{"id":20915,"date":"2017-11-09T14:25:42","date_gmt":"2017-11-09T13:25:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20915"},"modified":"2017-11-10T13:12:09","modified_gmt":"2017-11-10T12:12:09","slug":"eu-protiv-klimatskih-promjena-sve-se-mijenja-kako-bi-sve-ostalo-isto","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20915","title":{"rendered":"EU protiv klimatskih promjena: sve se mijenja kako bi sve ostalo isto?"},"content":{"rendered":"

Nakon vi\u0161e mjeseci pregovaranja o reformi Europskog sustava trgovanja emisijama stakleni\u010dkih plinova (ETS) u \u010detvrtak je postignut kompromis<\/a> izme\u0111u Europske komisije, parlamenta i zemalja \u010dlanica.\u00a0Promjene se ti\u010du “ubrzavanja redukcija emisija i poja\u010davanja\u00a0rezervi tr\u017ei\u0161ne stabilnosti<\/a> s ciljem ubrzavanja smanjenja prevelike ponude d\u017eeparaca za trgovanje ugljikovim bodovima. Nove mjere uklju\u010divat \u0107e osiguranja europskih industrija od rizika “curenja ugljika”. Osmislit \u0107e se i novi mehanizmi za pomo\u0107 industrijama i energetskim sektorima u inovaciji i investicijskim izazovima u tranziciji na niskouglji\u010dnu ekonomiju. Drugim rije\u010dima, promjena trenutno ba\u0161 i nema.<\/p>\n

Pitanje “prilagodbe” ekonomije Europske unije sporazumima o klimatskim promjenama prvo je politi\u010dko pitanje, a tek onda tehnolo\u0161ko. A ipak, upravo se argumentima iz ove druge skupine opravdava kontinuirano produljivanje disfunkcionalnih i izravno \u0161tetnih politika: bilo da se radi o automobilima na dizel gorivo ili ETS-u (Europski sustav trgovanja emisijama stakleni\u010dkih plinova<\/a>). No, tzv. tranzicija europske ekonomije na “zelenu” nije po\u010dela sa samitom u Parizu 2015., kao \u0161to se ponekad mo\u017ee \u010diniti, ve\u0107 traje du\u017ei niz godina i podrazumijeva ve\u0107i broj zelenih politika \u010dija je u\u010dinkovitost izrazito upitna. Tehnolo\u0161ku nespremnost Europske unije stoga treba promatrati kao rezultat politi\u010dke indolencije za promjene koje bi kao prioritet postavile bilo \u0161to drugo osim profita (planet, ljude, dru\u0161tvo). U Bonnu se ovog tjedna odr\u017eava konferencija Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama COP 23<\/a> koja cilja nastavku provedbi politika donesenih u Parizu prije dvije godine. Ishodima konferencije pozabavit \u0107emo se idu\u0107i tjedan jer su trenutno na ovu temu relevantniji doga\u0111aji u Europskom parlamentu gdje su zemlje \u010dlanice postigle kompromis s parlamentom i Europskom komisijom na temu ETS-a. Zeleni su, o\u010dekivano nezadovoljni.<\/p>\n

Fingirani “lider”<\/strong><\/p>\n

Da stvari budu jasne, iz perspektive klimatskih promjena i o\u010duvanja planeta za idu\u0107e generacije, jedino zadovoljavaju\u0107e rje\u0161enje je \u017eestoko postro\u017eivanje financijskih kazni za ispu\u0161tanje plinova u atmosferu. No, pervertirana obrnuta logika EU ponovno je odobrila subvencije na fosilna goriva, \u0161to je bit ETS sustava. Podsjetimo, ETS daje kompanijama odre\u0111ene bodove koje mogu potro\u0161iti ili njima trgovati. S jedne strane EU je preplavila tr\u017ei\u0161te tim subvencijama koje su postale jako jeftine, \u0161to je sunovratilo cijenu ugljika i u\u010dinilo zaga\u0111ivanje okoli\u0161a jo\u0161 jeftinijim, dok su s druge strane europske firme izmjestile prljavu industrijsku proizvodnju u neeuropske zemlje i za to jo\u0161 dobivaju “d\u017eeparac<\/a>” u obliku ugljikovih bodova. Ovo je ujedno drugi dio odgovora na pitanje kako Danska i Njema\u010dka mogu imati tako visoke postotke energije dobivene iz obnovljivih izvora (prvi je o\u010dito veliki broj energana na OI).<\/p>\n

“Reforma<\/a>” ETS\u00a0sustava odnosi se na period nakon 2020. godine. Na\u017ealost, va\u017enije od sadr\u017eaja, ponovno je politi\u010dko brendiranje. Tako prijepori zapravo nisu rije\u0161eni, ali je bilo nu\u017eno posti\u0107i dogovor kako bi EU mogla i dalje fingirati svoju ulogu “lidera” u OIE. I to usprkos \u010dinjenici da je Kina<\/a> ove godine probila cilj proizvodnje energije dobivene od sunca<\/a> postavljen za 2020. i nakon \u0161to su europski proizvo\u0111a\u010di solarnih panela jo\u0161 pro\u0161le godine upozoravali<\/a>\u00a0 na upravo ovaj razvoj doga\u0111aja. Kina je pritom oti\u0161la pro\u0161log mjeseca jo\u0161 dalje pa je odjednom bila zatvorila \u010dak 40 posto tvornica<\/a> na ugljen koje su kr\u0161ile ekolo\u0161ke zakone. Europska se rasprava pak svodila na pitanje tko smije primati sredstva iz fonda za \u010distu tehnologiju. Cilj zapadnih zemalja \u010dlanica bio je isklju\u010diti tvornice na ugljen (i neke na plin) iz fonda (sva postrojenja koja proizvode vi\u0161e od 450 grama ugljikovog dioksida po kilovat satu), dok su isto\u010dne \u010dlanice tvrdile kako u tom slu\u010daju ne\u0107e biti napretka u implementaciji zelenih tehnologija. Drugim rije\u010dima, EU vodi identi\u010dnu raspravu ve\u0107 godinama i ne rje\u0161ava probleme koji raspravu proizvode.<\/p>\n

Stvar je jasna i nimalo jednostavna. Zaista se radi o radnim mjestima, ali primarno radi se o investicijama u tehnologije koje bi poslove sa\u010duvale ili ih prilagodile zahtjevima tzv. zelenih ekonomija. EU je imala dovoljno godina da to rije\u0161i, no kontinuiranim implementiranjem pogre\u0161nih politika problemi se samo perpetuiraju iz godine u godinu. Stoga ni novi europski “kompromis” kojim se zapadnim \u010dlanicama omogu\u0107ava profitiranje na ETS sustavu, a isto\u010dnima i dalje neometano sagorijevanje ugljena, iako \u0107e biti nagla\u0161avan kao jo\u0161 jedna europska pobjeda, zapravo je jo\u0161 jedan globalni poraz. Zaklju\u010dak je neizbje\u017ean: EU nije spremna za ekolo\u0161ki \u010distu ekonomiju. S druge strane, zemlje s manje slobodnog tr\u017ei\u0161ta i manje demokracije, poput Kine, postaju globalni lideri i u proizvodnji i u potro\u0161nji OIE.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nakon vi\u0161e mjeseci pregovaranja o reformi Europskog sustava trgovanja emisijama stakleni\u010dkih plinova (ETS) u \u010detvrtak je postignut kompromis izme\u0111u Europske komisije, parlamenta i zemalja \u010dlanica.\u00a0Promjene se ti\u010du “ubrzavanja redukcija emisija i poja\u010davanja\u00a0rezervi tr\u017ei\u0161ne stabilnosti s ciljem ubrzavanja smanjenja prevelike ponude d\u017eeparaca za trgovanje ugljikovim bodovima. Nove mjere uklju\u010divat \u0107e osiguranja europskih industrija od rizika “curenja […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20916,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[334,243,357],"theme":[457,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-20915","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekologija","tag-eu","tag-klimatske-promjene","theme-klima","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20915","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20915"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20915\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20928,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20915\/revisions\/20928"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20916"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20915"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20915"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20915"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20915"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20915"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20915"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20915"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}