{"id":20816,"date":"2017-11-03T14:26:00","date_gmt":"2017-11-03T13:26:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20816"},"modified":"2017-11-03T15:05:33","modified_gmt":"2017-11-03T14:05:33","slug":"medunarodni-dan-mrtvih-novinara","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20816","title":{"rendered":"Me\u0111unarodni dan (mrtvih) novinara"},"content":{"rendered":"

Na Me\u0111unarodni dan borbe protiv neka\u017enjavanja zlo\u010dina nad novinarima 2. novembra,\u00a0UNESCO podsje\u0107a<\/a> da je u zadnjih 11 godina ubijeno 930 novinara diljem svijeta, prosje\u010dno jedan u \u010detiri dana. Po\u010dinitelji u \u010dak 90 posto slu\u010dajeva – nisu ka\u017enjeni. Prema statistikama Me\u0111unarodne federacije novinara (IFJ) od po\u010detka ove godine 56 novinara izgubilo je \u017eivot rade\u0107i svoj posao. Ponovo, istrage u 90 posto slu\u010dajeva nisu dovr\u0161ene. EFJ navodi da je od 2015. u Europi zabilje\u017eeno 12 te\u0161kih slu\u010dajeva neistra\u017eenih ubojstava novinara. Svi slu\u010dajevi uvr\u0161teni su u bazu napada na novinare Vije\u0107a Europe – Platformu za promociju za\u0161tite i sigurnosti novinara Media Freedom Alerts.<\/p>\n

Me\u0111unarodni dan borbe protiv neka\u017enjavanja zlo\u010dina nad novinarima koincidira s Danom mrtvih. Smatramo li to simboli\u010dnim ili dramati\u010dnim, cini\u010dnim ili slu\u010dajnim, neva\u017eno je, samo ime me\u0111unarodnog dana, kao i njegova me\u0111unarodnost, upozorava na stvarni problem kojem je, \u010dini se, te\u0161ko prona\u0107i rje\u0161enje. Globalna obilje\u017eavanja me\u0111unarodnih ili svjetskih dana moglo bi se \u010ditati kao popis nerije\u0161enih dru\u0161tvenih problema, i deklarativnih prioriteta. Posljednja \u010detiri mjeseca u godini posebno su plodni<\/a>, a uz ve\u0107i broj ozbiljnih dru\u0161tvenih tema, obilje\u017eavaju se i ne\u0161to naizgled zabavnije, poput “neno\u0161enja grudnjaka” (kojeg mo\u017eemo obezvrijediti kao jo\u0161 jedan oblik skretanja pozornosti javnosti s va\u017enih tema, ili \u010ditati kao suptilni oblik otpora patrijarhatu. Naime, za neno\u0161enje grudnjaka u javnosti, dru\u0161tvo mora biti toliko emancipirano da se nijedna \u017eena radi toga ne osje\u0107a promatrano ili izlo\u017eeno, \u0161to trenutno nije slu\u010daj<\/a>).<\/p>\n

U takvom se kontekstu, obilje\u017eavanja stvari o kojima nam se ne da misliti ostatak godine, na\u0161lo i nasilje nad novinarima. Zanimljivo je da je sam naziv Dana usmjeren na pravosudni sustav. U formulaciji “borba protiv neka\u017enjavanja nasilja nad novinarima” jasno je da se ne poziva na prijeki narodni sud ve\u0107 na to da “institucije obavljaju svoj posao”. No, jo\u0161 je zanimljivije, fenomenolo\u0161ki, i poraznije dru\u0161tveno da javne, dr\u017eavne i naddr\u017eavne institucije s lako\u0107om prihva\u0107aju dane borbe protiv ne\u010dega, sve dokle te borbe ostaju samo na deklarativnoj razini. A iako se ne mo\u017ee kazati da policija ne poduzima ba\u0161 ni\u0161ta protiv nasilja nad novinarima, s obzirom na stav osoba u poziciji mo\u0107i, kao i anonimnih komentatora po dru\u0161tvenim mre\u017eama, mo\u017ee se re\u0107i da strukturno promatrano, trenutni pristup ne rezultira \u017eeljenim pomacima.<\/p>\n

Nasilje korelira s ekonomskom situacijom<\/strong><\/p>\n

Prije nego se pozabavimo institucijama i posljednjim slu\u010dajevima prijetnji novinarima u Hrvatskoj, upozorimo da porast nasilja u dru\u0161tvu, ba\u0161 kao i koketiranje s desnicom, koje nije irelevantno za na\u0161u temu, obi\u010dno korelira s ekonomskim krizama i padom dru\u0161tvenog standarda. U takvim situacijama, narod, potaknut diskursima politi\u010dara i drugih javnih li\u010dnosti, odgovore na krize \u010desto tra\u017ei u nacionalnom jedinstvu i drugim tropima oko kojih se posljednjih 200 godina grade ideologije nacionalnog identiteta. Iako strukturno promatrano, nacionalni identitet\u00a0ne mo\u017ee ponuditi obuhvatno rje\u0161enje krize, on je \u010desto konceptualno uto\u010di\u0161te frustriranih ljudi koji prate informativne kanale i tra\u017ee brze odgovore na rastu\u0107e probleme.<\/p>\n

Kakvi su nam mediji u takvoj je situaciji izrazito va\u017eno. No, mediji \u0107e nam biti onakvi kakav im je “kostur” omogu\u0107en. Ako ovom prilikom zanemarimo uzroke zaista lo\u0161eg ekonomskog stanja medija u regiji<\/a>, koje je uzrok pada informativnosti medija, a ne njegova posljedica, i svega \u0161to proizlazi iz siroma\u0161nih medijskih sektora, te se posvetimo na trenutak pravnom okviru koji ome\u0111uje ovo polje, mo\u017eemo zaklju\u010diti da situacija zaista nije dobra. Od temeljnih problema poput zabrane izravnog financiranja medija koji nisu u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, a ugra\u0111ene u temeljne dokumente Europske unije, zbog sada ve\u0107 zastarjelih razloga medijske nepristranosti \u2013 i ovako naru\u0161ene diktatom ogla\u0161iva\u010da (najradikalniji novi i eklatantni primjer je Facebook s pilot projektom Explore Feeda<\/a>) pa do kriminalizacije klevete i odredbi o sramo\u0107enju javnih li\u010dnosti \u2013 medijsko polje zapravo je sistemski ograni\u010davano. I usprkos sve ve\u0107em problemu instant izjava javnih osoba, koje \u010dine vijesti iako to nisu, pa do sve ve\u0107eg problema fake newsa<\/em>, problem se ne rje\u0161ava u korijenu u kojem je nastao (Lisabonski sporazum i drugi sli\u010dni dokumenti) ve\u0107 se\u00a0financiranjen apela<\/a> osvje\u0161tava ideja kako je nasilje tako\u0111er ne\u0161to \u0161to treba da bude prevladano.<\/p>\n

Da pojednostavimo, nadle\u017ene nacionalne i nadnacionalne institucije, umjesto da osiguraju sigurno medijsko financiranje i razviju postoje\u0107e mehanizme zabrane upliva politike u medije, radije financiraju apele kojima se upozoravaju tijela istih institucija da poduzmu ne\u0161to. A novinari i novinarska udru\u017eenja prisiljena su se baviti samo ovim frejmom jer im financije za druga\u010dije, one koji zapravo zadiru u sr\u017e problema, nisu dostupne.<\/p>\n

Individualnim reakcijama do sistemskih rje\u0161enja?<\/strong><\/p>\n

No, \u010dak i da jesu, da imamo izrazito sna\u017ean medijski sektor (u kojem je npr. dozvoljeno otvoreno i argumentirano vrije\u0111anje najvi\u0161ih du\u017enosnika i ogla\u0161iva\u010da bez straha od odmazde), problem nasilja nad novinarima mo\u017eda ne bi bio rije\u0161en, ali bi svakako bio manji. Pa ipak, neza\u0161ti\u0107eni i prezreni, novinari svoj posao do\u017eivljavaju kao dru\u0161tvenu i javnu odgovornost. Stoga i dalje rade svoj posao, usprkos 360 zabilje\u017eenih slu\u010dajeva prijetnji i napada na novinare na (zapadnom) Balkanu te dva poku\u0161aja ubojstva novinara, oba u Hrvatskoj. U oba slu\u010daja, upozorava Hrvatsko novinarsko dru\u0161tvo po\u010dinitelj nije prona\u0111en ni ka\u017enjen. Predsjednik dru\u0161tva Sa\u0161a Lekovi\u0107 za Bilten posebno isti\u010de \u010dinjenicu da saborski zastupnici vode kampanje govora mr\u017enje i javno napadaju novinare, \u010dime na isto poti\u010du i neke posebno frustrirane gra\u0111ane. Iako se svi podaci objavljuju i bilje\u017ee, policijske reakcije su neadekvatne, \u0161to se vidi i iz gore navedenih podataka.<\/p>\n

Posljednja osoba koja je primila izrazito neugodne prijetnje je legendarna HRT-ova novinarka i aktivistkinja Maja Sever<\/a>. Ona za Bilten ka\u017ee da se osobno trenutno ne mo\u017ee \u017ealiti na postupanje policije koja je detektirala i locirala osobu koja joj je prijetila. No, upozorava kako se ne radi sam o njoj\u00a0te da su sli\u010dne prijetnje dobivali i znanstvenici koji nisu desno orijentirani, poput Tvrtka Jakovine i Dragana Markovine<\/a> ali i SDP-ovi gradona\u010delnici poput Kutinskog Andrije Rudi\u0107a.<\/p>\n

Sever smatra kako bi cilj u ovom kontekstu bio posti\u0107i da dru\u0161tvo ka\u017ee kako se nasilne i zlostavlja\u010dke prakse ne smiju tolerirati, kako ovakvo ne\u0161to vi\u0161e ne smije prolaziti. I to se odnosi, nadodaje, na sve dru\u0161tvene skupine, od izbjeglica, preko marginaliziranih, do \u017eena. Crta koja se mora postaviti mora podrazumijevati dru\u0161tveni konsenzus da je nasilje ne\u0161to \u0161to treba da bude prevladano.<\/p>\n

Te\u017eak nas me\u0111utim put \u010deka do tog konsenzusa.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na Me\u0111unarodni dan borbe protiv neka\u017enjavanja zlo\u010dina nad novinarima 2. novembra,\u00a0UNESCO podsje\u0107a da je u zadnjih 11 godina ubijeno 930 novinara diljem svijeta, prosje\u010dno jedan u \u010detiri dana. Po\u010dinitelji u \u010dak 90 posto slu\u010dajeva – nisu ka\u017enjeni. Prema statistikama Me\u0111unarodne federacije novinara (IFJ) od po\u010detka ove godine 56 novinara izgubilo je \u017eivot rade\u0107i svoj posao. […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20817,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,243,28],"theme":[458,456],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-20816","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-eu","tag-mediji","theme-drustvo","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20816","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20816"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20816\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20827,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20816\/revisions\/20827"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20817"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20816"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20816"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20816"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20816"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20816"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20816"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20816"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}