\u0107 sad budi interes, web-stranica<\/a> i telefonski servis koji \u0107e zapo\u0161ljavati \u0161irok i \u0161arolik stru\u010dni tim astrologa, ali i sociologa i psihologa, a koji \u0107e korisnicima biti na raspolaganju 24 sata dnevno. Interes za to je samo jo\u0161 jedan dokaz rasprostranjenosti ovog problema.<\/p>\n

Da zaklju\u010dimo, osim \u0161to igra\u010dima na tr\u017ei\u0161tu predstavljaju dobre poslovne mogu\u0107nosti, proizvodi dostupni u ljekarnama i drogerijama, kao i te\u010dajevi i literatura iz pozitivne psihologije, dijele jo\u0161 jednu karakteristiku – ne lije\u010de mentalne bolest, ve\u0107 samo ubla\u017eavaju simptome. Uz to, oni vode normalizaciji tih stanja i potpunoj individualizaciji odgovornosti za psihi\u010dko zdravlje, \u010dime se dodatno marginalizirati oni \u010dlanovi dru\u0161tva koji ne uspiju samostalno, o svom tro\u0161ku, rije\u0161iti svoj slu\u010daj.<\/p>\n

S engleskog prevela: Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Broj oboljelih od mentalnih bolesti u Makedoniji raste, na \u0161to \u010desto upozoravaju \u201cljudi od struke\u201d. No rijetki su oni koji pri razmatranju ovog problema u obzir uzimaju i socijalnu komponentu te odraz te\u0161ke socio-ekonomske situacije – neizvjesne budu\u0107nosti, prekarnih i potpla\u0107enih poslova, nezaposlenosti i siroma\u0161tva – na mentalno zdravlje stanovni\u0161tva. Istovremeno, briga o mentalnom zdravlju […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":2435,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[254],"class_list":["post-21111","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21111","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21111"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21111\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36523,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21111\/revisions\/36523"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/2435"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21111"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21111"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21111"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21111"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21111"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21111"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21111"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}