{"id":20796,"date":"2017-11-02T10:32:55","date_gmt":"2017-11-02T09:32:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20796"},"modified":"2017-11-02T12:51:45","modified_gmt":"2017-11-02T11:51:45","slug":"antikomunisticki-obracun-s-mrtvima","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20796","title":{"rendered":"Antikomunisti\u010dki obra\u010dun s mrtvima"},"content":{"rendered":"

Morbidne pri\u010de nam oko dana mrtvih dolaze iz zemalja Isto\u010dne Europe. U Poljskoj je naime nedavno stupila na snagu dopuna “zakona o dekomunizaciji”, a amandmani se odnose prvenstveno na grobove. Kako je za ruske medije objasnio<\/a> Daniel Markowski, predstavnik vladinog Instituta za nacionalno sje\u0107anje, vode\u0107e poljske institucije za historijski revizionizam, zakon ne\u0107e (kako se pretpostavljalo) ukloniti tijela vojnika Crvene armije s poljskog teritorija. Ali \u0107e zato ukloniti nadgrobne spomenike tim vojnicima, osobito one koji imaju obilje\u017eja iz socijalisti\u010dke pro\u0161losti, poput srpa i \u010deki\u0107a. Najava je dakako izazvala nezadovoljstvo u Rusiji, jer se radi o \u010dinu poni\u017eenja preko pola milijuna vojnika Crvene armije koji su izgubili \u017eivote osloba\u0111aju\u0107i Poljsku.<\/p>\n

No ako je sovjetskim vojnicima barem ostalo njihovo grobno mjesto (pa makar i neobilje\u017eeno) iste sre\u0107e nije bio bugarski komunist Georgi Dimitrov, nekada\u0161nji generalni sekretar Kominterne i klju\u010dna li\u010dnost u formuliranju teorije i politike antifa\u0161izma. \u010covjek koji je svjetsku slavu stekao svojom obranom od la\u017enih optu\u017ebi nacista da je sudjelovao u podmetanju po\u017eara u Reichstagu 1932. iz svog je mauzoleja izba\u010den jo\u0161 1990., a njegovo tijelo tada je spaljeno. Mramorna zgrada u centru Sofije sru\u0161ena je 1999., nakon tri neuspje\u0161na poku\u0161aja miniranja u organizaciji dr\u017eavnih vlasti i suprotno \u017eeljama stanovnika prema istra\u017eivanjima javnog mnijenja. Ranije po\u010divali\u0161te Dimitrova danas je parkirali\u0161te, no to ne\u0107e ostati dugo. Austrija je naime odlu\u010dna u namjeri da financira megalomanski projekt na istom mjestu.<\/p>\n

Spomenuto parkirali\u0161te danas nosi ime Trg Aleksandra od Battenberga, prema austrijskom plemi\u0107u koji je voljom velikih sila krajem 19. stolje\u0107a postao bugarski knez. Ta atraktivna, ali nereprezentativna lokacija trebala<\/a> bi povodom bugarskog predsjedanja Europskom unijom u prvoj polovici sljede\u0107e godine dobiti novu ikoni\u010dku skulpturu nazvanu “Bron\u010dana ku\u0107a”. Radi se o monta\u017enoj instalaciji (a ne ku\u0107i ili zgradi) od bron\u010danih elemenata visokoj \u010detrnaest metara. Njezina struktura trebala bi navodno podsje\u0107ati na uzorke \u010dipke “iz perioda bugarskog nacionalnog preporoda”, a njezino podizanje “pomo\u0107i da se prevladaju povijesne traume”, prema izjavama umjetnika Plamena Dejanova s adresom u Be\u010du, koji je zamislio projekt.<\/p>\n

Od njegove strukture puno je me\u0111utim upe\u010datljivija \u010dinjenica da bi ovaj antikomunisti\u010dki spomenik trebao biti tek privremen, spektakl za predsjedanje najsiroma\u0161nije \u010dlanice “klubom najrazvijenijih svjetskih zemalja”. U tom je segmentu \u010dini se i dobra simboli\u010dka reprezentacija povijesnog trenutka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Morbidne pri\u010de nam oko dana mrtvih dolaze iz zemalja Isto\u010dne Europe. U Poljskoj je naime nedavno stupila na snagu dopuna “zakona o dekomunizaciji”, a amandmani se odnose prvenstveno na grobove…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":20797,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[286,144],"theme":[458],"country":[48],"articleformat":[205],"coauthors":[26],"class_list":["post-20796","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-poljska","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-bugarska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20796","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20796"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20796\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20801,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20796\/revisions\/20801"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20797"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20796"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20796"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20796"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20796"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20796"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20796"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20796"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}