{"id":20724,"date":"2017-10-26T07:00:00","date_gmt":"2017-10-26T06:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20724"},"modified":"2021-02-25T10:55:42","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:42","slug":"novi-eksperiment-u-zemlji-minimalne-place","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20724","title":{"rendered":"Novi eksperiment u zemlji minimalne pla\u0107e"},"content":{"rendered":"

Rumunjska Vlada namjerava po\u010detkom idu\u0107e godine na snagu staviti zakon kojim se svi tro\u0161kovi doprinosa na pla\u0107e prenose s poslodavaca na zaposlenike. Time ne samo \u0161to se dodatno degradira polo\u017eaj radnika, ve\u0107 se oblikuju ekonomska proturje\u010dja koja bi mogla voditi izravno u recesiju.<\/strong><\/p>\n

Postoje neki trenuci u kojima klasni antagonizmi postanu toliko materijalni da ih se gotovo mo\u017ee dotaknuti. Kad se to dogodi, situacija postane jezivo poeti\u010dna. Mala grupa medicinskih sestara, oki\u0107ena sindikalnim znakovljem, lutala je Trgom pobjede u Bukure\u0161tu, evidentno pogubljena me\u0111u korporativnim neboderima koji okru\u017euju trg. Prema svemu sude\u0107i, namjera im nije bila non\u0161alantno se pro\u0161etati, ve\u0107\u00a0malo se odmoriti i poslu\u017eiti se WC-om.<\/p>\n

U jednom je trenutku, \u0161okirana i zbunjena sadr\u017eajem panoa ispred obli\u017enjeg restorana \u010dija je namjera namamiti potencijalne goste, jedna \u010dlanica te male skupine plavo-bijelih kabanica izvadila mobitel i fotografirala meni na panou. Zatim je privukla pa\u017enju kolegica koje su na minutu zastale da kontempliraju o cijenama na meniju. Da bi si uspjele priu\u0161titi najjednostavniji obrok, bez pi\u0107a, morale bi izdvojiti ono \u0161to zarade za dva radna dana. Dok bi za\u00a0Latte Macchiatto<\/em> u susjednom Starbucksu morale raditi cijeli dan.<\/p>\n

Devetnaestostoljetni standard radni\u010dkih prava<\/strong><\/p>\n

Ironija postaje jo\u0161 dublja ako ovu epizodu postavimo u \u0161iri kontekst. Ove su \u017eene hodale ulicama u oko Trga pobjede, na kojem se nalazi zgrada Vlade, jer su rano tog jutra do\u0161le iz mjesta udaljenog nekoliko stotina kilometara kako bi prosvjedovale protiv novog zakona koji vladaju\u0107a koalicija planira implementirati po\u010detkom idu\u0107e godine. Dru\u0161tvo im je pravilo jo\u0161 5.000 radnica i radnika iz cijele zemlje i iz razli\u010ditih profesija: u\u010ditelji, rudari, policajci i mnogi drugi. Ono \u0161to im je ve\u0107ini bilo zajedni\u010dko jest da su zaposleni u javnim slu\u017ebama i poduze\u0107ima i da rade za minimalnu pla\u0107u (236 eura neto). Uz to, \u010dlanovi su iste sindikalne konfederacije koja se odlu\u010dila izlaskom na ulice usprotiviti planu Vlade.<\/p>\n

Ako se usvoji, spomenuti \u0107e zakon biti jedinstven u Europskoj uniji, a mo\u017eda i na svijetu. Ukratko, vlada s novim zakonom \u017eeli li\u0161iti poslodavce pla\u0107anja doprinosa (mirovinskog, zdravstveno itd.) za njihove zaposlenike. Teret pla\u0107anja doprinosa \u0107e se sasvim prebaciti na le\u0111a zaposlenika. Prema sindikalnim procjenama, taj \u0107e potez umanjiti neto pla\u0107e za otprilike 25%, \u0161to predstavlja puno vi\u0161i postotak od onog za koji su nedavno pove\u0107ane pla\u0107e u javnom sektoru. Drugim rije\u010dima, zakon \u0107e tro\u0161kove \u017eivotne reprodukcije sasvim prebaciti na radnike, \u0161to je zapravo ekvivalent brisanju doslovno ve\u0107 gotovo cijelo stolje\u0107e prisutnih radni\u010dkih prava. Takozvani socijaldemokrati na vlasti \u0107e u sferi radni\u010dkih prava vratiti devetnaestostoljetni standard.<\/p>\n

Zakon \u0107e zahvatiti sve zaposlenike, bez obzira rade li u privatnom ili javnom sektoru. Mo\u017eemo slobodno pretpostaviti da \u0107e mu izlo\u017eeniji ipak biti oni u privatnom sektoru. Dok dr\u017eava ipak mo\u017ee naknadno povisiti pla\u0107e kako bi u odre\u0111enoj mjeri kompenzirala gubitke na neto razini, ne postoji zakonski osiguran izravni mehanizam koji bi privatnike natjerao na isto. Pomalo paradoksalno, dok su radnici u privatnom sektoru bez puno oklijevanja iza\u0161li na ulice kako bi prosvjedovali protiv opstrukcija antikorupcijske kampanje, bili su u velikoj mjeri tihi – ili mo\u017eda nesvjesni u\u010dinaka – u ovom slu\u010daju.<\/p>\n

Sindikalna snaga<\/strong><\/p>\n

No, ne radi se o jednostavnom nedostatku osnovne klasne svijesti i solidarnosti. Zakon o radu iz 2011. godine je zapravo sindikalno udru\u017eivanje u privatnom sektoru u\u010dinio gotovo nemogu\u0107im, a ono u dr\u017eavnim slu\u017ebama prili\u010dno srezao. Po tom zakonu, u poduze\u0107u mora biti zaposleno minimalno 15 radnika kako bi se mogao osnovati sindikat. Izvje\u0161taji sugeriraju da se time kr\u0161e regulacije Europske unije i Me\u0111unarodne organizacije rada. Jedan od pet rumunjskih radnika radi u poduze\u0107u u kojem je zakonski nemogu\u0107e uspostaviti sindikalno predstavljanje. Ukupno gledaju\u0107i, oko 30% radnika u Rumunjskoj li\u0161eno je mo\u0107i pregovaranja.<\/p>\n

I onda kad su prisutni, sindikati su iznimno optere\u0107eni unutarnjim borbama i upetljano\u0161\u0107u u politiku. Jedan od klju\u010dnih istaknutih problema na spomenutom prosvjedu bio je manjak solidarnosti me\u0111u razli\u010ditim sindikalnim konfederacijama. Neke me\u0111u njima su odlu\u010dile nastaviti pregovore s Vladom, \u0161to ih je u o\u010dima drugih u\u010dinilo izdajicama. Tako\u0111er, postoje nesuglasice i unutar pojedinih konfederacija. Tako su komunalni radnici prekju\u010der najavili skora\u0161nji \u0161trajk bez postignutog dogovora s ostalim predstavnicima u konfederaciji.<\/p>\n

Me\u0111utim, dva su nova elementa iznimno ohrabruju\u0107a. Prvo, poneki su se sindikati iz privatnog sektora, \u010dak i iz IT sektora, priklju\u010dili prosvjedu. Najva\u017enije je pritom bilo prisustvo radnika Leonija, njema\u010dke kompanije za proizvodnju autokablova s postrojenjem na sjeveru zemlje koje je nedavno postalo popri\u0161te najodlu\u010dnijih radni\u010dkih borbi u Rumunjskoj. Drugo, govori i poruke sindikalnih lidera i obi\u010dnih radnika bili su zaista izvanredni.<\/p>\n

Uspjeli su precizno ukazati na prirodu situacije: radi se o dosluhu dr\u017eave i kapitala u svrhu sni\u017eavanja pla\u0107a kako bi se otvorio prostor za rast profitne margine. S tim da je stopa povrata na investirani kapital u Rumunjskoj ve\u0107 sada me\u0111u najve\u0107ima u Europi. Kapital uzima lavovski dio povrata, oko 60%, dok se radnici zadovoljavaju s upola manje. Transferiranje tro\u0161kova reprodukcije na radnike \u0107e tu razliku samo uve\u0107ati. Ljudima je o\u010dito dozlogrdilo i bijesni su, pogotovo \u0161to smanjenje pla\u0107a prati uru\u0161ena dru\u0161tvena infrastruktura, slabe javne usluge i u mnogim slu\u010dajevima u\u017easni uvjeti rada. Kritika je bila sistemska i prili\u010dno artikulirana.<\/p>\n

Ekonomska proturje\u010dja<\/strong><\/p>\n

S obzirom na prija\u0161nja iskustva, ovo predstavlja iznena\u0111enje i prijatan razvoj. Na primjer, prilikom sli\u010dnog okupljanja na istom mjestu na vrhuncu financijske krize, sindikalno \u010dlanstvo je zvi\u017edalo svojim liderima optu\u017euju\u0107i ih za prodaju interesa i time skratilo vrijeme prosvjedovanja. Radilo se zapravo o sramoti koja je ukazala na duboke unutarnje probleme sindikata koji su sprije\u010dili aktivno protivljenje mjerama \u0161tednje i rezanju pla\u0107a nakon financijskog kraha. Ovoga su puta, paradoksalno, protiv socijaldemokratske vlade, sindikati – ili barem dio njih – uspjeli prona\u0107i novu snagu.<\/p>\n

A bilo je gotovo i nemogu\u0107e da se takvo ne\u0161to ne dogodi. Rumunjska ve\u0107 sada ima jedne od najni\u017eih pla\u0107a u Europskoj uniji. Gotovo 40% svih radnika u Rumunjskoj radi za minimalnu pla\u0107u, \u0161to ovu zemlju, kao \u0161to je netko napomenuo, \u010dini dru\u0161tvom minimalne pla\u0107e. Niske pla\u0107e, slaba sindikalna gusto\u0107a, izvozno orijentirana ekonomija zasnovana na proizvodnji – to je navodno na\u0161 recept za uspjeh. Naposljetku, Rumunjska je s rastom BDP-a od 6% europski rekorder za ovu godinu. Me\u0111utim, taj je rast u prili\u010dnoj mjeri zasnovan na rastu potro\u0161nje, provociranom nedavnim pove\u0107anjem pla\u0107a, pogotovo one minimalne. Ako vlada bude ustrajala na predlo\u017eenom zakonu, presudno \u0107e utjecati na kupovnu mo\u0107 i tako obustaviti dosada\u0161nji rast. Ukratko, posrijedi je recesijski potez.<\/p>\n

S onu stranu devastiraju\u0107ih dru\u0161tvenih u\u010dinaka, prebacivanje tro\u0161kova reprodukcije s poslodavaca na zaposlenike, predstavlja zapravo poreznu olak\u0161icu za kapital. I to u zemlji koja ve\u0107 ima najni\u017ee razine oporezivanja Europi, s naglaskom na vrlo niskoj jedinstvenoj stopi poreza od 16%, a koju Vlada idu\u0107e godine planira spustiti na samo 10%. Ovaj je tip procikli\u010dkih mjera (sni\u017eavanje poreza u vrijeme ekonomske ekspanzije) ubrzao razvijanje prethodne ekonomske krize.<\/p>\n

Za\u0161to to rade?<\/strong><\/p>\n

Trenutno svjedo\u010dimo ne\u010demu sli\u010dnome, duboko ukorijenjenom u duboko pogre\u0161nim politikama Vlade: naime, u nerealisti\u010dnom o\u010dekivanju da mo\u017eete istovremeno rezati poreze i pove\u0107avati pla\u0107e. Kao prvo, Vlada mo\u017ee pove\u0107ati pla\u0107e za samo jednu petinu ukupnog broja radnika. Za ostatak \u0107e pla\u0107e stagnirati, a ako se novi zakon usvoji i zna\u010dajno se smanjiti. To zna\u010di da korist koja su o\u010dekuje kao posljedica\u00a0pove\u0107anje pla\u0107a (rast potro\u0161nje koje vodi ve\u0107em prikupljanju PDV-a i ukupnom ekonomskom rastu) ne\u0107e biti nimalo zna\u010dajna, pogotovo ako pove\u0107anje bude minimalno, i kao takvo ne\u0107e uspjeti neutralizirati rezanja poreza.<\/p>\n

Kao drugo, dakle, opast \u0107e prora\u010dunski prihodi \u0161to vodi novim zadu\u017eivanjima i prora\u010dunskom deficitu. A ti deficiti neposredno pokre\u0107u \u0161tednju i uravnote\u017eivanje prora\u010duna, \u0161to vodi jo\u0161 jednom recesijskom valu. Ve\u0107 se mo\u017ee vrlo jednostavno zamisliti odvijanje tog scenarija u Rumunjskoj.<\/p>\n

Ono \u0161to ostaje misterij jest za\u0161to je Vlada uop\u0107e po\u010dela razmatrati takav nevjerojatan potez. Ako trenutno i postoji neki strukturni problem u Rumunjskoj, nalazi se na strani radne snage, a ne kapitala: slabo pla\u0107ena, depresivna i nedostatna. Za\u0161to ju opteretiti jo\u0161 vi\u0161e guraju\u0107i zemlju u recesiju? Jedino uvjerljivo obja\u0161njenje koje se name\u0107e je ono staro: Rumunjska, kao i ostalo postsocijalisti\u010dke zemlje, ve\u0107 dugi niz godine predstavljaju popri\u0161ta za vje\u017ebanje drskih antiradni\u010dkih eksperimenata.<\/p>\n

S engleskog prevela: Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Postoje neki trenuci u kojima klasni antagonizmi postanu toliko materijalni da ih se gotovo mo\u017ee dotaknuti. Kad se to dogodi, situacija postane jezivo poeti\u010dna…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20728,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228,85],"theme":[455],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-20724","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","tag-radnicki-pokret","theme-rad","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20724","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20724"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20724\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20740,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20724\/revisions\/20740"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20728"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20724"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20724"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20724"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20724"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20724"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20724"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20724"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}