{"id":20848,"date":"2017-11-07T08:00:53","date_gmt":"2017-11-07T07:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20848"},"modified":"2021-02-25T10:55:40","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:40","slug":"pilva-nafta-preko-save","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20848","title":{"rendered":"Pliva mazut preko Save"},"content":{"rendered":"

Brodovi na Savi, Bosanski i Slavonski, ostaju zaga\u0111eni dok se preko zdravlja njihovih gra\u0111ana prelijeva specifi\u010dan, a opet tako uobi\u010dajen splet okolnosti, odnosno tu\u0111ih ekonomskih i nacionalnih interesa. U poku\u0161aju rje\u0161avanju\u00a0tog problema Hrvatska je posegnula za prakti\u010dnim, ali politi\u010dki spornim rje\u0161enjem.<\/strong><\/p>\n

Jedna hrvatska televizija, ili makar televizija s koncesijom u Hrvatskoj, ekskluzivno je potkraj minulog mjeseca raskrinkala ruskog predsjednika Vladimira Putina. Taj hiperdizajnirani macho, naime, ulovljen je kako neoprezno izla\u017ee nje\u017enu stranu svog bi\u0107a, onu za koju su rijetki vjerovali da uop\u0107e postoji. Jer, iz \u010dista mira, ako je vjerovati informaciji<\/a>, zauzeo se za plinifikaciju naftne rafinerije u Bosanskom Brodu, a u posjedu ruskog Zarube\u017enjefta, \u010dime bi se rije\u0161io problem zaga\u0111enja u gradu s druge strane Save i dr\u017eavne granice, Slavonskom Brodu.<\/p>\n

Dramati\u010dna interpretacija Putinova poteza vjerojatno potje\u010de iz slu\u017ebenih krugova oko njegove visoke go\u0161\u0107e tom prilikom u Moskvi, hrvatske predsjednice Kolinde Grabar Kitarovi\u0107. I da skratimo, pri\u010da zapravo iznosi kako je na ruskog predsjednika najvi\u0161e utjecao stanoviti u\u010deni\u010dki filmi\u0107 iz hrvatskog Broda, ekolo\u0161ko-propagandne naravi, te je \u010dovjek naglo popustio i zaklju\u010dio da se vi\u0161e ne mo\u017ee tolerirati sramotna situacija u kojoj majke s djecom doslovno ne smiju izlaziti iz ku\u0107e zbog one\u010di\u0161\u0107enja prouzro\u010denog industrijom s druge strane rijeke.<\/p>\n

Ovu medijsku konstrukciju ne prepri\u010davamo ovdje, me\u0111utim, zbog njezine urnebesne literarne nakaradnosti kakvu ne bi probavili ni spomenuti u\u010denici iz Slavonskog Broda, nego zbog tragi\u010dnog uvida u \u010dinjenicu na kakvim osnovama u na\u0161oj regiji po\u010divaju tuma\u010denja ozbiljnih i slo\u017eenih politi\u010dkih procesa. Ali, da bismo nastavili s osvrtom, potrebno je najprije podsjetiti na neke tehni\u010dke pojedinosti i peripetije s doti\u010dnom rafinerijom. Sve to traje ve\u0107 godinama, od rasta proizvodnje nakon ruskog preuzimanja pogona, i prvih znakova ja\u010deg trovanja atmosfere.<\/p>\n

Ruski, hrvatski i srpski interesi u Bosanskom Brodu<\/strong><\/p>\n

Zarube\u017enjeft u Bosanskom Brodu za pogonsko gorivo u preradi koristi najjeftinije, krajnje prljave derivate nafte koju on ina\u010de, da sve bude jo\u0161 vi\u0161e cini\u010dno, doprema naftovodom kroz Hrvatsku. No ta rafinerija ionako, prema nekim relevantnim ocjenama, ne slu\u017ei prvenstveno vlasni\u010dkoj kompaniji za profit, koliko ruskoj politici za utjecaj u Bosni i Hercegovini i na Balkanu. Njezin upliv u BiH posti\u017ee se razmjerno lako preko entiteta Republike Srpske u kojoj je i Bosanski Brod, odnosno pomo\u0107u entitetskih vlasti na \u010delu s predsjednikom Miloradom Dodikom. \u010citav vanjskopoliti\u010dki projekt je shvatljiviji uzme li se u obzir da Rusija svoje prekograni\u010dno djelovanje izvodi prete\u017eno posredstvom energetskog potencijala koji joj stoji na raspolaganju. Dodamo li tome interese zemalja u okru\u017eenju BiH, to\u010dnije Hrvatske i Srbije, biva jasnije u kakve komplicirane uvjetovanosti zapada ta upravo raritetno ucijenjena dr\u017eava.<\/p>\n

Nesumnjivi problem te\u0161ke zaga\u0111enosti kojoj se izla\u017ee Slavonski Brod nastojao se godinama rije\u0161iti u suradnji Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Zarube\u017enjefta, tj. Ruske Federacije, ali u sklopu plinofikacije ve\u0107eg dijela BiH. Hrvatskoj \u010dak i nije sasvim svejedno koju bi koli\u010dinu plina propu\u0161tala u susjednu zemlju, jer na toj razlici ubire i ve\u0107u zaradu za transport. Dodik je dugo vagao i prevrtao teritorijalni adut u svojim rukama, kao \u0161to je znano, sve galame\u0107i kako ne \u017eeli “hrvatski plin”, a tako raspiruju\u0107i (i) njemu isplative nacionalizme.<\/p>\n

Rje\u0161enje za RS i RH prona\u0111eno je tek u isklju\u010divanju entiteta Federacije BiH, zapravo cjelovito odre\u0111ene dr\u017eave BiH, iz aran\u017emana s proslje\u0111ivanjem plina preko granice na Savi. Mimo svih dotada\u0161njih pregovora, Hrvatska se ponijela kao da ima posla isklju\u010divo s formalno privatnom naftnom kompanijom, iako je pritom morala posegnuti za nekim tehnolo\u0161kim akrobacijama: kako bi zaobi\u0161la me\u0111udr\u017eavne obaveze s gradnjom infrastrukture za dostavu novog energenta, ona sad nastoji prenamijeniti postoje\u0107i stari, a legalni prekorije\u010dni tzv. produktovod.<\/p>\n

Ulog je i dalje, u energetskom i politi\u010dkom kontekstu, znatno \u0161iri; Hrvatska je sa svojim naftovodima i plinovodima, kao i eventualnim novim trasama, i dalje na mapi poku\u0161aja Rusije da se odr\u017ei na europskom tr\u017ei\u0161tu koje predstavlja glavno popri\u0161te njenih ogleda s EU-om i SAD-om. Pa, lak\u0161e je jo\u0161 malo o\u0161tetiti BiH na tom planu, negoli dodatno pokvariti relacije s Moskvom, a i ra\u010duna se s novim poenima u iscrpljivanju nejakog susjeda radi dobiti u vlastitom etno-zabranu, pored zarade hrvatskog tajkuna Ivana \u010cermaka<\/a> kao posrednika. No, u hrvatskim medijima zaboravlja se da ovo nije prvi takav slu\u010daj niti u podru\u010dju energetike, budu\u0107i da je Hrvatska elektroprivreda sura\u0111ivala s Republikom Srpskom na zloupotrebi hidroenergetskih resursa BiH, tako\u0111er zaobilaze\u0107i dr\u017eavne ingerencije BiH. Rije\u010d je o povezanim projektima eksploatacije vodotoka<\/a> jadranskog sliva u korist RS i RH, konkretno na rijekama Neretvi i Trebi\u0161njici.<\/p>\n

Zloupotreba plinofikacije<\/strong><\/p>\n

I dok Hrvatska uzurpira BiH sa sjevera i juga, na isto\u010dnoj granici potonje zemlje, pak, kod Zvornika \u2013 tamo gdje prolazi stari plinovod za potrebe Sarajeva – danas i Srbija naklono gleda prema njegovoj djelomi\u010dnoj prenamjeni<\/a> u korist Republike Srpske. Drugim rije\u010dima, po\u010detak separatne plinofikacije RS-a zloupotrebljava se za realizaciju susjedskih interesa i novo rastakanje dr\u017eave BiH za \u010diju opstojnost i stabilnost, jo\u0161 od Dejtonskog sporazuma, potpisima odgovaraju upravo Hrvatska i Srbija, pa se name\u0107e pitanje \u0161to bi tek \u010dinile bez te obaveze.<\/p>\n

Odr\u017eavanje permanentne krize i potkopavanja suvereniteta BiH, uz dodvoravanje velikim silama, jedan je od rijetkih \u010dvrstih i uvjerljivih vanjskopoliti\u010dkih kontinuiteta obiju tih dr\u017eava. Istinski efekti doga\u0111anja oko Bosanskog Broda \u010duli su se ovih dana uglavnom u Federaciji BiH<\/a>, a u Hrvatskoj bilje\u017eimo jedva poneki korektan analiti\u010dki pogled<\/a>. BiH je tako, \u0161to se ve\u0107ih susjeda joj ti\u010de, konsenzualno i po inerciji strpana jo\u0161 i u plinsku (pret)komoru, u politi\u010dkom smislu, ali to i dalje ne izaziva osobit medijski odjek na njenim zapadnim granicama.<\/p>\n

Hrvatska se od povratka Grabar Kitarovi\u0107 iz Rusije jedva bavi i enigmom<\/a> za\u0161to je Putin na ru\u010dak s njom zvao \u0161efove Sberbanka i Rosnjefta. Stisnutu izme\u0111u muke Agrokora koji samo Sberbanku duguje 1,1 milijardu eura, i daljnje neizvjesne sudbine Ine koju sad od ma\u0111arskog Mola \u017eeli otkupiti ruski Rosnjeft, a to su dvije najve\u0107e kompanije u RH, ovu \u010dlanicu EU-a o\u010dito mori uznapredovalo su\u017eavanje politi\u010dke perspektive. Jer, uop\u0107e nije slu\u010dajno ve\u0107 i format \u0111a\u010dkog aktivisti\u010dkog filma u diplomaciji prezahtjevan za njezine jednako dr\u017eavne i medijske kapacitete.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna hrvatska televizija, ili makar televizija s koncesijom u Hrvatskoj, ekskluzivno je potkraj minulog mjeseca raskrinkala ruskog predsjednika Vladimira Putina…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20850,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[334,128],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-20848","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekologija","tag-energetika","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20848","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20848"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20848\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36535,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20848\/revisions\/36535"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20850"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20848"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20848"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20848"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20848"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20848"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20848"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20848"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}