S obzirom na sadr\u017eaj ju\u010dera\u0161nje ekonomske rubrike u hrvatskim medijima, nevini bi promatra\u010d lako mogao do\u0107i do zaklju\u010dka da su u Hrvatskoj strani investitori ugro\u017eena skupina \u010dija se prava konstantno kr\u0161e. Ali sre\u0107om, ima tko da ih brani.<\/p>\n
Pa krenimo redom. Direktorica Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) za Hrvatsku, Ma\u0111arsku, Slova\u010dku i Sloveniju, Vedrana Jelu\u0161i\u0107 Ka\u0161i\u0107, ju\u010der je u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK) predstavila novu strategiju<\/a> za Hrvatsku za period od 2017. do 2021. godine. Ako znamo da je EBRD osnovana 1991. s ciljem da biv\u0161im socijalisti\u010dkim zemljama pomogne u prijelazu u kapitalizam, onda nam je sadr\u017eaj strategije manje-vi\u0161e poznat i bez predstavljanja. Ali ipak, naglasimo klju\u010dne to\u010dke, \u010disto zato da se netko ne zapita nije li EBRD postala izli\u0161na ostvarenjem cilja.<\/p>\n Nije, jer kapitalizam uvijek mo\u017ee biti “\u010di\u0161\u0107i”. Dakle, EBRD, taj politi\u010dki-kreditni lubrikant za ulazak zapadnog kapitala u Isto\u010dnu Evropu, od Hrvatske tra\u017ei sljede\u0107e: pove\u0107anje konkurentnosti privatnog sektora, ja\u010danje financijskih tr\u017ei\u0161ta i privatizaciju dr\u017eavnih poduze\u0107a. Ovo prvo bi spadalo u klasi\u010dan retori\u010dki folklor (a \u0161to bi drugo privatni sektor trebao raditi nego ja\u010dati konkurentnost), da se nije provukao jedan konkretniji savjet: postizanje \u0161to ve\u0107e u\u010dinkovitosti resursa, bilo da se radi o upotrebi vode ili energije. S obzirom na tre\u0107u to\u010dku, zahtijevanu privatizaciju dr\u017eavnih poduze\u0107a, te\u0161ko je ovu usputnu opasku o vodi i energiji ne \u010ditati kao mig u smjeru privatizacije vodoopskrbe i HEP-a.<\/p>\n Bijela knjiga<\/strong><\/p>\n Mo\u017eda zvu\u010dimo paranoi\u010dno i u\u010ditavamo duboke namjere u naizgled benigne retori\u010dke izbore, ali valja se zapitati koja bi, pobogu, bila onda funkcija EBRD-a ako nije ona zasnovana na promociji op\u0107e privatizacije. Druga to\u010dka, vezana je uz ja\u010danje tr\u017ei\u0161ta kapitala kao izvora financiranja investicija. Trenutno su kompanije prili\u010dno ovisne o ne ba\u0161 povoljnim bankarskim kreditima. Iz EBRD-a ka\u017eu da su nedavno u\u0161li u vlasni\u010dku strukturu i postali dioni\u010dari Zagreba\u010dke banke te da zajedno rade na unaprje\u0111enju infrastrukture tr\u017ei\u0161ta kapitala. Ovo je valjda bilo preseksi da se izostavi.<\/p>\n