{"id":20960,"date":"2017-11-14T08:00:17","date_gmt":"2017-11-14T07:00:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20960"},"modified":"2021-02-25T10:55:37","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:37","slug":"r-nenadani-uspjeh-bugarske-kampanje-za-progresivno-oporezivanje","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20960","title":{"rendered":"Ohrabruju\u0107i uspjeh bugarske kampanje za progresivno oporezivanje"},"content":{"rendered":"

Bugarska kampanja za uvo\u0111enje progresivnog oporezivanja ujedinila je sindikate te neke stranke i udruge u zajedni\u010dkom dru\u0161tvenom cilju. Okrupnjivanje razli\u010ditih resursa politi\u010dke ljevice omogu\u0107ilo\u00a0je dopiranje do \u0161irih slojeva dru\u0161tva i rezultiralo ve\u0107om potporom javnosti, \u0161to je prisililo i politi\u010dare na\u00a0neke ustupke. Naravno, sve je pritom zahtijevalo i odre\u0111ene kompromise.\u00a0<\/strong><\/p>\n

U Bugarskoj se proteklih mjeseci vodila kampanja za poreznu pravednost pod nazivom \u201cZaustavimo motor nejednakosti<\/a>”\u00a0 koja je u pitanje dovela neoliberalni konsenzus. Oko va\u017enosti ove teme slo\u017eile su se brojne progresivne organizacije, novinari, sindikati i intelektualci organizirav\u0161i platformu koja mo\u017ee slu\u017eiti kao odsko\u010dna daska budu\u0107im mogu\u0107im kampanjama za dru\u0161tvenu pravdu.<\/p>\n

Progresivna politika u Bugarskoj posljednjih se deset godina nalazi na mrtvoj to\u010dki, uz povremene iznimke mobilizacija po pitanju ekolo\u0161kih tema, privatizacija ili trgovinskih sporazuma o slobodnoj trgovini poput TTIP-a i CETA-e. U tom su periodu mobilizacije protiv socijalnih nejednakosti bile prakti\u010dki odsutne iz politi\u010dkog krajolika. Nije bilo ni artikulacija vlastitih zahtjeva niti prevelikog otpora vladinim odlukama. Kampanja Zaustavimo motor nejednakosti uspjela je upravo u tome \u2013 nametnuti autonomnu politi\u010dku agendu, politizirati dru\u0161tvenu nejednakost i promijeniti pozicije nekih dominantnih politi\u010dkih snaga. Kako bi se to postiglo, me\u0111utim, pristalo se na odre\u0111eni broj kompromisa.<\/p>\n

Zahtjevi i ciljevi<\/strong><\/p>\n

Glavni zahtjev kampanje bilo je uvo\u0111enje poreznih olak\u0161ica na minimalnu pla\u0107u. Konkretno, tra\u017eilo se da se prvih 460 leva (oko 230 eura) prihoda oslobodi poreznih davanja za sve radnike. Drugi je zahtjev bio uvesti razli\u010dite stope PDV-a za osnovne potrep\u0161tine (vodu, bazi\u010dne namirnice, lijekove, knjige i dr.). PDV se trenutno obra\u010dunava po jedinstvenoj stopi od 20 posto na svu potro\u0161nju, osim u turizmu, gdje ova stopa iznosi 9 posto. Ideja inicijatora bila je osvje\u017eiti ustajalu javnu raspravu, obi\u010dno svedenu na me\u0111usobno optu\u017eivanje politi\u010dara za korupciju i izdaju domovine,\u00a0koju obi\u010dno prate\u00a0nu\u017eni neoliberalni konsenzus i potpuni izostanak propitivanja sadr\u017eajnih aspekata javnih politika. Cilj je bio osvrnuti se na dru\u0161tvene i ekonomske efekte flat taxa<\/em> (Jedinstvene porezne stope \u2013 one u kojoj promjena porezne osnovice ne mijenja visinu porezne stope. To zna\u010di da se za svaku visinu porezne osnovice primjenjuje ista porezna stopa, ali se nominalno pla\u0107aju razli\u010diti iznosi poreza.) deset godina nakon njezina nametanja.<\/p>\n

Mjeru je uvela vlada koja se deklarirala kao vlada lijevog centra, no koja je spustila korporativne poreze s 15 na 10 posto i uvela porez na prihod s jedinstvenom osnovicom od 10 posto. Dodatno, vlada je tada bila ukinula sve neoporezive minimume i sve vrste poreznih olak\u0161ica za radnike. Neoliberalni eksperti obe\u0107ali su da \u0107e ove radikalne reforme dovesti do pove\u0107anih izravnih stranih investicija, otvaranju novih radnih mjesta i smanjivanja izbjegavanja poreza kojem brojne kompanije pre\u010desto pribjegavaju. No, ni\u0161ta se od toga nije realiziralo. Nakon deset godina ispraznost tih obe\u0107anja potpuno je raskrinkana. Izravne strane investicije drasti\u010dno su pale nakon 2007. godine, a ultraliberalni porezni sustav nije imao kapaciteta obrnuti negativni trend zapo\u010det ekonomskom recesijom. \u010cak su se i liberalni eksperti slo\u017eili s procjenom da siva ekonomija \u010dini jednu tre\u0107inu nacionalne ekonomije. S druge strane, dru\u0161tvene nejednakosti su znatno porasle. Bugarska je prema raznim projekcijama europski lider u broju socijalno isklju\u010denih ljudi i \u010desto je predstavljena kao najsiroma\u0161nija \u010dlanica Europske unije.<\/p>\n

Stoga, logika zahtjeva nije bila dovesti u pitanje samu jedinstvenu poreznu stopu (flat tax<\/em>) niti izravno predlo\u017eiti progresivno oporezivanje, ve\u0107 prokazati klasni karakter navodno “jedinstvene” stope, koja u praksi oduzima siroma\u0161nima da bi dala bogatima. Polovica poreznih prihoda u Bugarskoj prikuplja se oporezivanjem potro\u0161nje, dok je EU prosjek oko tre\u0107ine. Pritom u Bugarskoj manje od 20 posto prikupljenih poreza \u010dine korporativni i oni na prihod, dok je prosjek EU i ovdje tre\u0107ina.\u00a0Oporezivanje potro\u0161nje ne zna\u010di samo neoporezivanje kapitala ve\u0107 i da ku\u0107anstva pla\u0107aju tim ve\u0107e poreze \u0161to imaju ni\u017ee prihode. Obveznici iz najni\u017ee kategorije, oni bez u\u0161te\u0111evine i \u010desto prezadu\u017eeni, u ovome sustavu zbog oporezivanja potro\u0161nje prolaze najgore. Oporezivanje njihove potro\u0161nje dakle zna\u010di da oni pla\u0107aju vi\u0161e poreza nego \u0161to zara\u0111uju…<\/p>\n

Va\u017enost organizacijskih kapaciteta<\/strong><\/p>\n

Mo\u017eda zahtjevi inicijative ne\u0107e biti prihva\u0107eni u ovoj vladi, no oni ve\u0107 imaju sna\u017ene politi\u010dke u\u010dinke. Prvo, inicijativu tvori koalicija vi\u0161e organizacija i aktivista \u2013 od Autonomnog radni\u010dkog sindikata Podkrepa (jedna od dvije glavne sindikalne sredi\u0161njice), preko NGO-ova poput Solidarnosti Bugarska, zatim Kolektiva za socijalne intervencije, pa do novog internetskog portala Barikada i radikalnog \u010dasopisa dVersia, kao i detaka drugih aktivista i intelektualaca. Inicijativu je poduprla i mala stranka Bugarska ljevica te biv\u0161a parlamentarna stranka Alternativa za bugarski preporod.<\/p>\n

Velik dio inicijative Zaustavimo motor nejednakosti sastojao se u prikupljanju potpisa koji \u0107e biti predstavljeni parlamentu tokom rasprave o javnom prora\u010dunu za 2018. godinu. Po\u010detni cilj bio je prikupiti 10.000 potpisa, \u0161to se u po\u010detku smatralo preambicioznim, no vrlo skoro\u00a0se pokazalo suprotnim. Naime, iako prikupljanje jo\u0161 nije gotovo ve\u0107 je skupljeno 3 puta vi\u0161e od kona\u010dnog cilja, odnosno 30.000 potpisa. Ovakav neo\u010dekivani uspjeh jedne socijalne inicijative provedene bez adekvatne financijske podr\u0161ke za Bugarsku predstavlja presedan. Uspjeh je djelomi\u010dno rezultat velike vidljivosti inicijative u javnosti: aktivisti inicijative bili su prisutni u gotovo svim najve\u0107im elektroni\u010dkim i tiskanim medijima.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, tokom kampanje izneseni su kvalitetno razra\u0111eni argumenti i artikulirane progresivne ekspertize, \u0161to je nai\u0161lo na agresivne, no isprazne i slabo argumentirane otpore i floskule neoliberalnih stru\u010dnjaka koji i ina\u010de dominiraju medijskim prostorom. Ovo posljednje, njihova medijska hegemonija, bila je krucijalni razlog za\u0161to su kvalitetno utemeljeni argumenti bili nu\u017eni \u2013 jedino se tako moglo konkurirati dominaciji neoliberalnih eksperata. Sudjelovanje sindikalnih aktivista iz Podkrepe imalo je\u00a0va\u017enu ulogu u\u00a0uspjehu kampanje, ako ne i presudnu, jer su upravo oni prikupili najve\u0107i broj potpisa. Usprkos sna\u017enim naporima ulo\u017eenima u prikupljanje potpisa online<\/em>, broj tako prikupljenih potpisa bio je debelo prema\u0161en onima prikupljenima na terenu. \u0160iroki raspon ljudi koje je inicijativa uspjela zahvatiti, jasno je pokazao izrazito veliku va\u017enost organizacijskih kapaciteta u javnim kampanjama. A \u0161irina kampanje ne bi bila mogu\u0107a bez sindikalista koji imaju pristup industrijskim radnicima, aktivista koji prikupljaju potpise na ulicama kao i politi\u010dkim strankama, ma kako malene one bile, da mobiliziraju svoje resurse.<\/p>\n

Politi\u010dki u\u010dinci<\/strong><\/p>\n

Uspjeh inicijative prisilio je utjecajne politi\u010dke subjekte da promjene svoje pozicije. Stranka lijevog centra, BSP, trenutno najve\u0107a opozicijska, iznenada je objavila da oni podr\u017eavaju uvo\u0111enje progresivnog poreza i poreznih olak\u0161ica na minimalne prihode. Sli\u010dno njima, reagirao je i KNSB, druga bugarska sindikalna sredi\u0161njica koja je objavila da se pridru\u017euje naporima za uvo\u0111enje olak\u0161ica na minimalne prihode. \u010cak su i politi\u010dari Zelenih \u2013 stranke koja se ina\u010de povezuje s liberalnom desnicom \u2013 prihvatili sli\u010dne prijedloge porezne reforme.<\/p>\n

Jedna se stvar mora priznati, a to je da je uspjeh kampanje povezan i s prihva\u0107anjem konvnencionalnog politi\u010dkog diskursa. Bio je to uvjet na temelju kojeg je otvoren prostor za priklju\u010divanje drugih aktivista platformi. \u0160tovi\u0161e, taj je diskurs prisilio neoliberalne stru\u010dnjake na defenzivnu liniju jer su ostali bez nekih rado ponavljanih retori\u010dkih figura. Na primjer, jedan od argumenata aktivista u kampanji glasio je da bugarski porezni sustav nije “europski” jer je ovo jedina zemlja koja nema porezne olak\u0161ice na minimalne prihode, ni ni\u017eu stopu PDV-a na osnovne namirnice. Ova retori\u010dka odluka pokazala se u\u010dinkovitom na takti\u010dkoj razini jer se dobro uklapa u mejnstrim diskurs te se radi toga lak\u0161e razumije i prihva\u0107a. S druge strane, ta linija postavlja neka strate\u0161ka ograni\u010denja na artikulaciju budu\u0107ih zahtjeva koji \u0107e mo\u017eda biti u koliziji s politikama dominantnima u EU. Dodatni potencijalni izazov donosi i dobra odluka o retrorici kampanje: naime, nije se izravno zazivala progresivna reforma, ve\u0107 naprosto jo\u0161 jedno rezanje poreza, ne nagla\u0161avaju\u0107i pritom radi li se o optere\u0107enju radnih ljudi ili biznisa. Time je kampanja riskirala podr\u0161ku op\u0107em libertarijanskom napadu na samo postojanje poreza kao takvog. U kona\u010dnici, ako se porezne olak\u0161ice za radnike donesu bez prate\u0107eg progresivnog poreza, ova \u0107e promjena imati u\u010dinak jo\u0161 jednog optere\u0107enja javnog prora\u010duna, \u010dak i usprkos tome \u0161to olak\u0161ava porezno optere\u0107enje radnih ljudi i onih s najni\u017eim prihodima. To mo\u017ee dovesti do daljnjih rezova u socijalnoj potro\u0161nji dr\u017eave.<\/p>\n

Opisane prepreke, kao i politi\u010dka raznolikost aktivista, ote\u017eavaju savladavanje brojnih zamki koje se nalaze pred ovom inicijativom, kao i njezino odr\u017eavanje. Dugoro\u010dni ishodi kampanje Zaustavimo motor nejednakosti, jo\u0161 nisu sasvim vidljivi. No, jasno je da je ljevica u Bugarskoj prona\u0161la na\u010dina da se ujedini oko zajedni\u010dkog projekta, da se organizira i potakne socijalne mobilizacije i time se konstituira kao valjana politi\u010dka snaga sposobna provoditi vlastitu agendu. Neovisno o skromnosti zahtjeva, pokazalo se da sam otpor nije dovoljan, ve\u0107 je nu\u017eno i uzvratiti udarac.<\/p>\n

S engleskog prevela\u00a0Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Bugarskoj se proteklih mjeseci vodila kampanja za poreznu pravednost naziva \u201cZaustavimo motor nejednakosti” a koja je u pitanje dovela neoliberalni konsenzus…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20963,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[85],"theme":[455],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[61],"class_list":["post-20960","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20960","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20960"}],"version-history":[{"count":15,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20960\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36530,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20960\/revisions\/36530"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20963"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20960"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20960"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20960"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20960"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20960"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20960"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20960"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}