{"id":21006,"date":"2017-11-15T14:17:27","date_gmt":"2017-11-15T13:17:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=21006"},"modified":"2017-11-16T10:44:25","modified_gmt":"2017-11-16T09:44:25","slug":"sigurna-smrt-novina-i-drzava-kao-dio-problema","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=21006","title":{"rendered":"Sigurna smrt novina i dr\u017eava kao dio problema"},"content":{"rendered":"

Agencija za za\u0161titu tr\u017ei\u0161nog natjecanja objavila je rezultate<\/a> ispitivanja o stanju na tr\u017ei\u0161tu tiska u Hrvatskoj za 2015. i 2016. godinu i prona\u0161la da je ukupna naklada prodanih dnevnih novina u Hrvatskoj pala za 8 posto u 2016. (ukupno 73,7 milijuna prodanih primjeraka) u odnosu na prethodnu godinu. Pad prodaje pritom bilje\u017ee sve dnevne novine, ali i tjednici koji su u istom periodu pali za 13 posto.<\/p>\n

Radi se o postupnom ali sigurnom trendu pada od\u00a02007. godine kada je ukupna prodaja dnevnih novina iznosila ne\u0161to manje od 162 milijuna prodanih primjeraka, dok je iste godine prodano 7,7 milijuna primjeraka tjednika. Kao \u0161to je vidljivo iz\u00a0tablice (AZTN – Tr\u017ei\u0161te tiska 2007 – 2013<\/a>) koju je Ministarstvu kulture (u mandatu ministrice Andree Zlatar Violi\u0107) ustupio AZTN za potrebe izrade Radnih materijala<\/a> o medijskoj politici Republike Hrvatske za period 2015-2020., trend pada prodaje i ogla\u0161avanja u tisku nastavio se svake idu\u0107e godine.<\/p>\n

Najprodavaniji<\/strong><\/p>\n

Kako stoji u priop\u0107enju AZTN-a, najve\u0107u prodanu nakladu u 2016., kao i u prethodne \u010detiri godine, ostvario je dnevnik 24sata (Styria grupa Hrvatska), temeljem koje ostvaruje tr\u017ei\u0161ni udjel izme\u0111u 30 i 40 posto. Slijedi ga Jutarnji list (Hanza Media Grupa) s tr\u017ei\u0161nim udjelom izme\u0111u 20 i 30 posto, dok je tre\u0107i tr\u017ei\u0161ni takmac po prodajnoj nakladi Ve\u010dernji list (Styria grupa Hrvatska) \u010diji se tr\u017ei\u0161ni udio kre\u0107e izme\u0111u 10 i 20 posto. Prodaju pojedinih novina, prema podacima nakladnika, mo\u017eete prona\u0107i ovdje<\/a>.<\/p>\n

Zna\u010dajnu prodanu nakladu ostvarili su i nakladnici op\u0107einformativnih dnevnika Slobodna Dalmacija (Hanza media Grupa) i Novi list (Glas Istre). Oba su dnevnika regionalnog karaktera i tako\u0111er bilje\u017ee pad prodaje u odnosu na 2015. godinu, a tr\u017ei\u0161ni udjeli im se kre\u0107u od pet do 10 posto.<\/p>\n

Promatrano prema vlasni\u010dkim grupama, na tr\u017ei\u0161tu op\u0107einformativnih dnevnika najve\u0107i tr\u017ei\u0161ni dio ima Styria grupa Hrvatska (u ve\u0107inskom vlasni\u0161tvu Styria AG), koja putem 24 sata i Ve\u010dernjeg lista na tr\u017ei\u0161tu bilje\u017ei izme\u0111u 50 i 60 posto udjela, uz blagi pad u odnosu na prethodnu godinu.<\/p>\n

Hanza media Grupa je, putem zajedni\u010dkog tr\u017ei\u0161nog udjela Jutarnjeg lista i Slobodne Dalmacije na tr\u017ei\u0161tu op\u0107einformativnih dnevnika u 2016. godini imala udio izme\u0111u 30 i 40 posto te je zabilje\u017een blagi porast zajedni\u010dkog udjela.<\/p>\n

Tre\u0107a grupacija \u2013 Glas Istre u kojoj su nakladnici Novog lista, Glasa Istre, i Zadarskog lista \u2013 u 2016. godini je imala zbirni tr\u017ei\u0161ni udjel izme\u0111u 10 i 20 posto. Kontrolu nad nakladnicima ta tri dnevna lista je u srpnju 2016. preuzela JOJ Media House, a.s. iz Slova\u010dke.<\/p>\n

Povremene kontroverze<\/strong><\/p>\n

Mediji su tada spekulirali da se iza ovog slova\u010dkog fonda zapravo krije kapital HDZ-a<\/a> jer je ve\u0107inski vlasnik te kompanije dijelio adresu i ured na Cipru s tvrtkama koje su 2011. kupovale dionice INA-e, s ciljem da MOL preuzme ve\u0107insko vlasni\u0161tvo nad INA-om. Podaci do kojih su tada do\u0161le Novosti prokazale su vezu izme\u0111u kupca Novog lista, Glasa Istre i Zadarskog lista, s investicijskim fondom J&T, koji je tih mjeseci prozivan da je na sastanku s Tomislavom Karamarkom i MOL-ovim lobistom Jozom Petrovi\u0107em dogovorio kupnju re\u010denih tiskovina, kao protuuslugu HDZ-ovoj, u me\u0111uvremenu paloj vladi, za “poticanje” velikih investicija u Hrvatskoj.<\/p>\n

Me\u0111u tjednicima je pak najprodavanija novina sramotno 7Dnevno, koji izlazi u nakladi poduzetnika Portal dnevno d.o.o. u ste\u010daju i \u010dije je svrstavanje u skupinu op\u0107einformativnih medija dubiozno zbog tabloidnih i neprovjerenih tra\u010deva i poluinformacija koje objavljuju, a koje nijedan drugi op\u0107einformativni medij ne bi objavio. Napomenimo samo da se njihov nakladnik nalazi u ste\u010daju zbog brojnih tu\u017ebi izgubljenih radi objave neprovjerenih i neto\u010dnih informacija.<\/p>\n

Ogla\u0161avanje<\/strong><\/p>\n

Dok je Styria uspje\u0161nija u prodaji novina, Hanza je predvodnik po broju prodanih oglasa u dnevnim novinama. “Ogla\u0161avanje u op\u0107einformativnim dnevnicima i tjednicima \u010dini vi\u0161e od 75 posto ukupnog prihoda nakladnika ostvarenog ogla\u0161avanjem”, stoji u AZTN-ovom priop\u0107enju.<\/p>\n

Ukupni prihod nakladnika od ogla\u0161avanja u dnevnicima je u 2016. godini iznosio 167 milijuna kuna te je bio 12 posto ni\u017ei u odnosu na prethodnu godinu. Pri tome svi nakladnici, izuzev nakladnika Novog lista, bilje\u017ee zamjetan pad prihoda od ogla\u0161avanja u dnevnicima. Dva vode\u0107a nakladnika dnevnika po potro\u0161nji ogla\u0161iva\u010da u 2016. godini su Hanza Media d.o.o. i Ve\u010dernji list d.o.o. koji dr\u017ee ne\u0161to manje od polovine tr\u017ei\u0161ta ogla\u0161avanja u op\u0107einformativnim dnevnicima.<\/p>\n

Sve ve\u0107i nesrazmjer prihoda od prodaje i ogla\u0161avanja<\/a> ima dakako uredni\u010dke i politi\u010dke posljedice po medije. Najbolji primjer utjecaja ogla\u0161iva\u010da na sadr\u017eaj<\/a> medija su i dalje Agrokor i Ivica Todori\u0107 koji je, usprkos tome \u0161to je najve\u0107i privatni poslodavac u Hrvatskoj, godinama bio odsutan iz medija, sve do posrnu\u0107a kada su se i najprodavaniji mediji uspjeli ohrabriti i po\u010deti se baviti ne\u0161to va\u017enijim temama.<\/p>\n

Utjecaj koji ogla\u0161iva\u010di<\/a> imaju na uredni\u010dke politike, koje potom produciraju adekvatan sadr\u017eaj i time stvaraju specifi\u010dne \u017eelje i navike medijskih publika, \u010desto se i na\u017ealost u mediologiji zanemaruje, te se zasi\u0107enost javnosti plo\u0161no\u0161\u0107u i povr\u0161no obra\u0111enim op\u0107im informacijama tuma\u010di isklju\u010divo kroz prizmu “medijske pismenosti” \u010dime se zapravo obr\u0107u uzrok i posljedica. Pitanje stvaranja medijske pismenosti u novinarstvu se \u010desto prikazuje kao pitanje koko\u0161i i jajeta: da li lo\u0161i mediji stvaraju lo\u0161e \u010ditateljske navike ili lo\u0161e \u010ditateljske navike uzrokuju nastanak lo\u0161ih medija. Ovakav pristup je povr\u0161an i uzak te ne uzima u obzir dovoljan broj varijabli, a one koje se prve isklju\u010duju su ekonomski pokazatelji. Isklju\u010divanje tako bitnog faktora iz analize dovodi do formiranja tek djelomi\u010dnih rezultata. Op\u0107eprihva\u0107eni dojam da publika naizgled bira sve zabavnije sadr\u017eaje na u\u0161trb op\u0107einformativnih, a usprkos 20 godina govora o medijskoj pismenosti i brojnim fondovima za “medijsko opismenjavanje” samo potvr\u0111uje da problem le\u017ei negdje drugdje, a ne samo u navikama medijskih publika.<\/p>\n

Vratiti dr\u017eavu u medijsku politiku<\/strong><\/p>\n

Prepu\u0161tanje medija tr\u017ei\u0161tu, a medijskih politika nevladinim organizacijama, rezultira sigurnom smrti op\u0107eifnormativnih medija. Nakon novina, sljede\u0107e na redu su televizije<\/a>. Tako je godina 2015. ozna\u010dila prekretnicu i za ovaj tip medija jer potro\u0161nja europskih ogla\u0161iva\u010da na internetu po prvi put prerasla onu na televiziji.<\/p>\n

Pritom, podaci AZTN-a ne govore nam ono najva\u017enije, koliko je radnih mjesta<\/a> izgubljeno kao posljedica pada prihoda<\/a> tiskovina? Ignoriranje ovog problema traje ve\u0107 sigurno 10 godina. U tom periodu sektor je su\u017een za duplo, a gotovo svaki novinar koji ode iz medija vi\u0161e se u novinarstvo ne vra\u0107a. Novinare po\u010detnike do\u010dekuje osiroma\u0161ena i na autocenzuru navikla industrijska grana koja nudi mnogo rada za malo novaca i sve nesigurnije radne uvjete.<\/p>\n

U ovakvom medijskom okru\u017eenju \u010dekamo “novu” medijsku strategiju Nine Obuljen Kor\u017einek koja je dosad umjesto govora o ovim problemima kao najve\u0107e neprijatelje sustavu identificirala lijeve i neprofitne medije. Me\u0111utim, strategiji se ne nadamo, a s obzirom na prioritete ove ministrice od njezine politike ne treba o\u010dekivati nikakva konkretna rje\u0161enja, upravo suprotno, mo\u017eemo se nadati samo odlukama koje \u0107e postoje\u0107e probleme dodatno pogor\u0161ati.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Agencija za za\u0161titu tr\u017ei\u0161nog natjecanja objavila je rezultate ispitivanja o stanju na tr\u017ei\u0161tu tiska u Hrvatskoj za 2015. i 2016. godinu i prona\u0161la da je ukupna naklada prodanih dnevnih novina u Hrvatskoj pala za 8 posto u 2016. (ukupno 73,7 milijuna prodanih primjeraka) u odnosu na prethodnu godinu. Pad prodaje pritom bilje\u017ee sve dnevne novine, […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":21007,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[28],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-21006","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-mediji","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21006","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=21006"}],"version-history":[{"count":14,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21006\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":21037,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/21006\/revisions\/21037"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/21007"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=21006"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=21006"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=21006"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=21006"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=21006"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=21006"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=21006"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}