{"id":20707,"date":"2017-10-25T07:00:36","date_gmt":"2017-10-25T06:00:36","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20707"},"modified":"2021-02-25T10:55:43","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:43","slug":"radno-laske","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20707","title":{"rendered":"Dobra vijest o cijeni rada?"},"content":{"rendered":"

Ista cijena za isti rad na\u010delo je uklju\u010deno u izmijenjenu Direktivu o upu\u0107ivanju radnika iz jedne EU zemlje u drugu. Dok sindikalci opravdano slave, poduzetnici isto\u010dne Europe opravdano brinu.<\/strong><\/p>\n

Nedavna vijest<\/a> o izmjenama europsko-unijske Direktive o upu\u0107ivanju radnika definitivno zaslu\u017euje \u010ditanje iz vi\u0161e kutova. Pritom nisu svi optimisti\u010dni, kao \u0161to bi se moglo pomisliti prema npr. sindikalnim reakcijama. Najprije, podsjetimo da je u osnovi rije\u010d o za\u0161titnoj regulaciji pojedinih radnih prava onih ljudi koje njihovo poduze\u0107e \u0161alje na odre\u0111eni privremeni posao u inozemstvu, s tim da su i polazi\u0161na i odredi\u0161na zemlja u sastavu EU-a. Dobar primjer su hrvatske gra\u0111evinske firme na projektima u Njema\u010dkoj. Prema podacima Europske komisije, Hrvatska ima najbr\u017ee rastu\u0107i broj tako anga\u017eiranih radnika koji se, ina\u010de, nazivaju izaslanima ili deta\u0161iranim. Godine 2015. bilo ih je gotovo 40 tisu\u0107a, od \u010dega u Njema\u010dkoj to\u010dno dvije tre\u0107ine.<\/p>\n

Ovda\u0161nje firme na tim natje\u010dajima ne nalaze prednost samo u vi\u0161im cijenama projekata na Zapadu. One u poredbi s tamo\u0161njom konkurencijom prolaze bolje i s ulaznim tro\u0161kom, jer njihovi radnici iz Hrvatske \u2013 zapravo rad tih radnika \u2013 ko\u0161ta manje negoli je slu\u010daj na njema\u010dkom tr\u017ei\u0161tu. Taj dio igre su najja\u010de \u010dlanice EU-a, Njema\u010dka i Francuska, odlu\u010dile promijeniti, pa \u0107e izaslani radnici primati naknadu koliku prosje\u010dno dobivaju i njema\u010dki radnici, uz iste dodatke na pla\u0107u. Dosad im je garantiran samo minimalni dohodak po zakonu dr\u017eave-doma\u0107ina.<\/p>\n

Hrvatski sindikati s razlogom su proslavili novo lice direktive, uzme li se u obzir neposredni efekt na status rada. U taj aspekt borbe za radni\u010dka prava ulo\u017een je nemali trud, pa je u maju otvoreno u Zagrebu i Savjetovali\u0161te za upu\u0107ene radnike, u organizaciji Saveza samostalnih sindikata Hrvatske, uz pomo\u0107 Njema\u010dkog saveza sindikata, financirano javnim novcem EU-a. Bila je to dugo i\u0161\u010dekivana potpora<\/a> velikom broju onih kojima poslodavci duguju tisu\u0107e eura iz pla\u0107e i doprinosa, ili ih zakidaju na boravi\u0161nim i gradili\u0161nim uvjetima. Radnici ostavljeni da se sami brinu o sebi, o\u010dekivano su \u010desto zapla\u0161eni mogu\u0107no\u0161\u0107u gubitka radnog mjesta u slu\u010daju prigovaranja. O tome u SSSH-u znaju mnogo toga, u detalje, do svjedo\u010danstava o dodatnim preprekama kao \u0161to su nedore\u010deni slu\u017ebeni formulari i neuskla\u0111eni zakoni izme\u0111u dr\u017eava.<\/p>\n

Doza skepse<\/strong><\/p>\n

Povjerenje u ja\u010du sistemsku za\u0161titu radnika donekle zadobiva spoznaja da se o inspekciji provedbe ove regulacije, jednako u rutinskom nazoru i reakciji na prijave, mora pobrinuti zemlja-doma\u0107in. Pa u slu\u010daju Njema\u010dke to valjda izgleda povoljno, ali otkrit \u0107e se da je posrijedi idealiziranje posve\u0107eno tzv. ure\u0111enim dr\u017eavama. Jasno, te\u0161ko je previdjeti da standardi za\u0161tite rada na sjeverozapadu EU-a danas generalno stoje bolje nego u postsocijalisti\u010dkim zemljama. No ipak pomnije obratimo pa\u017enju na evidentnu i na potencijalnu motivaciju dr\u017eava i ekonomija koje su poradile na izmjenama ove direktive. Moment poklapanja njihova interesa s potrebama radni\u0161tva s Istoka, tako \u0107e se vjerojatno pokazati dosta kratkoro\u010dnim i plo\u0161nim.<\/p>\n

I dok su se jedne strane na izmjenama ustrajale Njema\u010dka i Francuska, a uz njih i Belgija kao tre\u0107i najve\u0107i EU-doma\u0107in za izaslane radnike, nasuprot njima je stalo desetak zemalja s (jugo)istoka kontinenta. Hrvatska je \u010dak jedna od onih \u010dlanica kontinentalnog saveza koje su na predmet direktive aktivno ulo\u017eile tzv. \u017euti karton, zahtijevaju\u0107i posebni monitoring vije\u0107anja izmjena. I u pravu su oni koji na to gledaju sa \u017eeljom da Hrvatska i ostali iz istog dru\u0161tva makar ponekad budu tako lake ruke i u obrani radni\u0161tva, ne tek poslodavaca.<\/p>\n

Ali, niti je ova podjela tako ocrtana iz razloga zapadnja\u010dkoga nu\u017eno istan\u010danijeg socijalnog osje\u0107aja, niti zato \u0161to su isto\u010dnije vlasti ba\u0161 sasvim jednozna\u010dno mek\u0161e prema kapitalu. Jer, taj drugi, ekonomski i politi\u010dki slabiji dio EU-a, odre\u0111en je i ponekim dodatnim objektivnim silnicama i ograni\u010denjima. Njema\u010dka, francuska i belgijska poduze\u0107a u startu imaju prednost na svom terenu po gotovo svim usporednim parametrima, u odnosu na isto\u010dnja\u010dku konkurenciju, osim po tro\u0161ku rada. Iza njih stoji daleko izda\u0161niji kreditni aparat, bogatiji znanstveno-istra\u017eiva\u010dki te inovacijski sustav, a i kudikamo potentniji me\u0111unarodni lobiji. Zasad jedini realan izlaz privrednicima iz slabijih ekonomija utoliko zaista jest obaranje cijene rada i, ni\u0161ta manje, su\u017eavanje opsega poreza, a to se opet svodi na sistemsko zakidanje naj\u0161irih slojeva.<\/p>\n

Tr\u017ei\u0161te ulaznih neravnopravnosti<\/strong><\/p>\n

Pobunjene vedete EU-a koje danas hvalimo iz sindikalnog kuta, me\u0111utim, u svim drugim prilikama zagovarat \u0107e upravo ni\u017ee pla\u0107e na istoku i jugu Europe. Ne treba se nimalo zavaravati: izmjene Direktive o upu\u0107ivanju nije ishodio nikakav diskretni proradni\u010dki gremij u srcu EU-a, nego posredni\u0161tvo zapadnja\u010dkih poduze\u0107a kojima inozemni gosti u fahu zna\u010de opasnu prijetnju. I jedan je odnos potonjima namijenjen kad dolaze na izvedbu projekata u sredi\u0161tu kontinentalne asocijacije, a sasvim opre\u010dan za njihovu ku\u0107nu praksu spram radnika i poslovanja op\u0107enito. A taj se dvojaki tretman ogleda na nebrojene razne na\u010dine koje ne registrira samo protokol Europskog parlamenta. Dovoljno je da se sjetimo permanentnih sugestija Svjetske banke i MMF-a koje inzistiraju na takozvanim poreznim reformama i jo\u0161 takozvanijim fleksibilizacijama radnog prava.<\/p>\n

Europska unija nije uravnote\u017eena ni po \u010demu relevantnom u ekonomsko-politi\u010dkim pitanjima, i stoga purizmu s kakvim ovdje imamo posla treba odvojiti zasebnu pa\u017enju. Ovo dakako nije poku\u0161aj da se dovede u sumnju opravdanost na\u010dela po kojem svatko za isti rad na istome mjestu zaslu\u017euje istu naknadu. Problem je s vi\u0161e nego izvjesnim efektom koji slijedi u ogledu poduze\u0107a na otvorenom EU-tr\u017ei\u0161tu s natje\u010dajnim projektima. U toj pri\u010di, kao \u0161to shva\u0107aju kandidati iz postsocijalisti\u010dkih zemalja, jednostavno, oni ubrzo ne\u0107e vi\u0161e mo\u0107i sudjelovati.<\/p>\n

Rje\u0161enje utoliko ne le\u017ei niti u pristanku na lo\u0161ije pla\u0107e za njihove radnike na Zapadu. Ono bi se moralo tra\u017eiti u izmjeni \u0161ire politi\u010dke perspektive koja se uobi\u010dajeno promatra kao bogomdana, a koja nimalo ne propituje smisao otvaranja tr\u017ei\u0161ta uz okolnosti zna\u010dajnih ulaznih neravnopravnosti me\u0111u konkurentima u biznisu. Naprotiv, cinici bi rekli kako \u010ditav taj naopaki aran\u017eman tome i slu\u017ei, da bi kapital br\u017ee i lak\u0161e konvergirao prema to\u010dkama vi\u0161e gusto\u0107e, i da bi mjesta manjeg otpora jo\u0161 vi\u0161e oslabila. No za kontru tome ipak trebamo ne\u0161to vi\u0161e od \u017eutih kartona iz redova ovakvih europarlamentaraca. Za po\u010detak, recimo, pomogli bi socijalno motiviraniji zastupnici, te njihovo inzistiranje na bitno druk\u010dijem pristupu temi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nedavna vijest o izmjenama europsko-unijske Direktive o upu\u0107ivanju radnika definitivno zaslu\u017euje \u010ditanje iz vi\u0161e kutova…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20713,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-20707","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20707","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20707"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20707\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36538,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20707\/revisions\/36538"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20713"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20707"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20707"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20707"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20707"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20707"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20707"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20707"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}