{"id":20650,"date":"2017-10-24T07:00:17","date_gmt":"2017-10-24T06:00:17","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20650"},"modified":"2021-02-25T10:55:43","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:43","slug":"serif-u-vasem-gradu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20650","title":{"rendered":"\u0160erif u va\u0161em gradu"},"content":{"rendered":"

Ve\u0107 godinama interes hrvatskih bira\u010da za lokalne izbore upe\u010datljivo je slab. Niska izlaznost, smatraju mnogi, prije svega je posljedica nezadovoljstva funkcionalno\u0161\u0107u lokalne uprave u rje\u0161avanju svakodnevnih problema i nemogu\u0107no\u0161\u0107u utjecaja na lokalne mo\u0107nike \u2013 tzv. \u0161erife. Unato\u010d tome, novi prijedlog zakona lako bi mogao biti daljnji korak u krivom smjeru.<\/strong><\/p>\n

“Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi pristupilo se prije svega u cilju ja\u010danja politi\u010dke stabilnosti u jedinicama, osiguravanja kontinuiteta u njihovom radu te u kona\u010dnici smanjivanja mogu\u0107nosti u\u010destalog odr\u017eavanja prijevremenih izbora”, obrazlo\u017eili su iz Ministarstva uprave u povodu po\u010detka savjetovanja u vezi nacrta prijedloga zakona. Savjetovanje je u me\u0111uvremenu zavr\u0161eno, zainteresirana javnost se o\u010ditovala: zbog predlo\u017eenih rje\u0161enja i potrebe za stabilno\u0161\u0107u do stupnja petrifikacije prijedlog je prakti\u010dki odmah neformalno ponio ime Lex \u0161erif. K tome, nezgodno je koincidirao sa slu\u010dajem HDZ-ova po\u017ee\u0161ko-slavonskog \u017eupana Alojza Toma\u0161evi\u0107a privedenog zbog obiteljskog nasilja, pa su \u010dak i oni mediji koje uobi\u010dajeno percipiramo kao desniji mejnstrim inzistirali na tome da lokalni \u0161erifi ne smiju biti nedodirljivi te apelirali na HDZ da ostavi mogu\u0107nost njihove smjene.<\/p>\n

Opozicija pak u ovom zakonskom prijedlogu vidi jo\u0161 jednu hadezeovsku ujdurmu, odnosno vrstu politi\u010dkog pogodovanja lokalnim politi\u010dkim mo\u0107nicima, \u017eupanima, na\u010delnicima i gradona\u010delnicima kojih je nakon zadnjih izbora najvi\u0161e upravo iz redova HDZ-a \u2013 gotovo polovica od 576 jedinica lokalne samouprave koliko ih Hrvatska ima. Za Tomislava Toma\u0161evi\u0107a iz stranke Zagreb je na\u0161, koja ima vije\u0107nike u zagreba\u010dkoj skup\u0161tini, nedvosmisleno je rije\u010d o “politi\u010dkoj trgovini izme\u0111u gradona\u010delnika Zagreba Milana Bandi\u0107a i premijera Andreja Plenkovi\u0107a. Naime, Bandi\u0107 je osigurao ve\u0107inu HDZ-u u Saboru, a HDZ mu vra\u0107a uslugu tako da Bandi\u0107 vi\u0161e ne treba brinuti o ve\u0107ini u Gradskoj skup\u0161tini”.<\/p>\n

Za\u0161to Bandi\u0107 i bandi\u0107i<\/em> vi\u0161e ne bi trebali brinuti o ve\u0107ini u Gradskoj skup\u0161tini? Zato \u0161to se mijenjaju dosada\u0161nja pravila o istovremenom raspu\u0161tanju predstavni\u010dkog tijela i razrje\u0161enju gradona\u010delnika, na\u010delnika i \u017eupana zbog neizglasavanja prora\u010duna. Naime, u slu\u010daju da predstavni\u010dko tijelo jedinice lokalne samouprave ne podr\u017ei prora\u010dun koji je neki lokalni \u010delnik predlo\u017eio, raspustilo bi se samo to predstavni\u010dko tijelo, a “\u0161erif” bi ostao na vlasti. Tek bi u slu\u010daju ponovljenog neizglasavanja bud\u017eeta bila raspu\u0161tena i izvr\u0161na vlast. Problemati\u010dan je i institut vladinog povjerenika, koji je i dosad imao velike ovlasti, a one se ovim prijedlogom dodatno pro\u0161iruju, s time da povjerenik na taj na\u010din mo\u017ee vladati i vi\u0161e od godinu dana. Nadalje, gra\u0111ani su i po sada\u0161njem zakonu postupak opoziva lokalnih \u010delnika te\u0161ko pokretali, a sada se zabrana njegova pokretanja ne odnosi samo na prvih 12 mjeseci nego i na zadnjih 12 mjeseci njihova mandata. Ve\u0107 je iz ovih rje\u0161enja jasna intencija legislatora da se primat da izvr\u0161nim nau\u0161trb predstavni\u010dkih tijela, premda je to u suprotnosti sa samom idejom lokalne samouprave, pa i onom koju propisuje Ustav: da se “pravo na samoupravu ostvaruje preko lokalnih, odnosno podru\u010dnih (regionalnih) predstavni\u010dkih tijela…”<\/p>\n

Poanta lokalne uprave<\/strong><\/p>\n

U petnaestodnevnoj javnoj raspravi javilo se sedamdesetak zainteresiranih, a mnogi od njih zatra\u017eili su povla\u010denje prijedloga izmjena zakona iz procedure. Iz nevladine organizacije GONG se pozivaju na svoje istra\u017eivanje “Na\u0161a zarobljena mista”, tvrde\u0107i da su “prakse vo\u0111enja politike zarobljavanja lokalnih zajednica omogu\u0107ene va\u017ee\u0107im zakonskim rje\u0161enjima te da se razvijaju u interakciji s vode\u0107im nacionalnim strankama”, da je institut referenduma prakti\u010dki onemogu\u0107en i da \u0107e novi prijedlog samo oja\u010dati mo\u0107 na\u010delnika “\u0161to mo\u017ee stvoriti jo\u0161 ve\u0107e koruptivne rizike”. Iz Ureda pu\u010dke pravobraniteljice tako\u0111er tra\u017ee povla\u010denje prijedloga, izme\u0111u ostalog zato \u0161to je “nejasna intencija predlagatelja usmjerena smanjivanju sudjelovanja gra\u0111ana u upravljanju na lokalnoj razini raspu\u0161tanjem predstavni\u010dkih tijela, uz istovremeno propisivanje ve\u0107e za\u0161tite izvr\u0161nim tijelima”.<\/p>\n

Iz stranke Pametno, koja je zastupljena u splitskom gradskom vije\u0107u i \u017eupanijskoj skup\u0161tini, ka\u017eu da je izjava resornog ministra Lovre Ku\u0161\u010devi\u0107a o mogu\u0107ih 150 ponovljenih lokalnih izbora sljede\u0107e godine ako se zakon ne promijeni samo \u0161irenje panike, jer podaci govore da je ponovljenih izbora u protekle \u010detiri godine bilo izrazito malo: “U razdoblju od 2013. do 2017., od ukupno pribli\u017eno 2.300 postupaka usvajanja prora\u010duna, tek 50 prijedloga prora\u010duna nije usvojeno.” Sli\u010dan podatak iznosi i Ivan Kopri\u0107, profesor Pravnog fakulteta u Zagrebu i stru\u010dnjak za javnu upravu, koji ka\u017ee da je od 2009. do 2017., otkako se na\u010delnici i \u017eupani biraju neposredno, godi\u0161nje u prosjeku bilo svega devet slu\u010dajeva raspu\u0161tanja lokalnih predstavni\u010dkih tijela \u0161to je, s obzirom na 576 jedinica, vrlo mali udio. Za Bilten dodatno poja\u0161njava: “Dosad se javna uprava tretirala, a i dalje se tretira, kao instrument zadovoljavanja potreba vlasti. Smatram da se u sredi\u0161te i na prvo mjesto trebaju staviti gra\u0111ani i njihove potrebe u zajednici, ponajprije na lokalnoj razini, u njihovim gradovima i mjestima u kojima \u017eive.”<\/p>\n

U svom stru\u010dnom radu “Reforma javne uprave u Hrvatskoj: ni bolni rezovi ni postupne promjene \u2013 nu\u017ena je nova upravna paradigma” Ivan Kopri\u0107 je zaklju\u010dio da se “upravne promjene odvijaju uz stalne sukobe, prema na\u010delima win-lose<\/em> igara, onih koji se zala\u017eu za radikalno minimiziranje uloge dr\u017eave i onih koji \u017eele o\u010duvati tradicionalni model hrvatske uprave kao oslonac dr\u017eavnog kontinuiteta”. Dok su se prvi “orijentirali na ostvarenje svojih interesa kroz privatizaciju, liberalizaciju i komercijalizaciju javnih slu\u017ebi (…), slabljenje dru\u0161tvene pozicije javne uprave oblikovanjem obrazaca ‘uhljeba’, ‘upravnih apsurda’ i sl.”, dotle su drugi “uspjeli o\u010duvati klju\u010dne karakteristike dosada\u0161njeg hijerarhijskog, politiziranog i centraliziranog upravnog modela (…)”. Njihov pakt “nestabilne stabilnosti” odra\u017eava se “na \u0161tetu velike skupine koju \u010dine gra\u0111ani, civilno dru\u0161tvo, lokalne zajednice, profesionalci raznih profesija povezanih s javnim slu\u017ebama, eksperti, znanstvenici i ostali zagovornici dobrog upravljanja i upravne modernizacije”.<\/p>\n

Neposredno izja\u0161njavanje<\/strong><\/p>\n

U hrvatskom sustavu javne uprave posebno su sporne \u017eupanije: u administrativno-profesionalnom smislu nisu se pokazale u\u010dinkovitima, a politi\u010dki funkcioniraju kao produ\u017eena ruka centralne vlasti. “\u017dupanije dobivaju oko 45-50 posto svojih prihoda iz dr\u017eavnog prora\u010duna, one su, kako je jednom rekao kolega Zdravko Petak, samo proto\u010dni bojleri kojima se preta\u010de novac skupljen na dr\u017eavnoj razini preko njih prema raznim prora\u010dunskim korisnicima, ali po volji onih koji \u017eupanijama upravljaju. Me\u0111u tim korisnicima su i javne ustanove, ali i male op\u0107ine i manji gradovi. Premale da bi se pojavile kao ozbiljni regionalni igra\u010di u konkurenciji prema regijama iz drugih europskih zemalja, preslabe da bi same financirale razvoj, ostaju kao mehanizam sitnih politi\u010dkih igara bez velikog razvojnog u\u010dinka. Zato \u017eupanije treba kroz jedan postupak postupne transformacije preoblikovati u regije s razvojnim zadatkom, dok se neka pitanja identiteta mogu rije\u0161iti kroz asimetri\u010dna rje\u0161enja, koja ostavljaju neku mjeru autonomije Istri i sli\u010dnim povijesno specifi\u010dnim dijelovima. Ali ne sa sada\u0161njim novcem koji dobivaju iz nacionalne blagajne”, isti\u010de Kopri\u0107 za Bilten.<\/p>\n

Upozorava da jedan od instrumenata kontrole izvr\u0161ne vlasti \u2013 referendum gra\u0111ana \u2013 prakti\u010dki nikada nije za\u017eivio: “Trebalo bi osigurati da gra\u0111ani mogu realizirati opoziv na\u010delnika, \u0161to im je sada brojnim odredbama ote\u017eano do razine da je prakti\u010dki nemogu\u0107e. Ako smo u osam godina imali samo dva poku\u0161aja, a oba su zavr\u0161ila neuspjehom inicijative za opoziv, onda zna\u010di da je opoziv prakti\u010dki nemogu\u0107, premda zakonom dopustiv, uz te\u0161ke uvjete. Trebalo bi tako\u0111er uvesti preferencijalno glasanje gra\u0111ana za \u010dlanove op\u0107inskih i gradskih vije\u0107a, barem za jednu tre\u0107inu njih, \u0161to smo predlagali jo\u0161 2001. Trebalo bi me\u0111utim vratiti odredbu da vije\u0107e, odnosno \u017eupanijska skup\u0161tina mo\u017ee zapo\u010deti postupak opoziva, primjerice apsolutnom ve\u0107inom, pri \u010demu odluka o opozivu mora biti prepu\u0161tena gra\u0111anima.”<\/p>\n

O po\u017eeljnom smjeru reforme javne uprave i funkcioniranja lokalnih zajednica na\u0161 sugovornik ka\u017ee: “Potrebno nam je puno vi\u0161e participacije gra\u0111ana u odlu\u010divanju i puno manje autoritarnog, samovoljnog odlu\u010divanja pojedinaca u ime gra\u0111ana. Sada, bojim se, imamo sasvim druga\u010dije stanje, da politi\u010dari dobiju pozicije s ne ba\u0161 velikom potporom i slabim odazivom prili\u010dno rezigniranih gra\u0111ana na izbore, a onda dalje \u010detiri godine ne pitaju gra\u0111ane za njihove probleme i na\u010dine kako misle da probleme treba rje\u0161avati. Tome pridonosi i u\u017easna centralizacija zemlje koju treba preokrenuti kroz proces ozbiljne decentralizacije u nekoliko faza. Tehni\u010dki, to zna\u010di i ozakonjenje oblika sudjelovanja poput e-inicijative, e-referenduma, e-utvr\u0111ivanja dnevnog reda lokalne politike, internetskih foruma i foruma na dru\u0161tvenim mre\u017eama i sli\u010dno.”<\/p>\n

U isto vrijeme dok se raspravlja o Lex \u0161erifu, iz Knina dolazi vijest o inicijativi nestrana\u010dkog gradona\u010delnika Marka Jeli\u0107a o uvo\u0111enju e-referenduma. Rije\u010d je o projektu Moj Knin koji \u0107e gra\u0111anima omogu\u0107iti participiranje u dono\u0161enju odluka, najprije u savjetodavnoj, a onda i obvezuju\u0107oj formi. O dosezima i ograni\u010denjima instituta kao \u0161to su e-referendum i participativni bud\u017eet, s kojim su kod nas imali (razli\u010dita) iskustva gradovi poput Pazina, Malog Lo\u0161inja, Karlovca i Pule, bit \u0107e govora neki drugi put. Kad \u0161erifi odu iz grada…<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

“Izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i podru\u010dnoj (regionalnoj) samoupravi pristupilo se prije svega u cilju ja\u010danja politi\u010dke stabilnosti u jedinicama, osiguravanja kontinuiteta u njihovom radu te u kona\u010dnici smanjivanja mogu\u0107nosti u\u010destalog odr\u017eavanja prijevremenih izbora”, obrazlo\u017eili su iz Ministarstva uprave u povodu po\u010detka savjetovanja u vezi nacrta prijedloga zakona…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":20653,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[200],"class_list":["post-20650","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20650","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20650"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20650\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20704,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20650\/revisions\/20704"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20653"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20650"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20650"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20650"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20650"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20650"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20650"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20650"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}