{"id":20808,"date":"2017-11-03T07:00:45","date_gmt":"2017-11-03T06:00:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20808"},"modified":"2021-02-25T10:55:41","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:41","slug":"vatikansko-ne-neizvjesna-buducnost-domace-rekonkviste","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20808","title":{"rendered":"Vatikansko Ne!: neizvjesna budu\u0107nost doma\u0107e rekonkviste"},"content":{"rendered":"

Od samog po\u010detka “mandata” Pape Franje jasno su se nazirale crte sukoba s hrvatskim crkvenim vodstvom. Premda se razmimoila\u017eenja nastoje retori\u010dki i protokolarno ubla\u017eiti, o\u010dito je da u pozadini tinja sukob koji i\u0161\u010dekuje odrje\u0161itija pozicioniranja.<\/strong><\/p>\n

Posljednjih nekoliko dana u vjerskom \u017eivotu u Hrvatskoj bilo je \u017eivahnije nego ina\u010de. Ja\u010de nego se to moglo o\u010dekivati, odjeknula je vijest da se u SDP-u po\u010delo formirati jo\u0161 ne do kraja identificirano i definirano “kr\u0161\u0107ansko” krilo koje je inicirao \u010dlan stranke Mirko Luki\u0107, pozivaju\u0107i se (sada mo\u017eemo re\u0107i i poslovi\u010dno) na Papu Franju i teologiju oslobo\u0111enja.<\/p>\n

Progresivno katoli\u010dko u\u010denje koje se za\u010delo me\u0111u klerom i narodom Latinske Amerike \u0161ezdesetih godina u Katoli\u010dkoj crkvi u Hrvata nikad nije imala ve\u0107u pro\u0111u, osim kod par predstavnika intelektualnog i akademskog crkvenog sloja bez pastoralne funkcije, odnosno bez izravnijeg kontakta sa narodom. A to je nu\u017eni preduvjet razvoja i diseminacije bilo kakvog u\u010denja druga\u010dijeg od postoje\u0107eg nacionalizma i inzistiranja na teologiji tijela kao primarnoj i nezaobilaznoj temi u sve \u010de\u0161\u0107im istupima hrvatskih prelata.<\/p>\n

Katoli\u010dki integralizam<\/strong><\/p>\n

Iako se ta nejasna gesta \u0161iroj javnosti nepoznatog SDP-ovca promatrala isklju\u010divo u kontekstu tamo\u0161njih igara prijestolja ili pak u kontekstu rasprave o pravu na poba\u010daj gdje ne fali jo\u0161 jedan moralizatorski glas u mno\u0161tvu istih (Luki\u0107 je nazna\u010dio da po\u0161tuje u\u010denje Katoli\u010dke crkve o tome kada zapo\u010dinje \u017eivot), on je otvorio, potpuno nesvjesno i naivno, temu o kojoj se dosad u javnosti govorilo vrlo malo ili nikako. To je, naime, pitanje “druga\u010dijih” pogleda na vjerska, odnosno doktrinarna pitanja, ili pojednostavljeno re\u010deno: pitanje pomirenja sekularnih principa s vjerskim (u ovom slu\u010daju katoli\u010dkim) koji kroz povijest, a i danas, nisu bila monolo\u0161ka, monolitna i neintepretativna.<\/p>\n

Uporno ih se \u017eeli prikazati takvima reprezentacijom Crkve kao samo i isklju\u010divo putem Hrvatske biskupske konferencije (HBK), a kampanje i istupi klerikalnog civilnog dru\u0161tva kao jedini oblik prisutnosti vjernika u javnom prostoru. U oba slu\u010daja rije\u010d je tek o jednoj tendenciji, odnosno o onome \u0161to se naziva integralisti\u010dkim katoli\u010danstvom \u010diji je ideal predmodernitetska teokracija, odnosno brisanje prosvjetiteljskog naslje\u0111a odvojenosti crkve i dr\u017eave. I dok slu\u017ebena crkva taj integralizam upra\u017enjava jednim od najrestriktivnijih (po dr\u017eavu) konkordata, razli\u010diti odvojci lai\u010dkog katoli\u010dkog integralizma u vidu organizacija civilnog dru\u0161tva postaju sve agresivniji u svojim istupima i obra\u010dunima s akterima druge strane, upu\u0107uju\u0107i pritom jasnije nego ina\u010de na svoje izvorne uzore.<\/p>\n

Koliko je reprezentacija jedinstvenog katoli\u010dkog puka i njihovih “vo\u0111a” puna nedostataka i koliko je fiksirana ta la\u017ena slika o jednoj jedinstvenoj i “integralnoj” katoli\u010dkoj Hrvatskoj, pokazao je nedavni posjet glavnog tajnika Svete Stolice Pietra Parolina Hrvatskoj. Njegov slu\u017ebeni posjet Zagrebu najzna\u010dajniji je protokolarni \u010din u odnosima Hrvatske i Svete Stolice otkad je Papa Franjo sjeo na Petrovu stolicu. Naravno, ako zanemarimo paradiranja doma\u0107ih \u010delnika po hodnicima vatikanskih pala\u010da.<\/p>\n

O\u010dito\u00a0je rije\u010d o pametno pripremljenom posjetu koji je doma\u0107a prelatura htjela iskoristiti u reklamne svrhe na isti na\u010din na koji je ljetos dovukla \u010dika\u0161kog nadbiskupa i vjerojatno najprogresivnijeg \u010dlana Kurije Blasea Cupicha koji je trebao poslu\u017eiti kao dokaz da HBK odr\u017eava bliske i stabilne odnose s administracijom Pape Franje i da je kanonizacija Alojzija Stepinca kao najva\u017eniji zadatak ove generacije hrvatskih biskupa, pitanje mjeseca, a ne godina. No vatikanska diplomacija je lukavija od doma\u0107e parohije, \u0161to je Parolin i pokazao odgovoriv\u0161i na sva “bitna” pitanja vrlo neodre\u0111eno, a na ono najva\u017enije i s dozom cinizma. Na pitanje kada o\u010dekuje da \u0107e se bla\u017eeni Alojzije Stepinac proglasiti svetim, Parolin je odgovorio da to ovisi o bo\u017ejem vremenu, “a bo\u017eje vrijeme je savr\u0161eno”. Drugim rije\u010dima: vjerojatno ne u “mandatu” Pape Franje koji je svoje papinstvo posvetio va\u017enijim temama od mitologizacija lokalnih biskupa u nacionalne heroje<\/p>\n

Neo\u010dekivani ekumenizam<\/strong><\/p>\n

Ta izjava je samo potvrdila koliko su uzdrmani odnosi Vatikana i HBK. Odnosno bolje re\u010deno, koliko su disparatni interesi Vatikana i Kaptola i koliko nacionalna orijentacija doma\u0107ih biskupa nikako nije u skladu sa stavom i temama koje promi\u010de Franjo i njegova kurija. Pacifizam, posve\u0107enost migrantima i socijalnim pitanjima te budu\u0107nosti Zemlje u doba ekolo\u0161ke i ekonomske krize, pitanja su koja zaokupljaju njegove enciklike i pobudnice. “Trijumfalisti\u010dkom, arogantnom i osvetni\u010dkom etnicizmu” nema mjesta u trenutnoj vatikanskoj vladi, me\u0111u ostalim stoji u srpanjskom uvodniku<\/a> jezuitskog \u010dasopisa La Civilita Cattolica. \u010clanak koji potpisuju glavni urednik tog \u010dasopisa Antonio Spadaro i argentinski prezbiterijanski sve\u0107enik Marcelo Figureoa izazvao je buru reakcija u katoli\u010dkim medijima, pokazuju\u0107i da slu\u010daj nacionalizma i konzervativizma hrvatskih biskupa nije jedini koji se da i\u0161\u010ditati iz tih redova.<\/p>\n

Naime, uvodnik polu-slu\u017ebenog \u010dasopisa Vatikana, primarno se bavio ameri\u010dkim katolicima, odnosno onime \u0161to autori nazivaju “neo\u010dekivanim ekumenizmom” katoli\u010dkih integralista i evangeli\u010dkih fundamentalista. Pisan pod dojmom trijumfa trumpizma, autori se bez imalo susprezanja, \u0161to je nezapam\u0107eno u ina\u010de uvijenom vatikanskom diskurzu, obra\u010dunavaju s naslje\u0111em evangeli\u010dkog fundamentalizma u ameri\u010dkom politi\u010dkom \u017eivotu, njegovom pojednostavljuju\u0107om manihejskom moralizatorskom logikom po kojoj postoje dobri (oni koji slijede njihova u\u010denja) i zli (svi ostali: liberali, socijalisti, feministi, etni\u010dke i rasne manjine) sudionici u elektorskom procesu; taktikom demoniziranja politi\u010dkih protivnika i iskori\u0161tavanjem instituta “vjerskih sloboda” za promicanje antimodernisti\u010dkih tendencija i dokidanja sekularizma, a ne pregovaranja s njim.<\/p>\n

I sve to u koalicijskom aran\u017emanu sa katoli\u010dkim integralistima, s ciljem i \u017eeljom za \u0161to ve\u0107im politi\u010dkim utjecajem kroz razli\u010dite organizacije, medijski pogon i lobisti\u010dki kapital. Listu grijeha tog “lo\u0161eg ekumenizma”, odnosno sam \u010dlanak, po uredni\u010dkoj politici \u010dasopisa morao je odobriti nitko drugi doli gore spomenuti glavni tajnik Pietro Parolin koji je u prilogu HRT-a do\u010dekan kao “pokazatelj” nikad boljih odnosa Vatikana i Republike Hrvatske, a zapravo je potpisnik neizravne optu\u017enice protiv dominantnih tendencija u doma\u0107em katoli\u010dkom \u017eivotu.<\/p>\n

Drugi Vatikanski koncil 2.0.<\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dak i kontekst su vrlo jasni, napisani i ocrtani puno prije nego su visokorangirani vatikanski \u017eurnalisti dobili poguranac da ga jasno i jezgrovito iznesu u jezuitskom \u010dasopisu. Nakon Drugog vatikanskog koncila i poku\u0161aja da se do\u0111e u doticaj s modernizmom, Katoli\u010dkom je crkvom zavladala svojevrsna “rekonkvista” antimodernisti\u010dkih i konzervativnih tendencija koja je odbijala svaku ideju demokratizacije Crkve i oslanjala se na integralizam i centralizam Vatikana, te na (pre\u0161utnu) koaliciju s antisocijalisti\u010dkim politikama zemalja centra.<\/p>\n

To se nastavilo i nakon pada socijalizma, a rezultat tih procesa, odnosno izostanka procesa reforme i provedbi zaklju\u010daka Vatikana II, stvaranje je pseudofeudalnh interesnih desnih grupa “koje \u017eele ispuniti ekonomske i politi\u010dke ciljeve mo\u0107nih pojedinaca”, kako je napisala ameri\u010dka novinarka Penny Lernoux jo\u0161 1987. u svojoj knjizi “People of God” gdje se tek nazire ono \u0161to \u0107e kasnije biti dominatna snaga u institucionalnom aran\u017emanu i reprodukciji Crkvenih kadrova, ali i u nametanju konzervativnih politika i u ekonomskoj i politi\u010dkoj sferi. Ono \u0161to se \u010dini kao svojevrsna teorija zavjere “nekih tamo grupica”, zapravo je vrlo jednostavna posljedica ekonomskih i politi\u010dkih procesa koji nisu zaobi\u0161li ni Crkvu, a \u010dija je osnovna matrica koncentracija mo\u0107i i kapitala kod malog broja ljudi.<\/p>\n

Trenutni povratak zasadama Drugog vatikanskog koncila i otvorena kritika nacionalizma, kapitalizma i integralizma koja dolazi od “prijateljske” Svete Stolice potpuno su stavljeni po strani u ovda\u0161njem medijskom predstavljanju odnosa Hrvatske i Vatikana. A pani\u010dna reakcija desnih klerikalnih organizacija i njihovih medija na benignu peticiju liberalnih vjernika protiv trenutnog stanja u Crkvi pokazuje da stvari nisu onako monolitne i jedinstvene kako se \u017eele prikazati. Daljnje odga\u0111anje kanonizacije Stepinca i otvorena neizravna kritika koja se da i\u0161\u010ditati iz gore citiranog \u010dlanka, doma\u0107oj rekonkvisti stvara u najmanju ruku – neizvjesnu budu\u0107nost.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Posljednjih nekoliko dana u vjerskom \u017eivotu u Hrvatskoj bilo je \u017eivahnije nego ina\u010de. Ja\u010de nego se to moglo o\u010dekivati, odjeknula je vijest…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20812,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-20808","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20808","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20808"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20808\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36536,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20808\/revisions\/36536"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20812"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20808"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20808"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20808"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20808"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20808"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20808"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20808"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}