{"id":20948,"date":"2017-11-13T14:00:43","date_gmt":"2017-11-13T13:00:43","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20948"},"modified":"2017-11-13T15:20:43","modified_gmt":"2017-11-13T14:20:43","slug":"estonija-vas-pita-kako-treba-oporezovati-google","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20948","title":{"rendered":"Estonija vas pita: kako treba oporezovati Google?"},"content":{"rendered":"

Estonija se ne \u0161ali. U sklopu digitalne agende<\/a>, eksplicitnog prioriteta njezinog predsjedavanja Europskom unijom, otvaraju se dru\u0161tveno relevantne teme iz ugla kojem zapadne \u010dlanice nevoljko pristupaju, poput razlike u cijeni rada<\/a> na istoku i zapadu Unije, ili osporavanja plinovoda Sjeverni tok 2, pa do iskori\u0161tavanja rupa u sustavu koje bi nakon Brexita omogu\u0107ila Britancima lak\u0161i ostanak na kontinentu. Kroz pitanje digitalizacije i e-izacije<\/em> svega: energetskih tr\u017ei\u0161ta<\/a>, zdravstva<\/a>, ili pak integracije osobnih podataka<\/a>, Estonija je uspjela na dnevni red javnih rasprava postaviti temu oporezivanja velikih internetskih giganta poput Googlea, Amazona ili Facebooka. I to na na\u010din atipi\u010dan za EU.<\/p>\n

Estonija pita gra\u0111ane<\/a>\u00a0kako bi trebalo po\u0161teno oporezovati digitalne gigante (javna rasprava traje do 3. januara 2018.). Pritom nije isklju\u010dena opcija poreza na globalne profite ovih firmi. Optu\u017ebe na ra\u010dun preniskih poreza koje giganti pla\u0107aju Uniji, \u010desta su tema rasprava, no sva dosada\u0161nja rje\u0161enja nisu rezultirala odr\u017eivom opcijom. \u010cinjenicu da ove kompanije osnivaju sjedi\u0161ta u europskim poreznim oazama, poput Luxembourga ili Irske, uz poneke obilne financijske penale, EU je mahom zapravo tolerirala. Tako je primjerice kazna za preuzimanje tekstova europskih medijskih nakladnika nagnala Google da osnuje Digital News Initiative<\/a> (DNI). Ukratko, radi se o velikom fondu za financiranje europskih medija, no prema kriterijima koji odgovaraju samom Googleu, a koji u posljednjoj rundi raspisa zahtijevaju digitalne inovacije za bolju naplatu vlastitog sadr\u017eaja.<\/p>\n

S obzirom na veli\u010dinu fonda, Google na ovaj na\u010din ima ogromni, gotovo dr\u017eavni\u010dki, utjecaj na smjer razvoja europskih medija. Kako se oni pak diljem Europe nalaze u velikim “egzistencijalnim” krizama, i kako EU ima vrlo strogu politiku “nemije\u0161anja dr\u017eave u medije”, politi\u010dke (i medijske) posljedice Googleovog DNI fonda su iznimno velike. Najva\u017enija je ona najapstraktnija, a to je da Google na ovaj na\u010din provodi svoju medijsku politiku, koja zapravo nije u skladu niti s potrebama medijskog sektora u Europi, niti je dio rje\u0161enja za probleme ovog sektora. EU je ta koja bi umjesto Googlea trebala donositi medijske politike i odlu\u010divati o omjerima naplate rada putem prodaje vijesti s jedne strane, te ispunjavanja primarne medijske funkcije \u2013 javne \u2013 s druge. Da su mediji u krizi nije nikakva novost. Digitalizacija i koncentracija ogla\u0161avanja u svega nekoliko platformi \u2013 internetskih giganta \u2013 oduzeli su medijima oglase kao va\u017ean izvor prihoda. Historija interneta po\u010dinje s vrlo \u0161irokim ljudskim slobodama u virtualnom svijetu, i s obzirom na takav kontekst, a i neke \u017eeljene civilizacijske dosege<\/em>, ideja da informacije na internetu trebaju ostati besplatno dostupne mo\u017ee ostvariti poprili\u010dno \u0161iroki dru\u0161tveni konsenzus.<\/p>\n

Kome je Google odgovoran?<\/strong><\/p>\n

Google jednostrano, propisivanjem medijima kriterija financiranja koji njima odgovaraju, a svode se na na\u010delo: “hajd’mo nau\u010dit medije da sami zara\u0111uju da ih mi ne bismo morali financirati”, zapravo mijenja logiku pristupa informacijama na internetu, kao \u0161to i mijenja smjer razvoja europskih medija bez ikakve dru\u0161tvene odgovornosti. DNI je uop\u0107e i nastao kao posljedica tu\u017ebe koju su \u0161panjolski i njema\u010dki mediji podnijeli Europskoj komisiji protiv giganta za jednostrano preuzimanje europskih vijesti i zbog\u00a0nepla\u0107anja poreza. Na ovaj na\u010din Google samostalno odlu\u010duje o tome koliko \u0107e financija usmjeriti kamo i s kakvim \u017eeljenim posljedicama. Komisija tra\u017ei na\u010din<\/a> da provede jedinstveni porez na korporativne prihode koji bi se napla\u0107ivao digitalnim kompanijama na globalne profite, da bi se potom dijelio me\u0111u zemljama \u010dlanicama u kojima giganti djeluju. Ovakva se ideja prije estonskog predsjedanja Unijom nije pojavljivala u slu\u017ebenim dokumentima. Dok su inicijative poput DNI sva\u0161ta, samo ne dugotrajno rje\u0161enje, ovaj porez bio bi upravo to \u2013 dugotrajno rje\u0161enje. S druge strane on tako\u0111er vra\u0107a pitanje dono\u0161enja medijskih politika tamo gdje im je mjesto \u2013 u dr\u017eavu. Postoji i\u00a0opcija uvo\u0111enja\u00a0posebnih poreza, u visini korporativnih pojedine zemlje \u010dlanice, s obzirom na konzumente digitalnih giganata, a ne s obzirom na lokacije sjedi\u0161ta kompanija. Time bi se gigante sprije\u010dilo da osnivaju sjedi\u0161ta samo u poreznim oazama. Tre\u0107a ideja je da se promijene korporativni principi te da se kompanije oporezuju svugdje gdje imaju digitalnu prisutnost.<\/p>\n

S obzirom na kompleksnost<\/a> novog poreza, EU smatra da bi se implementacija trebala vr\u0161iti u vi\u0161e faza. U prvoj bi se oporezovale “digitalne aktivnosti” ili usluge, poput digitalne prodaje oglasa. A razmi\u0161lja se i o porezu po odbitku<\/a> kao i porezu na digitalne transakcije za kompanije koje prikupljaju osobne podatke o gra\u0111anima. Estonska intervencija je dobrodo\u0161ao demokratski potez u pravom smjeru. Njihova je logika iza ovoga \u2013 sna\u017enija socijalna Europa. Me\u0111utim, ne treba imati iluzije, ne radi se o povratku starog tipa socijal-demokracije, ve\u0107 tek nu\u017enim socijalnim minimumima. Vidi se to i iz sukoba europske ljevice (GUE\/NGL) s predsjedavaju\u0107om \u010dlanicom po pitanju logike dvaju totalitarizama i sankcioniranja komunisti\u010dkih zlo\u010dina<\/a> \u010dime se izjedna\u010davaju pobjedni\u010dka (komunisti\u010dka) i gubitni\u010dka (nacisti\u010dka) strana iz Drugog svjetskog rata. Europska se ljevica protiv ovoga pobunila argumentima o zamagljivanju povijesnih istina i brisanju europskog povijesnog naslje\u0111a.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Estonija se ne \u0161ali. U sklopu digitalne agende, eksplicitnog prioriteta njezinog predsjedavanja Europskom unijom, otvaraju se dru\u0161tveno relevantne teme iz ugla kojem zapadne \u010dlanice nevoljko pristupaju, poput razlike u cijeni rada na istoku i zapadu Unije, ili osporavanja plinovoda Sjeverni tok 2, pa do iskori\u0161tavanja rupa u sustavu koje bi nakon Brexita omogu\u0107ila Britancima lak\u0161i […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20949,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,345],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-20948","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-porezi","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20948","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20948"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20948\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20959,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20948\/revisions\/20959"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20949"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20948"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20948"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20948"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20948"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20948"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20948"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20948"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}