{"id":21093,"date":"2017-11-21T07:00:01","date_gmt":"2017-11-21T06:00:01","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21093"},"modified":"2021-02-25T10:55:35","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:35","slug":"zakon-koji-unistava-domove-zdravlja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21093","title":{"rendered":"Zakon koji uni\u0161tava domove zdravlja"},"content":{"rendered":"

Hrvatski je zdravstveni sustav ve\u0107 godinama u izrazito te\u0161kom stanju. Premda se reklamira kao rje\u0161enje, novi\u00a0Zakon o zdravstvenoj za\u0161titi \u0107e to stanje samo pogor\u0161ati. Donosimo pregled njegovih najproblemati\u010dnijih aspekata, kako za zaposlene tako i za pacijente. \u00a0<\/strong><\/p>\n

Dono\u0161enje novog Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi najavljeno je kao rje\u0161enje ve\u0107eg dijela problema koji ve\u0107 godinama optere\u0107uju hrvatsko zdravstvo. Iz Ministarstva zdravstva vi\u0161e su puta naglasili kako \u0107e promjene koje donosi novi prijedlog zakona pru\u017eiti zadovoljavaju\u0107e odgovore na rastu\u0107e nezadovoljstvo zdravstvenih radnika i njihov odlazak u druge dr\u017eave, na nemogu\u0107nost sustava da pravovremeno odgovori na potrebe svih pacijenata te, kona\u010dno, na nagomilane dugove zdravstvenih ustanova. Ipak, ve\u0107 na samom po\u010detku procesa dono\u0161enja novog zakona, iz razli\u010ditih je smjerova postavljeno pitanje mo\u017ee li ovakav prijedlog zaista dovesti do tih ishoda.<\/p>\n

Skepsu je izrazio velik dio sudionika radne skupine koja je radila na izradi prijedloga, uklju\u010duju\u0107i Savez samostalnih sindikata Hrvatske<\/a> (SSSH) i Hrvatsku udrugu bolni\u010dkih lije\u010dnika<\/a> (HUBoL). Organizacije su problem identificirale u samom na\u010dinu rada 49-\u010dlane radne skupine: iako je pro\u0161ireni sastav obja\u0161njen kao poku\u0161aj da se u raspravu uklju\u010de predstavnici svih relevantnih aktera u zdravstvu, u stvarnosti je lo\u0161a koordinacija njihovog rada bitno ote\u017eala dola\u017eenje do kvalitetnih rje\u0161enja. Osim toga, napomenuli su pojedini \u010dlanovi skupine, njen rad opteretili su i kratki rokovi za reakciju na prijedloge, koji su iz ministarstva pristizali na kapaljku, onemogu\u0107avaju\u0107i da se prijedlog zakona sagleda kao cjelina.<\/p>\n

Improvizacija umjesto planiranja<\/strong><\/p>\n

Osim u na\u010dinu izrade prijedloga, velik broj sudionika probleme je identificirao i u njihovu sadr\u017eaju, koji prema njima dovodi u pitanje zdravstveni sustav kakvog poznajemo, bez da pritom ponudi alternativu koja bi ga – temelje\u0107i se na konkretnim podacima ili pokazateljima – mogla zamijeniti. Reakcije na sli\u010dnom tragu poslali su i analiti\u010dari zdravstvenog sektora, koji u procesu dono\u0161enja ovog zakona vide nastavak rada ministarstva po metodi poku\u0161aja i pogre\u0161ke, a koja je glavni uzrok erozije zdravstvenog sustava\u00a0\u0161to joj svjedo\u010dimo posljednjih godina. Umjesto toga, predlo\u017eila je ekonomistica Ana Bobinac<\/a>, pri dono\u0161enju novih zakona ministarstvo bi se trebalo oslanjati na dugoro\u010dno pra\u0107enje i ocjenjivanje sustava.<\/p>\n

Kada je u pitanju sadr\u017eaj prijedloga novog zakona, sindikalne sredi\u0161njice su u svojim priop\u0107enjima upozorile na potpunu privatizaciju predvi\u0111enu na primarnoj razini zdravstvene za\u0161tite. Naime, kao svojevrsni nastavak modela zakupa i koncesija koje je kao ministar zdravstva uveo Andrija Hebrang jo\u0161 ranih devedesetih godina, prijedlog Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi predvi\u0111a organizaciju primarne zdravstvene za\u0161tite po modelu privatnih ordinacija. Ministar Kujund\u017ei\u0107 je ovu mjeru predstavio kao dugo zagovarani sustav nagra\u0111ivanja lije\u010dnika koji \u0107e omogu\u0107iti da “oni koji vi\u0161e rade budu i bolje pla\u0107eni”, a njena je najava izazvala pozitivne reakcije unutar Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) \u2013 jedne od malobrojnih organizacija koje su podr\u017eale prijedlog zakona kakav \u0107e biti upu\u0107en u javnu raspravu.<\/p>\n

Me\u0111utim, ono \u0161to s pravom brine sindikalne sredi\u0161njice jest \u010dinjenica da bi preustroj sustava kroz model privatnih ordinacija zadao kona\u010dni udarac \u0161tamparovskoj koncepciji zdravstvene za\u0161tite na kojoj je utemeljen sustav primarne zdravstvene za\u0161tite kakvog poznajemo, a koji po\u010diva na odgovornosti sustava zdravstvene za\u0161tite prema korisnicima. S druge strane, zdravstveni radnici koji zdravstvenu skrb pru\u017eaju iz perspektive privatnika u svoju ra\u010dunicu, osim dobrobiti pacijenta, nu\u017eno uklju\u010duju i vlastiti profit \u2013 \u0161to je jo\u0161 i sam Andrija \u0160tampar identificirao kao jedan od klju\u010dnih faktora koji ote\u017eavaju pristup osnovnoj zdravstvenoj za\u0161titi za velik dio pacijenata.<\/p>\n

Sve ugro\u017eeniji status medicinskih sestara<\/strong><\/p>\n

Iako pobornici privatnog ili hibridnog zdravstva kakvo imamo danas na podru\u010dju Hrvatske vole istaknuti da pacijenti uop\u0107e ne znaju jesu li njihovi lije\u010dnici koncesionari ili zaposlenici doma zdravlja te to uzimaju kao dokaz da uvo\u0111enje privatnih oblika ne utje\u010de na kvalitetu zdravstvene za\u0161tite, praksa pokazuje kako to i nije ba\u0161 ispravna perspektiva sagledavanja stvari. To \u0161to ve\u0107ina pacijenata mo\u017eda zaista ne zna lije\u010di li se kod koncesionara ili lije\u010dnika koji je zaposlen u domu zdravlja nije dokaz toga da koncesionari kvalitetnije obavljaju svoj posao, ve\u0107 eventualno toga da su korisnici sustava do krajnje mjere isklju\u010deni iz svih kanala koji bi im mogli pru\u017eiti najosnovnije informacije o funkcioniranju zdravstvenog sustava.<\/p>\n

Isto tako, iz iskustva mnogih zdravstvenih radnika, znamo da uvo\u0111enje privatnih modela u zdravstvo dovodi i do velikih promjena kada su u pitanju odnosi izme\u0111u struka. Uzmemo li samo primjer medicinskih sestara, vidjet \u0107emo da njihov polo\u017eaj u timovima primarne zdravstvene za\u0161tite od uvo\u0111enja modela koncesija itekako varira od lije\u010dnika do lije\u010dnika. Dvadesetogodi\u0161nje iskustvo postoje\u0107eg modela pokazalo je kako se znatno te\u017ee organizirati radnicama koje su od zaposlenica domova zdravlja preko no\u0107i postale zaposlenice pojedinaca, prvenstveno zato \u0161to je na taj na\u010din ukinuta podr\u0161ka kolektiva na koju se u slu\u010daju lo\u0161ih odnosa, odnosno mobbinga<\/em>, moglo ra\u010dunati prije. Daljnjom privatizacijom ove razine zdravstvene za\u0161tite tako se ne dovode u pitanje samo radna prava medicinskih sestara \u2013 koja variraju unato\u010d tome \u0161to se na ordinacije u koncesiji primjenjuje kolektivni ugovor za zdravstvo, kao \u0161to je pokazala anketa koju je Hrvatski strukovni sindikat medicinskih sestara proveo 2006. godine \u2013 ve\u0107 i dugogodi\u0161nja borba sestara da se pozicioniraju kao punopravne \u010dlanice medicinskih timova.<\/p>\n

Osim toga, prijedlogom zakona nije predvi\u0111en samo novi model organizacije onih grana gdje ve\u0107 postoje elementi privatnog zdravstva, ve\u0107 i mogu\u0107nost privatizacije drugih slu\u017ebi. Na popisu mogu\u0107ih privatnih pru\u017eatelja za\u0161tite na\u0161li su se fizioterapeuti i laboratorijski tehni\u010dari, ali i primalje, \u010dime se de facto sve djelatnosti koje trenutno obavlja dom zdravlja izmje\u0161taju u privatnu domenu. Za privatizaciju nisu predvi\u0111eni jedino patrona\u017ena slu\u017eba i palijativna njega, ali mo\u017eemo pretpostaviti da \u0107e oni biti kolateralne \u017ertve s obzirom da, npr. patrona\u017ene sestre, velik dio svog vremena provode sa rodiljama i novoro\u0111en\u010dadi, \u0161to \u0107e po novome mo\u0107i preuzeti privatne primalje. Nakon \u0161to je jedan dio njihovih zadataka ranije preba\u010den na privatne ustanove njege u ku\u0107i, patrona\u017ene sestre ovim zakonom mogu ostati bez druge velike skupine pacijenata u njihovoj skrbi, \u0161to u sustavu orijentiranom isklju\u010divo ka kurativnim djelatnostima zna\u010di da potrebe za njima vi\u0161e ne\u0107e biti.<\/p>\n

“Spas” u zdravstvenom turizmu<\/strong><\/p>\n

Sve navedeno ukazuje da \u0107e dono\u0161enje zakona u ovom obliku dovesti do nestanka institucije doma zdravlja. Me\u0111utim, posrijedi nije obra\u010dunavanje s atrofiranim i nefunkcionalnim modelom zdravstvene za\u0161tite kako je predstavljeno, ve\u0107 samo jedan u nizu dokaza kako niti nadle\u017enom ministarstvu, niti bilo kojoj drugoj instituciji koja je zadu\u017eena za organizaciju sustava, kvaliteta i dostupnost zdravstvene za\u0161tite vi\u0161e nisu prioriteti. Umjesto toga, sustav se nastavlja orijentirati prema idealima \u0161tednje i zadovoljavanju interesa pojedinih skupina koji djeluju unutar njega.<\/p>\n

Ovo posljednje razvidno je iz nekoliko elemenata kako aktualnog, tako i novog prijedloga zakona. Predlo\u017eeni sustav ordinacija zna\u010di da \u0107e se nastaviti s ustaljenom praksom financiranja privatnih ordinacija sredstvima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje. Financiranje privatnih subjekata u zdravstvu javnim sredstvima\u00a0\u2013 kao \u0161to smo do sada mogli nau\u010diti iz drugih, ali i iz vlastitog iskustva\u00a0\u2013 ni na koji na\u010din ne poma\u017ee ni financijskom, ni bilo kakvom drugom rastere\u0107ivanju zdravstvenog sustava, ve\u0107 onemogu\u0107ava kvalitetno planiranje i organizaciju javnog sustava zdravstva. Time \u0161to ve\u0107ina novaca odlazi u privatne ruke, javni zdravstveni sustav te\u017ee mo\u017ee planirati svoj rad i razvoj, \u0161to u kona\u010dnici dovodi do velikog pada u kvaliteti onih dijelova sustava na koje se najvi\u0161e oslanjaju siroma\u0161niji slojevi stanovni\u0161tva.<\/p>\n

Drugi element prijedloga zakona koji daje naslutiti da \u0107e pojedine skupine stanovni\u0161tva biti u znatno povoljnijoj poziciji spram drugih jest i odredba kojom se omogu\u0107ava lije\u010dnicima da po odlasku u mirovinu svoje ordinacije prodaju ili ostave u nasljedstvo<\/a>. Ova mogu\u0107nost vrlo lako mo\u017ee dovesti do toga da medicina, \u010dak i vi\u0161e nego \u0161to je to trenutno slu\u010daj, ponovno postane obiteljska profesija tako \u0161to \u0107e djecu lije\u010dnika koji sami postanu lije\u010dnici stavljati u povla\u0161teni polo\u017eaj naspram drugih koji \u0107e morati kupovati ordinacije po tr\u017ei\u0161noj cijeni ukoliko budu htjeli raditi u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi.<\/p>\n

Kona\u010dno, jo\u0161 jedan vid privatizacije zdravstva koja je predvi\u0111ena ovim prijedlogom jest razvoj zdravstvenog turizma. Ovom zakonskom promjenom predvi\u0111eno je da \u0107e sve ustanove sekundarne zdravstvene za\u0161tite uz svoju primarnu funkciju mo\u0107i obavljati djelatnost zdravstvenog turizma. Ako uzmemo u obzir da se bolnice ve\u0107 sada suo\u010davaju s ozbiljnim pote\u0161ko\u0107ama u organizaciji rada, a pacijenti \u010dekaju na ve\u0107inu postupaka, postavlja se pitanje kako \u0107e uvo\u0111enje paralelne medicinske djelatnosti olak\u0161ati situaciju i unaprijediti funkcioniranje zdravstvenog sustava.<\/p>\n

Klasna segregacija na djelu<\/strong><\/p>\n

Naravno, mo\u017ee se re\u0107i da je ova mogu\u0107nost idealna prilika da bolnice napokon otplate dugove bez dodatnog optere\u0107ivanja dr\u017eavnog bud\u017eeta, ali nas to vra\u0107a na pri\u010du o njihovoj primarnoj funkciji. U slu\u010daju da je funkcija bolnica generiranje profita, ovaj potez bi bio sasvim logi\u010dan, ali s obzirom na to da one kao svoj glavni cilj jo\u0161 uvijek vide zadovoljavanje zdravstvenih potreba korisnika, isti zaklju\u010dak ne stoji. Zbog toga se mora uzeti u obzir kako bi inzistiranje na uvo\u0111enju profitabilnih djelatnosti u opis zadataka bolnica moglo imati pogubne posljedice za njihovu dru\u0161tvenu ulogu. Ne treba zanemariti ni iskustva drugih dr\u017eava<\/a> koje su povukle isti potez, \u010diji su zdravstveni sustavi uslijed toga znatno te\u017ee odgovarali na potrebe primarnih korisnika.<\/p>\n

Na tragu onoga \u0161to je Savez samostalnih sindikata Hrvatske predvidio u svojoj reakciji na prijedlog zakona, zdravstveni sustavi koji su prihvatili ovakav ustroj nedugo zatim orijentirali su se na one pacijente koji ustanovama donose profit, dok je lokalno stanovni\u0161tvo sve te\u017ee moglo pristupiti osnovnoj zdravstvenoj za\u0161titi. To je generiralo dva paralelna zdravstvena sustava, jedan moderni i efikasni, subvencioniran javnim sredstvima kroz privatno-javna partnerstva, za korisnike iz inozemstva i bogate slojeve stanovni\u0161tva, a drugi tromi i potkapacitirani, u kojeg se usmjeravaju ostaci ostataka javnih sredstava prikupljenih za zdravstvene potrebe stanovni\u0161tva.<\/p>\n

S obzirom da se zdravstveni sustav u Hrvatskoj ve\u0107 dugo vremena suo\u010dava s posljedicama dugogodi\u0161njeg izostanka planiranja u punom smislu rije\u010di i atomiziranih reformi, te\u0161ko je vjerovati da bi se ova, kao i druge najavljene promjene u sustavu, mogla na pozitivan na\u010din odraziti na njegovo funkcioniranje. Vjerojatnije je da \u0107e ona, u kombinaciji s rastu\u0107im nejednakostima u Hrvatskoj, rezultirati dodatnim ote\u017eavanjem ulaska u sustav zdravstvene za\u0161tite i tako doprinijeti sve goroj zdravstvenoj slici stanovni\u0161tva.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Dono\u0161enje novog Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi najavljeno je kao rje\u0161enje ve\u0107eg dijela problema koji ve\u0107 godinama optere\u0107uju hrvatsko zdravstvo…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":16182,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[79],"class_list":["post-21093","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21093","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21093"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21093\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36525,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21093\/revisions\/36525"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/16182"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21093"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21093"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21093"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21093"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21093"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21093"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21093"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}