{"id":21044,"date":"2017-11-17T07:00:00","date_gmt":"2017-11-17T06:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21044"},"modified":"2021-02-25T10:55:36","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:36","slug":"r-energetska-revolucija-na-hrvatski-nacin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21044","title":{"rendered":"TE Peru\u0107a: energetska “revolucija” po mjeri investitora"},"content":{"rendered":"

Projekt plinske termoelektrane Peru\u0107a na rijeci Cetini u Hrvatskoj poku\u0161ava se brendirati kao va\u017ean dr\u017eavni strate\u0161ki projekt. Me\u0111utim, bez dr\u017eavne intervencije\u00a0on nije tr\u017ei\u0161no odr\u017eiv, a kamoli isplativ. Ekolozi su o\u010dekivano suglasni u odbacivanju termoelektrane zbog velike \u0161tete po okoli\u0161. A firma koja investira u projekt ima, dakako, poveznice s\u00a0vladaju\u0107om strankom.<\/strong><\/p>\n

“Posao desetlje\u0107a”, “energetska revolucija”, “jedinstveni energetski projekt” \u2013 tako su redom Jutarnji list, Nacional i Privredni vjesnik pozdravili projekt Vis Viva<\/a>, kojim se planira izgradnja reverzibilne hidroelektrane Vrdovo i plinske termoelektrane na Peru\u0107i<\/a>. Dok je projekt reverzibilne hidroelektrane Vrdovo struka blagonaklono pozdravila, sporna termoelektrana na Peru\u0107i uzburkala je vode, primarno one znanstvenika i stanovnika cetinskog kraja.<\/p>\n

Impozantne brojke energetskih kapaciteta kojima se razbacivalo govore\u0107i o plinskoj termoelektrani na jezeru Peru\u0107a, alarmirale su znanstvene krugove jer bi predvi\u0111enim kapacitetom proizvodnje elektri\u010dne energije od ukupno 500 MW, termoelektrana na Peru\u0107i bila najve\u0107a te vrste u Hrvatskoj. Znanstvenici ukazuju da je takav projekt prekapacitiran za Peru\u0107u i rijeku Cetinu. Posljedice koje bi stvorio na okoli\u0161 i lokalno stanovni\u0161tvo ne mogu se jednostavno opravdati ekonomskim pokazateljima uz ignoriranje onih ekolo\u0161kih.<\/p>\n

U kontekstu utjecaju na okoli\u0161, prvi problem na koji struka upozorava grijanje je rijeke Cetine preko izbacivanja vode iz termoelektrane. Naime, termoelektrana bi se hladila vodom iz Peru\u0107kog jezera i potom izbacivala u Cetinu. Po njihovim prora\u010dunima, zimi bi se radom termoelektrane Cetina zagrijala oko 3 stupnja Celzijeva, \u0161to je u granicama dopu\u0161tenog. Me\u0111utim, ljeti, kada je protok vode oko 10 puta manji nego u zimskom i jesenskom periodu, temperatura Cetina bi se digla nekoliko desetaka stupnjeva vi\u0161e, upozoravaju znanstvenici. Direktni rezultat toga bi bio kolaps ekosistema na Cetini i prate\u0107i pomor biljnog i \u017eivotinjskog svijeta. Nadalje, voda za hla\u0111enje, morala bi se tretirati<\/a> kemijskim sredstvima kako bi se sprije\u010dilo mno\u017eenje gljivica i algi.<\/p>\n

Utjecaj na zdravlje<\/strong><\/p>\n

Jo\u0161 jedan faktor utjecaja na okoli\u0161 su ispu\u0161ni plinovi. Znanstvenici su izra\u010dunali da bi se u termoelektrani kapaciteta koji je predvi\u0111en na Cetini, u sekundi ispu\u0161talo 620 kilograma ispu\u0161nih plinova. Me\u0111u ostalim, te\u0161kih metala i \u010da\u0111e, koji su dokazano jedni od uzro\u010dnika kancerogenih bolesti. Dok ve\u0107ina relevantnih znanstvenika u Hrvatskoj negativno prikazuje utjecaj takvog projekta na okoli\u0161, s druge strane, slu\u017ebena studija o utjecaju na okoli\u0161 uop\u0107e ne navodi<\/a>\u00a0negativne podatke. Me\u0111utim, to nije ni za o\u010dekivati jer firma koja je radila studiju o utjecaju na okoli\u0161, zagreba\u010dki Elektroprojekt, sudjeluje direktno u izgradnji Vis Viva projekta.<\/p>\n

Dok bi javnost u studiji mogla o\u010dekivati nekakve kompleksne prora\u010dune o utjecaju termoelektrane na zrak, vodu, tlo i ostale relevantne faktore, toga zapravo u studiji nema. Izuzev nekoliko tablica s op\u0107im podacima o konfiguraciji terena i atmosferskim uvjetima, ve\u0107ina studije je zapravo deskriptivna, poput nekog priru\u010dnika za po\u010detnike. Jedan dio studije posebno zaokuplja pozornost, a to je dio gdje su navedene naj\u010de\u0161\u0107e dijagnoze bolesti ljudi u Dalmatinskoj zagori.<\/p>\n

Prema podacima registra Dr\u017eavnog zavoda za javno zdravstvo u Splitu, to su bolesti srca i plu\u0107a poput akutnog infarkta, ishemijske bolesti srca, infekcije di\u0161nog sustava, bronhitis, astma i ostale. U nastavku tog pomalo bizarnog ekspozea, zaklju\u010duje se da je rak plu\u0107a kod mu\u0161karaca u 83 posto slu\u010dajeva uzrokovan pu\u0161enjem, dok je kod \u017eena to 34 posto. One\u010di\u0161\u0107enje okoli\u0161a, prema dosada\u0161njim znanstvenim spoznajama, je uzrokovalo oko 2 posto slu\u010daja raka. Ovaj dio studije indirektno ukazuje da je zapravo, pu\u0161enje ve\u0107i uzro\u010dnik bolesti kod lokalnog stanovni\u0161tva, nego \u0161to bi to bili ispu\u0161ni plinovi termoelektrane. Uz takvu perfidnu konstataciju, te\u0161ko se oteti dojmu da investitori ovog revolucionarnog projekta \u017eele a priori<\/em> oprati ruke od ikakve odgovornosti\u00a0od potencijalnog efekta na zdravlje stanovnika u okolici termoelektrane.<\/p>\n

Sustav tr\u017ei\u0161nih premija: proturje\u010dje dr\u017eavne energetske strategije<\/strong><\/p>\n

Kao \u0161to je primjetio Miroslav Cvitkovi\u0107, doktorand fizike sa instituta Ru\u0111er Bo\u0161kovi\u0107, ako je projekt termoelektrana ve\u0107 \u0161tetan za okoli\u0161, onda mora biti bar ekonomski opravdan. Me\u0111utim, kad se brojke stave na papir, izgleda da projekt nema ni ekonomsko pokri\u0107e. Naime, po prora\u010dunu Cvitkovi\u0107a i ostalih znanstvenika, koji su oponenti projekta, ispada da bi sami tro\u0161kovi plina za proizvodnju jednog MW iznosili 52 eura, a tr\u017ei\u0161na cijena po kojoj se prodaje MW iznosi 40 eura. U tih 52 eura tro\u0161ka proizvodnje, nisu uklju\u010deni tro\u0161kovi investicije, radnika i poreza. Kad se zbroje i ostali tro\u0161kovi proizvodnje, proizvodna cijena MW koju bi proizvela termoelektrana Peru\u0107a u potpunosti gubi svoje ekonomsko utemeljenje. Sljede\u0107e pitanje koje se onda postavlja jest, koja ekonomska logika stoji iza investitora u kontekstu povrata investicije i stvaranja profita, ako projekt u samom startu ne mo\u017ee proizvesti elektri\u010dnu energiju koja je tr\u017ei\u0161no isplativa?<\/p>\n

Tu dolazimo do uloge dr\u017eave u ovom projektu. Naime, u Zakonu o obnovljivim izvorima energije<\/a> i visokou\u010dinkovitoj kogeneraciji iz 2015. godine,
\npostrojenja poput termoelektrane na plin u\u0161la su u sustav poticaja za obnovljive izvore energije. Time je, de facto<\/em>, plin progla\u0161en obnovljivim izvorom energije. Apsurd ovog zakona je utoliko ve\u0107i \u0161to je jedan od prioriteta u zakonu, dugoro\u010dno smanjivanje uvoza energenata, dok s druge strane, termoelektrane na plin (kojeg moramo uvoziti) ulaze u sustav poticaja za obnovljive izvore energije. \u010cinjenica da je plin na neki na\u010din klasificiran kao obnovljivi izvor energije, dok se s druge strane \u017eeli smanjiti ovisnost o uvoznim energentima, svjedo\u010di o paradoksu dr\u017eavne energetske strategije. Ali upravo taj paradoks zapravo otkriva ekonomski motiv investitora u cijeloj pri\u010di, a to je sustav tr\u017ei\u0161nih premija.<\/p>\n

Sustav tr\u017ei\u0161nih premija je su\u0161tinski, razlika izme\u0111u tr\u017ei\u0161ne cijene elektri\u010dne energije i cijene otkupa koju proizvo\u0111a\u010d dogovori sa dr\u017eavom. Budu\u0107i da je regulacijskom \u0161aradom plin u\u0161ao u sustav obnovljivih izvora energija, to zna\u010di da \u0107e dr\u017eava subvencionirati proizvodnju elektri\u010dne energije na plin u mjeri potrebnoj da bi investitoru to bilo tr\u017ei\u0161no isplativo. U brojkama to zna\u010di da, ako na tr\u017ei\u0161tu, cijena megavatsata ko\u0161ta 40 eura a proizvo\u0111a\u010d el.energije na plin je proizvede za 50 eura, dr\u017eava \u0107e proizvo\u0111a\u010du kompenzirati razliku od tih 10 eura, izme\u0111u proizvodne i kupovne cijene na tr\u017ei\u0161tu. Utoliko, inicijalna ekonomska neutemeljenost termoelektrane na plin, dobiva svoj smisao u epilogu sa dr\u017eavom i tr\u017ei\u0161nim premijama.<\/p>\n

Cvitkovi\u0107 i ostali znanstvenici, do\u0161li su do ra\u010dunice da bi u slu\u010daju termoelektrane Peru\u0107a, dr\u017eava isplatila investitoru oko milijardu kuna tr\u017ei\u0161nih premija godi\u0161nje kroz subvencije za obnovljive izvore energije. Naravno, tih milijardu kuna bi platili porezni obveznici Hrvatske. Na samom kraju, to bi vodilo ka novom poskupljenju cijene struje, kao \u0161to smo ve\u0107 svjedo\u010dili na primjeru dr\u017eavnih subvencija “pravih”\u00a0obnovljivih izvora energije<\/a>.<\/p>\n

MCC ekskluzivne nekretnine\u00a0<\/strong>\u2013\u00a0\u010diji strate\u0161ki interesi?<\/strong><\/p>\n

\u010cinjenica koja izaziva posebni interes u cijeloj pri\u010di jest, da je idejni tvorac energetskog mega projekta “Vis Viva”, firma “MCC ekskluzivne nekretnine”. Kao \u0161to samo ime firme ka\u017ee, fokus poslovanja firme su gra\u0111evina i nekretnine. Izme\u0111u ostalog, firma je registrirana za \u010ditav spektar djelatnosti, od prodaje robe do grafi\u010dkog dizajna, a ujedno i za poslove vezane za energetiku. Dodatni kuriozitet predstavlja informacija da je Zoran Buri\u0107, direktor MCC-a, suprug HDZ-ove ministrice vanjskih poslova, Marije Pej\u010dinovi\u0107 Buri\u0107. Budu\u0107i da se radi o privatnoj investiciji, podatak koji raspiruje znati\u017eelju jest da je od pro\u0161le godine Vis Viva naveden kao dr\u017eavni strate\u0161ki projekt s vrijedno\u0161\u0107u od \u010detiri i pol milijarde kuna. Me\u0111utim, po zakonu o strate\u0161kim investicijskim projektima Republike Hrvatske, da bi dr\u017eava proglasila privatni projekt od dr\u017eavne strate\u0161ke va\u017enosti, jedan od uvjeta je da investitor prika\u017ee dokaze o financijskoj sposobnosti koji uklju\u010duju revidirano godi\u0161nje financijsko izvje\u0161\u0107e. S registriranim temeljnim kapitalom od 50.000 kuna i zadnjim evidentiranim prihodom<\/a> iz 2015. godine, s iznosom od 180.000 kuna, firma MCC luksuzne nekretnine ne ispunjava osnovni uvjet za ulazak domenu dr\u017eavnih strate\u0161kih projekata. Tako\u0111er, jo\u0161 jedan od uvjeta za prijavu je potvrda o ispunjenim obvezama pla\u0107anja poreza i ostalih javnih davanja, \u0161to firma isto tako ne ispunjava, jer se nalazi na spisku firma koje ne ispla\u0107uju pla\u0107e<\/a> svojim zaposlenima. Po svemu navedenom, ostaje pitanje na temelju \u010dega je projekt Vis Viva dobio status dr\u017eavnog strate\u0161kog projekta.<\/p>\n

S obzirom na to da je na globalnom nivou, koli\u010dina pitke vode<\/a> u konstantnom opadanju iz godine u godinu, dok s druge strane, potro\u0161nja vode eksponencijalno raste, dok zalihe postaju sve va\u017enijim nacionalnim strate\u0161kim resursom. S obzirom na to da otprilike 500.000 ljudi na podru\u010dju Splitsko-dalmatinske \u017eupanije ovisi o pitkoj vodi iz Peru\u0107e i Cetine, samim time su i Peru\u0107a i Cetina od neusporedivo ve\u0107e strate\u0161ke va\u017enosti za dr\u017eavu i njene gra\u0111ane od tr\u017ei\u0161no neisplativog privatnog energetskog projekta. S druge strane, IRENA, Me\u0111unarodna agencija za obnovljive izvore energije, je ove godine izradila izvje\u0161taj o obnovljivim izvorima energije za Jugoisto\u010dnu Europu. U tom je radu procijenjeno<\/a> da Hrvatska ima potencijal od 740 GW u obnovljivim izvorima energije, od \u010dega 532 GW u energiji vjetra i 120 GW u solarnoj energiji. Kad se tome pridoda da sektor solarne energije i energije vjetra imaju potencijal (uz adekvatne strategije) stvoriti\u00a0 daleko vi\u0161e novih radnih mjesta nego sektor fosilnih goriva, kao \u0161to je primjer u SAD-u<\/a>, proglasiti termoelektranu na plin dr\u017eavnim strate\u0161kim projektom, samo svjedo\u010di o proma\u0161enoj dr\u017eavnoj energetskoj strategiji, koja na kraju, ponovno ide na \u0161tetu gra\u0111ana i okoli\u0161a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Posao desetlje\u0107a”, “energetska revolucija”, “jedinstveni energetski projekt” \u2013 tako su redom Jutarnji list, Nacional i Privredni vjesnik pozdravili projekt Vis Viva, kojim se planira izgradnja reverzibilne hidroelektrane Vrdovo i plinske termoelektrane na Peru\u0107i…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":21046,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[346],"class_list":["post-21044","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21044","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21044"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21044\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36527,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21044\/revisions\/36527"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21046"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21044"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21044"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21044"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21044"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21044"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21044"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21044"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}