{"id":20869,"date":"2017-11-07T10:31:44","date_gmt":"2017-11-07T09:31:44","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20869"},"modified":"2017-11-07T12:08:23","modified_gmt":"2017-11-07T11:08:23","slug":"drugi-stup-naprosto-treba-nacionalizirati","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20869","title":{"rendered":"Drugi stup naprosto treba nacionalizirati"},"content":{"rendered":"<p>S obzirom na isprepletenost Agrokora s gotovo svim segmentima doma\u0107e privrede, ne \u010dudi da u prili\u010dno redovitom ritmu iska\u010du novi problemi. Tako posljednjih dana pa\u017enju javnosti zaokupljaju mirovinski fondovi, odnosno njihovo ulaganje u dionice kompanija koncerna. Ta je tema bila na\u010deta jo\u0161 za vrijeme izbijanja krize u Agrokoru, ali je neko vrijeme bila zanemarena jer se dionicama kompanija nije trgovalo na burzi dok se stvari nisu ra\u0161\u010distile putem revizije i drugih procedura.<\/p>\n<p>Ve\u0107 prvi dan njihova povratka na burzu, vrijednost dionica je, o\u010dekivano, strmoglavo pala. Ne zbog samog poslovanja kompanija poput Leda, ve\u0107 zbog njihove zalo\u017ene optere\u0107enosti prema koncernu. Takav i vi\u0161e nego osjetni pad vrijednosti dionica Leda, Jamnice i drugih kompanija potaknuo je \u0161pekulacije o sigurnosti na\u0161ih mirovina. Naime, tri od \u010detiri obvezna mirovinska fonda, bila su ili su jo\u0161, vlasnici dionica tih kompanija, i samim tim izlo\u017eeni oscilacijama.<\/p>\n<p><strong>Ugro\u017eene mirovine?<\/strong><\/p>\n<p>Na zabrinute medijske naslove odgovorili su resorni ministar <a href=\"https:\/\/dnevnik.hr\/vijesti\/hrvatska\/ministar-marko-pavic-mirovine-nisu-ugrozene---495094.html\" target=\"_blank\">Marko Pavi\u0107<\/a> i <a href=\"https:\/\/www.tportal.hr\/biznis\/clanak\/trebate-li-zaista-strahovati-za-mirovinu-nakon-potopa-dionica-agrokorovih-tvrtki-foto-20171106\" target=\"_blank\">sami fondovi<\/a>. Po njihovim procjenama mirovine nisu ugro\u017eene i nema razloga za brigu. Bili oni u pravu ili ne, zdravorazumski se zapitati: a za\u0161to nam mirovine ovise o poslovnim uspjesima pojedinih kompanija? Ili preciznije: o procjenama fondovskih menad\u017eera o vjerojatnosti njihova uspjeha? Pitanje je toliko zdravorazumsko da mu, na svoj na\u010din, <a href=\"http:\/\/www.index.hr\/vijesti\/clanak\/kako-vam-je-agrokor-smanjio-penzije\/1005430.aspx\" target=\"_blank\">nije mogao odoljeti<\/a> niti Indexov kolumnist Goran Vojkovi\u0107, izra\u017eeni zagovornik slobodnog tr\u017ei\u0161ta.<\/p>\n<p>Naime, Vojkovi\u0107 je jo\u0161 po\u010detkom pro\u0161le godine branio mirovinske fondove od &#8220;lijevih i desnih bolj\u0161evika&#8221; tekstom naslova &#8220;<a href=\"http:\/\/www.index.hr\/mobile\/clanak.aspx?category=Vijesti&amp;id=868860\" target=\"_blank\">Dalje lopovske ruke od II. mirovinskog stupa!<\/a>&#8220;. Danas je situacija pone\u0161to druk\u010dija. Premda kolumnist za gubitke zapravo optu\u017euje kriminalnu spregu politike i kapitala u Agrokoru, nije propustio\u00a0prozvati niti menad\u017eere fondova. Kako nisu uo\u010dili visoki rizik takvih investicija? I Vojkovi\u0107 je sasvim u pravu. Samo \u0161to propast koncerna nisu uzrokovali politi\u010dko pokroviteljstvo i friziranje poslovnih knjiga, ve\u0107 premo\u0107na konkurencija. Slobodno tr\u017ei\u0161te, reklo bi se. A mo\u017eda su se u fondovi u procjeni rizika investicija pouzdali ba\u0161 u to pokroviteljstvo.<\/p>\n<p><strong>Nevjerojatna alternativa<\/strong><\/p>\n<p>Da im takav tip politi\u010dke za\u0161tite nije stran, pokazuje i sam njihov poslovni model. Prema zakonu, \u010detvrtina izdvajanja za mirovine odlazi njima, oko \u010detiri milijarde kuna godi\u0161nje, u takozvani drugi stup. \u0160to oni rade? Dvije tre\u0107ine tih sredstava &#8220;vra\u0107aju&#8221; dr\u017eavi kupnjom obveznica. Da ponovimo: dr\u017eava se dobrovoljno odrekne 4 milijarde kuna godi\u0161nje, nastane, naravno, rupa u prora\u010dunu, i onda sredstva namakne tako \u0161to ih uz kamatu posudi od onih u \u010dije ime ih se odrekla. Te\u0161ko da postoji bolji primjer za &#8220;uhljebe&#8221; od mirovinskih fondova.<\/p>\n<p>Iako rijetko i bez prikladnog politi\u010dkog naboja, mogle su se zadnjih godina \u010duti primjedbe upu\u0107ene fondovima: diverzificirajte svoja ulaganja, riskirajte malo, ne mo\u017eete se samo oslanjati na dr\u017eavne obveznice, ionako \u0107e im padati prinosi. I \u0161to smo dobili od toga da su fondovi donekle &#8220;poslu\u0161ali&#8221; kriti\u010dare? U slu\u010daju Agrokora ili izraelske Teve, ina\u010de vlasnice Plive, spektakularne proma\u0161aje. Tolike proma\u0161aje da nam se \u010dini da je bolje da samo ubiru kamate pretakanjem javnog novca.<\/p>\n<p>Ipak, pou\u010dak se \u010dini jasnim. Ako nam je alternativa &#8211; &#8220;sigurnost&#8221; doslovne kra\u0111e javnog novca ili &#8220;nesigurnost&#8221; tr\u017ei\u0161nih oscilacija &#8211; onda se kao jedino mogu\u0107e rje\u0161enje name\u0107e nacionalizacija i ukidanje drugog stupa. I pritom ne bi bili iznimka, druge zemlje su se ve\u0107 odlu\u010dile na takav potez. Jer ovdje se ne radi o investicijskoj demokraciji, ve\u0107 o me\u0111ugeneracijskoj solidarnosti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>S obzirom na isprepletenost Agrokora s gotovo svim segmentima doma\u0107e privrede, ne \u010dudi da u prili\u010dno redovitom ritmu iska\u010du novi problemi. Tako posljednjih dana pa\u017enju javnosti zaokupljaju mirovinski fondovi, odnosno njihovo ulaganje u dionice kompanija koncerna. Ta je tema bila na\u010deta jo\u0161 za vrijeme izbijanja krize u Agrokoru, ali je neko vrijeme bila zanemarena jer [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20871,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-20869","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20869","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20869"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20869\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20877,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20869\/revisions\/20877"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20871"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20869"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20869"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20869"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20869"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20869"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20869"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20869"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}