{"id":20745,"date":"2017-10-27T07:00:16","date_gmt":"2017-10-27T06:00:16","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20745"},"modified":"2021-02-25T10:55:42","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:42","slug":"roll-up-nacionalna-izdaja-ili-pravila-zanra","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20745","title":{"rendered":"Roll-up: nacionalna izdaja ili samo pravila \u017eanra?"},"content":{"rendered":"

Hrvatsku je ovih dana potresla jo\u0161 jedna u nizu afera u slu\u010daju Agrokor. Oporba i mediji optu\u017euju Vladu i povjerenika Antu Ramljaka za izravno pogodovanje jednom ameri\u010dkom fondu. Iako jo\u0161 puno toga treba rasvijetliti u cijelom slu\u010daju, \u010dini se, na\u017ealost, da su kritike ipak jalove. \u010cak i ako su, u\u017ee gledano, u pravu.<\/strong><\/p>\n

\u201cOvo je nacionalna veleizdaja!\u201d, \u201cOdrekli smo se suvereniteta!\u201d, orilo se ju\u010der hrvatskim Saborom. Uobi\u010dajena braniteljska retorika iz perioda kada vlast u dr\u017eavi obna\u0161a SDP, ovaj put je poslu\u017eila kao reakcija SDP-u i ostatku oporbe na jedan kreditni ugovor. Naime, kao \u0161to je dobro poznato, prekju\u010der je Jutarnji list<\/em> javnosti otkrio sporne odredbe ugovora izme\u0111u Agrokora i kreditora, po tzv. roll-up<\/em> modelu<\/a>, potpisanog u lipnju ove godine.<\/p>\n

Kontroverzni elementi ugovora ti\u010du se nekoliko klauzula koje su podignule buru u javnosti. Prva je vezana uz status Vladinog izvanrednog povjerenika za Agrokor, Antu Ramljaka. Prema toj klauzuli, eventualna Ramljakova smjena predstavljala bi dovoljan i valjan razlog kreditorima da raskinu ugovor i zahtijevaju automatsku naplatu dugovanja. Druga sporna klauzula ti\u010de se planova budu\u0107eg financijskog restrukturiranja i po njoj izvanredni povjerenik ne mo\u017ee donositi planove bez odobrenja kreditora. Dok ona tre\u0107a odre\u0111uje sudsku nadle\u017enost za potpisani ugovor. U ovom slu\u010daju su nadle\u017eni inozemni sudovi s anglosaksonskim pravom.<\/p>\n

Sukob interesa<\/strong><\/p>\n

Vlada i povjerenik Ramljak su nastojali osporiti problemati\u010dnost ugovora. \u0160to se ti\u010de procedure oko smjene Ramljaka, naglasili su da Zakon o izvanrednoj upravi propisuje procedure smjenjivanja i da su one u potpunosti u nadle\u017enosti Vlade, odnosno Trgova\u010dkog suda. Prema njihovom tuma\u010denju, ugovorna klauzula ne mo\u017ee biti sna\u017enija od zakona. Spornu su klauzulu objasnili redovitom mjerom za\u0161tite koju kreditori zahtijevaju u takvim slu\u010dajevima. Iako Ramljak priznaje da je malo nezgrapno sro\u010dena, tvrdi da nije isklju\u010divo vezana uz njega kao osobu, ve\u0107 se ti\u010de eventualnih politi\u010dkih nestabilnosti i promjena koje bi mogle ugroziti otplatu kredita.<\/p>\n

Na sli\u010dnom su tragu objasnili i ostale sporne odredbe, progla\u0161avaju\u0107i ih uglavnom sastavnim dijelovima ugovornog “\u017eanra”. Neki stru\u010dnjaci iz sfere trgova\u010dkog prava su u odre\u0111enoj mjeri su potvrdili<\/a> Vladina i Ramljakova obja\u0161njenja, tuma\u010de\u0107i klauzule uobi\u010dajenim za\u0161titnim mehanizmima u slu\u010dajevima financijskih ugovora. Ono \u0161to ih \u010dini specifi\u010dnim je sama \u010dinjenica postojanja specifi\u010dnog zakona kao \u0161to je Lex Agrokor. Tako\u0111er, nu\u017enost vjerovni\u010dkog odobrenja planova financijskog restrukturiranja ve\u0107 je dijelom i upisana u sami zakon kroz klju\u010dnu funkciju vjerovni\u010dkog vije\u0107a u kojem sjede kreditori i dobavlja\u010di.<\/p>\n

Pored inzistiranja na tome da se ne radi samo o pravilima \u017eanra, ve\u0107 da su posrijedi ozbiljnije ekonomske i politi\u010dke oma\u0161ke, oporba i veliki dio medija, fokus su svoje kritike usmjerili na navodni sukob interesa Ante Ramljaka. Sporan je njegov odnos sa ameri\u010dkim fondom Knighthead koji dr\u017ei najve\u0107i udio u roll-up<\/em>\u00a0aran\u017emanu. Dokaz njegove umre\u017eenosti s ameri\u010dkim financija\u0161ima trebala bi predstavljati kava koju je popio s predstavnicima fonda neposredno prije izglasavanja samog zakona. Prema njihovom tuma\u010denju, a na kojem inzistira i biv\u0161i vlasnik Agrokora, a sada\u0161nji utjecajni bloger i bjegunac pred zakonom, Ivica Todori\u0107, navodno je cijeli zakon oblikovan u korist ameri\u010dkog kapitala.<\/p>\n

Sporni stimulansi<\/strong><\/p>\n

Ramljak priznaje ispijenu kavu s predstavnicima Knightheada, ali u tome ne vidi nikakav problem. Sli\u010dno kao i u slu\u010daju spornih klauzula ugovora, obja\u0161njava taj susret normalnom dinamikom odnosa u svijetu visokih financija. Naime, Amerikanci su do\u0161li u Zagreb vidjeti kakva je situacija s Agrokorom \u010dije su obveznice ve\u0107 bili kupili i odlu\u010dili se usput posavjetovati s najrenomiranijim ljudima u Hrvatskoj po pitanju poznavanja financija. Ramljak tvrdi da je jako mali broj ljudi u igri i da su neminovno morali naletjeti i na njega. Tako\u0111er osporava da im je dao bilo kakve povla\u0161tene informacije. Knighthead je ve\u0107 tada u svom portfelju imao obveznice Agrokora i nikakva se informacija od neposredne financijske koristi navodno ni nije mogla pru\u017eiti.<\/p>\n

Osim kave, mnogi kao dokaz navodnog Ramljakovog deala<\/em> s Knightheadom vide i u \u010dinjenici da je nakon potpisa ugovora o roll-up<\/em> kreditiranju, Agrokor otkupio od Knightheada vlastitih obveznica u vrijednosti od 100 milijuna eura, i to po nominalnoj cijeni, a ne onoj tr\u017ei\u0161noj. Nesporno je da se to dogodilo, no po ni\u010demu se Knighthead pretjerano ne isti\u010de<\/a> u odnosu na ostale kreditore koji su pristali u\u0107i u novi kreditni aran\u017eman vrijedan gotovo milijardu eura. Prema odredbama roll-upa<\/em>, za svaku novu kunu kredita, Agrokor je bio du\u017ean otplatiti jednu kunu starih dugovanja. Tako je polovica sredstava iz roll-upa<\/em> oti\u0161la na refinanciranje starih obveza, dok se preostali dio usmjerio na otplatu dugova dobavlja\u010dima i nesmetani nastavak poslovanja, prvenstveno na pripremu turisti\u010dke sezone. Treba istaknuti<\/a> da su svim malim dobavlja\u010dima (tvrtkama i OPG-ovima s prihodima do 5,2 milijuna kuna) potra\u017eivanja ispla\u0107ena u stopostotnom iznosu, dok su srednjim i velikim dobavlja\u010dima ona ispla\u0107ena djelomi\u010dno. Va\u017eno je napomenuti da su dobavlja\u010di i danas stali u obranu<\/a> Lex Agrokora i Ante Ramljaka, dometnuv\u0161i usput da bi kreditori trebali otpisati vi\u0161e dugova zbog zarade na kamatama.<\/p>\n

Zbog navodnih Ramljakovih veza i zbog klikabilnosti pridjeva “strvinarski”, uglavnom se u kritici zakona i ugovora spominje samo ve\u0107 nazna\u010deni fond Knighthead. Ako i uzmemo u obzir da postoji relevantna sumnja u Ramljakov sukob interesa, relevantne su i najobi\u010dnije brojke. Dakle, Knighthead u roll-up<\/em> modelu sudjeluje s tek 20% iznosa<\/a>. Preostali kreditori su drugi fondovi i banke. S obzirom na to, te\u0161ko da mo\u017eemo govoriti o isklju\u010divom pogodovanju ameri\u010dkom fondu. Ve\u0107i je problem implikacija roll-up<\/em> modela i nazna\u010deno uvo\u0111enje senioriteta, tj. prvenstva naplate, za one koji se odlu\u010de sudjelovati u novom kreditu. Drugim rije\u010dima, fondovi i banke koji su nastavili ili tek zapo\u010deli s kreditiranjem Agrokora nakon dono\u0161enja zakona i instaliranja izvanredne uprave, imaju prednost u naplati potra\u017eivanja. Radilo se o svojevrsnom stimulansu u uvjetima u kojima nitko normalan ne bi htio kreditirati Agrokor tek tako.<\/p>\n

Pisano za jedno ne\u0161to<\/strong><\/p>\n

Dakle, premda je nesumnjivo rije\u010d o pogodovanju, ono nije bilo ishodi\u0161no motivirano koruptivnim interesima, pa da ih je i bilo. U situaciji u kojoj se koncern nalazi pred bankrotom, Agrokor je novim kreditorima morao ponuditi neki oblik poticaja. Naprosto se radilo o bezizlaznoj situaciji u kojoj se potencijalne kreditore moralo dodatno motivirati. Je li bilo boljih ponuda i opcija, to zasad ne mo\u017eemo znati. Ono \u0161to jedino mo\u017eemo znati i \u0161to je prili\u010dno izvjesno, jest da se s obzirom na stanje koncerna, zasigurno nije mogao dobiti “normalan” kredit. Tako\u0111er, pored privilegiranja u naplati starih obveza te brojnih ugovornih za\u0161titnih klauzula, valja istaknuti da sama kamata nije uop\u0107e tako visoka: iznosi 4%. Ako je ve\u0107ina kreditora pristala na novi aran\u017eman, ako su dobavlja\u010di uglavnom zadovoljni, tko je ostao nezadovoljan, osim SDP-a i Indexa? Od velikih igra\u010da, \u010dini se samo Sberbank.<\/p>\n

Za razliku od druge velike ruske dr\u017eavne banke uklju\u010dene u kreditiranje Agrokora, VTB-a, Sberbank nije pristao na sudjelovanje u roll-up<\/em> modelu. O razlozima se mo\u017ee tek \u0161pekulirati. \u010cinjenica da se sudskim tu\u017ebama u BiH nastoje uknji\u017eiti na tamo\u0161nju imovinu Agrokora mo\u017eda sugerira da su zaklju\u010dili kako im je taj put izvjesniji u naplati potra\u017eivanja. No, zasad im na bh. sudovima i ne ide ba\u0161. Tako\u0111er, pojavile su se \u0161pekulacije, a ne\u0161to sli\u010dno tome je insinuirao danas i Ramljak, po kojima je “senzacionalno” otkri\u0107e Jutarnjeg lista<\/em> “potpomognuto” materijalnim interesima Sberbanka. No, i to je daleko od bilo kakve potvrde. Svejedno, mo\u017eemo biti sigurni da se padom Todori\u0107a i kristaliziranjem novog skupa interesa oko Agrokora u Hrvatskoj stvaraju nove medijsko-politi\u010dko-financijske interesne grupe i koalicije.<\/p>\n

Nakon \u0161to smo nazna\u010dili okvir u kojem se cijela drama zbiva, valja se jo\u0161 jednom vratiti na medijske i opozicijske kritike. Kao \u0161to smo ovdje ve\u0107 vi\u0161e puta isticali, kriti\u010dari Vladina opho\u0111enja s propalim koncernom nisu se ba\u0161 proslavili. Bukvalno, do prije nekoliko mjeseci su energi\u010dno branili tezu po kojoj cijeli zakon, Lex Agrokor, pisan samo zato kako bi se za\u0161titili interesi jednog \u010dovjeka: Ivice Todori\u0107a. Da bi danas promijenili plo\u010du i tvrde kako je zakon pisan za samo jedan fond: Knighthead. Ve\u0107 sam obrazac \u2013 pisano za jedno ne\u0161to \u2013 upu\u0107uje na proma\u0161enu prirodu kritike. Politi\u010dki kontroliran ste\u010daj najve\u0107e privatne kompanije u dr\u017eavi je previ\u0161e kompleksan proces u koji je uklju\u010den mali milijun razli\u010ditih interesa, da bi uop\u0107e bilo mogu\u0107e pisati zakon “samo za nekoga”. Inspiriranost nizom zakona u posljednje vrijeme kojima se rje\u0161avao problem pojedinih politi\u010dara, kao i “uro\u0111ena” novinarska sklonost obja\u0161njavanja situacija i procesa kroz zakulisne igre, definitivno su odredili optiku.<\/p>\n

Afere umjesto razvojnih modela<\/strong><\/p>\n

A kako stoji stvar s konzistentno\u0161\u0107u opozicijske kritike? Napomenimo samo da se prije \u010detiri mjeseca u istom tom Saboru u kojem se danas branilo suverenitet i optu\u017eivalo za izdaju, ratificirala CETA, trgovinski sporazum izme\u0111u Europske unije i Kanade, svojevrsna kompenzacija za politi\u010dki osporeni sli\u010dan sporazum izme\u0111u EU i SAD-a. Dana\u0161nji borci za hrvatske ekonomske interese i suverenitet prili\u010dno su hladno glasali za ratifikaciju, ma da CETA pretpostavlja me\u0111unarodne sudove na kojima investitori mogu tu\u017eiti dr\u017eave ako im na bilo koji na\u010din ugroze stjecanje profita, pa makar se radilo i pove\u0107anju izdvajanja za zdravstvene doprinose. Dakle, SDP je glasao za, dok se MOST odlu\u010dio bojkotirati glasanje jer nije bilo prostora za demokratsku raspravu, a zapravo su se malo pravili va\u017eni nakon \u0161to su izba\u010deni iz koalicije.<\/p>\n

Iz svega ovoga ne treba izvu\u0107i zaklju\u010dak da je Lex Agrokor sjajan pravni dokument, da Ante Ramljak radi odli\u010dan posao i da nema nikakvih koruptivnih mehanizama u igri. Samo se \u017eeli naglasiti da je jalova svaka kritika koja ne uzima u obzir kompleksnost situacije na koju Vlada poku\u0161ava odgovoriti, makar i potpuno proma\u0161eno. A nije da nema mjesta za kritiku. Ima ga itekako. Svi ovi problemi koje smo naveli, uklju\u010duju\u0107i i cijelu povijest Agrokora, samo su dokaz da ova Vlada, kao ni sve prethodne, nema nikakvu razvojnu politiku niti mehanizme kojima bi \u0161titila “nacionalne interese” \u2013 tj. interese radnih masa. Umjesto rasprave o razvojnim modelima \u2013 a da pritom nije rije\u010d o europskim fondovima i Baki\u0107evim robotima \u2013 mi smo osu\u0111eni na vje\u010dno vra\u0107anje afera.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201cOvo je nacionalna veleizdaja!\u201d, \u201cOdrekli smo se suvereniteta!\u201d, orilo se ju\u010der hrvatskim Saborom. Uobi\u010dajena braniteljska retorika…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20403,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[90],"class_list":["post-20745","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20745","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20745"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20745\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36537,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20745\/revisions\/36537"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20745"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20745"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20745"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20745"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20745"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20745"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20745"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}