Hrvatska ministrica znanosti obrazovanja i sporta Bla\u017eenka Divjak, popustila je pod pritiskom konzervativnih snaga s kojima se nalazi u koaliciji, kao liberal u desni\u010darskoj vladi. Kao kadar stranke HNS, koja usprkos kontinuiranom i bar dekadu dugom osipanju, nikako da shvati razliku izme\u0111u kompromisa i kapitulacije. A posljednji primjer, onaj o frivolnosti roditeljske intervencije u \u0161kolski kurikulum, jo\u0161 je jedan iz istog ud\u017ebenika.<\/p>\n
Novi list<\/a> je ju\u010der prenio vijest\u00a0 o tome da su konzervativne udruge do\u0161le na svoje, te da im je ministrica Divjak “izi\u0161la u susret” te \u0107e me\u0111upredmetne teme Zdravlje i Gra\u0111anski odgoj biti izborne, i prethodit \u0107e im roditeljska suglasnost”. Prema pisanju Novog lista, “svi svjetonazorski sporni sadr\u017eaji bit \u0107e ostavljeni na izbor roditeljima, a djeca \u0107e imati pravo na alternativne programe.” Ova \u0107e na\u010dela biti regulirana u izmjenama i dopunama Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnim i srednjim \u0161kolama. Dopune je ministrica Divjak uputila u javnu raspravu krajem pro\u0161log tjedna.<\/p>\n Navedeno je definirano \u010dlankom 27. postoje\u0107eg zakona koji \u0107e od sada glasiti: “Ako dijelovi me\u0111upredmetnih i\/ili interdisciplinarnih tema i\/ili modula prema mi\u0161ljenju agencije nadle\u017ene za odgoj i obrazovanje imaju uklju\u010denu istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora pona\u0161anja, isti se kurikulom utvr\u0111uju izbornim sadr\u017eajem, pri \u010demu se mo\u017ee odrediti alternativni modul izbornom dijelu kurikula. U\u010denici i njihovi roditelji mogu odabrati onaj koji je u skladu s njihovim odgojnim pristupom i sustavom vrijednosti”.<\/p>\n Evolucija ili kreacionizam?<\/strong><\/p>\n Iz Ministarstva javnosti poru\u010duju<\/a> da se pravo izbora roditeljima daje isklju\u010divo u slu\u010daju kada Agencija za odgoj i obrazovanje procijeni da izborni predmeti imaju istaknutu odgojnu dimenziju u smislu utjecaja na osobnu izgradnju i usvajanje stavova, vrijednosti i izbora pona\u0161anja. ‘Dakle ovdje se ne radi o obveznim sadr\u017eajima, jer o njima roditelji nemaju mogu\u0107nost izbora, ve\u0107 isklju\u010divo o izbornom sadr\u017eaju me\u0111upredmetne teme, odnosno modula. U tom slu\u010daju postoji mogu\u0107nost, ali ne i obveza, za uvo\u0111enje alternativnog modula tom izbornom dijelu, koji \u0107e tako\u0111er biti sastavni dio izbornog dijela kurikuluma te prolazi redovitu proceduru koja podrazumijeva javnu raspravu i odobrenje Ministarstva. Dakle roditelji \u0107e imati pravo odlu\u010diti ho\u0107e li dijete slu\u0161ati izborni sadr\u017eaj ili ne te, ukoliko bude predlo\u017een alternativni modul, ho\u0107e li slu\u0161ati taj sadr\u017eaj ili ne. U slu\u010daju dono\u0161enja predmeta koji se ne izvode me\u0111upredmetno ova mogu\u0107nost uop\u0107e ne postoji’, ka\u017eu u Ministarstvu.<\/p>\n Drugim rije\u010dima, djeca idu\u0107e \u0161kolske godine, u sklopu ovog pilot projekta, jo\u0161 uvijek ne\u0107e u\u010diti da je Zemlja ravna plo\u010da, niti da je svijet nastao kreacionizmom umjesto evolucijom. No, ova odluka otvara prostor uvo\u0111enju ba\u0161 takvih frivolnih i neznanstvenih sadr\u017eaja u formalno javno obrazovanje. Stoga se postavlja pitanje pragova: tko i na koji na\u010din treba odlu\u010divati o tome \u0161to se u\u010di u javnim \u0161kolama, i kako organizirati ona uvjerenja koja ovamo ne pripadaju?<\/p>\n Fleksibilnost kurikuluma<\/strong><\/p>\n Politi\u010dka rasprava koja bi obuhvatila sve aspekte aktualne debate o kurikulumu, a izostavila pojedina\u010dna i partikularizirana, birokratska i kadrovska pitanja, i s obzirom na trenutno izrazito politiziranu i polariziranu javnost, zapravo je pitanje fleksibilnosti i izbornosti kurikuluma za osnovne i srednje \u0161kole. To se pitanje djelomi\u010dno i neartikulirano ve\u0107 postavlja po medijima<\/a> kroz reference na odluke Ustavnog suda i pluralizam mi\u0161ljenja, odgojne vrijednosti i druge zbireve dru\u0161tvenih vrijednosti, odnosno ideologija (kada po\u010dinje \u017eivot, je li masturbacija \u0161tetna, ima li \u017eena pravo izbora, i idu li domoljublje i multikulturalnost zajedno).<\/p>\n Fleksibilnost i izbornost kurikuluma za osnovne i srednje \u0161kole tema je politi\u010dkih, stru\u010dnih i javnih rasprava u Hrvatskoj ve\u0107 zaista du\u017ei niz godina. Usprkos tome, pitanje o uzusima same rasprave nije nikad jasno politi\u010dki artikulirano, \u0161to raspravu \u010dini raspr\u0161enom i javnosti konfuznom. Radi toga se sadr\u017eajni prioriteti mije\u0161aju s kadrovskim i strana\u010dkim prepirkama (koliki je utjecaj GROZD-a, a koliko GOOD-a) te postaju manje vidljivi u moru kakofoni\u010dnih informacija. Kratkoro\u010dna dru\u0161tvena posljedica su zamor temom i pad interesa javnosti, a dugoro\u010dna lo\u0161ija kvaliteta i odgoja i obrazovanja novih generacija popra\u0107ena ni\u017eim stupnjem tolerancije na druge religije, ve\u0107a seksualna opresiranost i frustriraniji mladi ljudi.<\/p>\n Rasprava o dru\u0161tvenim minimumima:<\/strong><\/p>\n Rasprava u Hrvatskoj stoga trenutno ide u smjeru \u0161to \u010dvr\u0161\u0107eg, pa \u010dak i zakonskog, definiranja kurikuluma. Zbog opisanih dru\u0161tvenih “idiosinkrazija” to se \u010dini jedinim putem, ako \u017eelimo da djeca u \u0161kolama u\u010de evoluciju, a ne kreacionizam. No ovakav liberalni pristup je pogre\u0161an. Primjer tome je ponovno Finska, kao i \u010desto kada tra\u017eimo odgovore na pitanja o obrazovnim politikama.<\/p>\n Podsjetimo ukratko kako je to tamo rije\u0161eno: sve su \u0161kole javne i “besplatne”, osim vjerskih i posebnih vrsta \u0161kola poput Montessori, one jedine mogu biti privatne, no uz uvjete da zadovoljavaju iste \u2013 visoke \u2013 standarde propisane za javne \u0161kole. Kurikulum je potpuno fleksibilan, i ovisi o u\u010diteljima, dakle suprotno od stroge zakonske definicije. Javne \u0161kole su tako sekularne, a roditelji koji \u017eele da im dijete odrasta u skladu s vjerskim pravilima mo\u017ee ga\/ju izvu\u0107i iz javne \u0161kole i upisati u privatnu. Dru\u0161tveni minimum u Finskoj tako je postignut jednostavnim i osnovnim na\u010delom razdvajanja sekularnog i religijskog.<\/p>\n