Promjene u klimi ostvaruju se prema ud\u017ebeni\u010dkim lekcijama: ne doga\u0111a se ni\u0161ta \u0161to nije najavljeno i doga\u0111a se sve \u0161to je predvi\u0111eno. Pa ipak, vatrene, su\u0161ne i vodene stihije do\u010dekujemo gotovo potpuno nespremni. Godine 2012. objavljivane su i u medijima gotovo jednoglasno kopi-pejstane studije koje su upozoravale na sve \u0161to smo otada do danas na Balkanu do\u017eivjeli. Brojne nadle\u017ene institucije najavljivale su razli\u010dite intervencijske programe mahom svode\u0107i ih na regresivne mjere, poput uklanjanja CO2 i drugih stakleni\u010dkih plinova iz atmosfere.<\/p>\n
Na primjer, uvedene su javne subvencije na energetsku u\u010dinkovitost ku\u0107anstava, ali takve mjere u najboljem slu\u010daju osiguravaju tek djelomi\u010dnu implementaciju, jer je dugotrajna ekonomska kriza u kombinaciji s nepovoljnim kreditima smanjila potro\u0161nju gra\u0111ana. Kroni\u010dni i strukturni nedostatak novih radnih mjesta sprje\u010dava ljude u upu\u0161tanju u rizik kredita. Posebno se to intenziviralo u Hrvatskoj nakon krize sa \u0161vicarskim frankom. Uvedeno je i trgovanje ugljikovim bodovima s u\u010dinkom statisti\u010dke manipulacije ispu\u0161tanjem CO2 u atmosferu. Neko smo vrijeme u razli\u010ditim dijelovima Europe imali subvencije na solarne panele, ali \u0161to je ovaj oblik elektrifikacije povoljniji, to je i otpor prema njemu ve\u0107i. Umjesto na sunce, ve\u0107ina se stoga i dalje grije na plin, struju i drva. Uvedene su, ponegdje, zabrane na dizel automobile, ali isto tako i kvote na uvoz elektri\u010dnih, itd…<\/p>\n
Progresivne mogu\u0107nosti<\/strong><\/p>\n Progresivne mogu\u0107nosti \u2013 zelene tehnologije i druga\u010dija organizacija ekonomije \u2013 nisu dovoljno razvijane, niti su zapravo dobile status prioriteta. Ova optu\u017eba svoje dokaze ima u Zimskom energetskom paketu Europske unije koji se umjesto fokusa na zelene tehnologije i resurse bavi ujedna\u010davanjem europskog energetskog tr\u017ei\u0161ta, \u0161to u prijevodu, za zemlje isto\u010dne Europe zna\u010di skuplju struju dobivenu iz tradicionalnih izvora, a radi ukidanja socijalne cijene. Ozbiljne promjene, ni one koje su bile lako izvedive, nisu napravljene ni u ekonomiji ni u javnim sustavima. Istina je, neke su kozmeti\u010dke mjere provedene, no njihovi su rezultati minimalni u odnosu na ono \u0161to se mo\u017ee u\u010diniti s ve\u0107 postoje\u0107om tehnologijom. Ideja slobodnog tr\u017ei\u0161ta sprje\u010dava druga\u010diju organizaciju ekonomije i adekvatne odgovore dr\u017eave na predstoje\u0107e nam krize.<\/p>\n Materijalna \u0161teta se iz godine u godinu broji u sve ve\u0107im mjernim jedinicama. Tako su poplave u sjeveroisto\u010dnoj Hrvatskoj 2014. godine uzrokovale \u0161tetu od 2,25 milijardi kuna. Dio je namiren iz prora\u010duna EU, impresivan dio humanitarnim akcijama, a dio iz javnog prora\u010duna. Nadle\u017ene institucije, posredstvom medija i javnosti, tada su se primarno zabrinule zbog zapu\u0161tene infrastrukture \u2013 npr. neodr\u017eavanih nasipa i nespremnosti javne uprave. Potom je donesen novi zakon o civilnoj za\u0161titi. A u prora\u010dunu za idu\u0107u godinu odredili ne\u0161to milijuna kuna vi\u0161e, ako se situacija, ne daj bo\u017ee ponovi. A da \u0107e se ponoviti moglo se o\u010dekivati, kao \u0161to smo kazali na po\u010detku: izra\u0111en je ve\u0107i broj studija koje upozoravaju na sve \u010de\u0161\u0107e prirodne katastrofe.<\/p>\n Opet “nespremni”<\/strong><\/p>\n Usprkos svemu 2017. godinu do\u010dekali smo nespremni, ma koliko se vojska pokazala u\u010dinkovitom. Su\u0161e u prolje\u0107e, po\u017eari u ljeto, poplave u jesen. Zelena akcija isti\u010de kako je u 2017. u Hrvatskoj bilo 3000 po\u017eara vi\u0161e no u 2016. godini. A Zadar je u roku od jednog dana oborio svjetski rekord po palim oborinama.<\/p>\n Ukupna \u0161teta tako za ovu godinu u Hrvatskoj iznosi 2,3 milijarde kuna. Od toga vi\u0161e od milijardu nastalo je u zadarskoj \u017eupaniji u svega nekoliko dana obilnih ki\u0161a. U prora\u010dunu ponovno nema dovoljno sredstava za cjelokupnu sanaciju, a dr\u017eava poru\u010duje gra\u0111anima da osiguraju imovinu. Osiguravateljske ku\u0107e su povisile premije na prirodne katastrofe, a i ovako \u0107e njihove isplate pokriti tek 1,3 posto \u0161tete. Kako bi jasnije prikazala ove procese, Zelena akcija izradila je video kojim upozoravaju da je 2017. godina donijela razaraju\u0107e posljedice klimatskih promjena. Klimatske promjene ne doga\u0111aju se negdje drugdje. Osje\u0107amo ih itekako i u Hrvatskoj. Jedina \u017eupanija koja nije prijavila \u0161tetu od prirodnih katastrofa ove godine u Hrvatskoj je Istra. Po\u010detkom 2018. HDZ najavljuje novu energetsku strategiju, ona osim pove\u0107anja dijela prora\u010duna za prirodne katastrofe, i brigu o odr\u017eavanju sektora civilne za\u0161tite nu\u017eno mora uklju\u010diti i progresivne tehnolo\u0161ke i ekolo\u0161ke mjere ali i stro\u017ee mjere i penale za tradicionalne fosilne izvore energije. Rje\u0161avanje ovog problema zahtijeva koordinirano djelovanje s vi\u0161e strana. Stoga energetska strategija mora biti sukladna onoj o sprje\u010davanju klimatskih promjena<\/a>.<\/p>\n