{"id":20637,"date":"2017-10-20T07:52:47","date_gmt":"2017-10-20T06:52:47","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20637"},"modified":"2021-02-25T10:55:44","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:44","slug":"strukturni-oportunizam-i-drustveno-politicki-izazovi-pred-makedonijom","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20637","title":{"rendered":"Strukturni oportunizam i dru\u0161tveno-politi\u010dki izazovi pred Makedonijom"},"content":{"rendered":"

Pobjedom na lokalnim izborima makedonski su socijaldemokrati i definitivno preuzeli vlast u zemlji. Sad su na rasporedu obra\u010duni s naslije\u0111enim problemima. Ono \u0161to brine jest da problemi dru\u0161tvene nejednakosti sve vi\u0161e izmi\u010du iz fokusa vlade.<\/strong><\/p>\n

Pro\u0161lotjedni lokalni izbori u Makedoniji donijeli su kraj ere Nikole Gruevskog \u2013 jednog od najkorumpiranijih i najautoritarnijih politi\u010dara koji su vodili neku europsku zemlju u posljednjem desetlje\u0107u. Njegova stranka, VMRO-DPMNE, na ovim je izborima izgubila vlast u gotovo svim op\u0107inama. Lokalni izbori bili su pozornica za veliki politi\u010dki sraz vo\u0111a dviju najve\u0107ih stranaka: spomenutog Gruevskog, predstavnika konzervativaca i Zorana Zaeva, novog premijera i predsjednika socijaldemokratskog SDSM-a. Obojica su vodila kampanju temeljenu na poruci kako se zaista radi o posljednjoj bitci dugog rata koji je zapo\u010deo 2015. godine i cijelu zemlju bacio u vi\u0161egodi\u0161nju krizu.<\/p>\n

S jedne strane, imali smo Gruevskog koji je o\u010dekivao rezultat sli\u010dan onome s posljednjih parlamentarnih izbora odr\u017eanih u decembru 2016., kad je osvojio malu prednost pred socijaldemokratima, kako bi to iskoristio za ponovnu destabilizaciju zemlje i nove izbore (koji su mu, u ideji, trebali osigurati \u010distu pobjedu). S druge se strane nalazio Zoran Zaev kojem je pobjeda o\u010dajni\u010dki trebala iz dva razloga: kako bi pro\u0161irio dominaciju svoje stranke na lokalnim razinama, i povratno, oja\u010dao politi\u010dku poziciju svoje vlade u parlamentu, gdje ima tanku ve\u0107inu.<\/p>\n

Rezultati su iznenadili sve. Jednostavno zbog toga \u0161to u periodu izme\u0111u parlamentarnih i lokalnih izbora nije bilo nikakvih zna\u010dajnih procesa razmontiravanja kriminalnih struktura VMRO-DPMNE-a u dr\u017eavnom aparatu, za koje se smatralo da su tako stopljene s dr\u017eavom\u00a0da dvanaest godina Gruevskom osiguravaju pobjede. U zemlji se potom razvila rasprava o uzrocima ovako zna\u010dajnog pomaka u glasanju naroda. Argumenti se kre\u0107u od toga da se dr\u017eavna administracija toliko oslobodila pritisaka i zastra\u0161ivanja da je glasanje bilo slobodnije do nagla\u0161avanja entuzijazma oko vala novih politika koje uvodi Zaev. Dok su oba argumenta vjerojatno bila predstavljena\u00a0odre\u0111enim udjelom glasova, i dalje je te\u0161ko vjerovati da bi se disciplinirana glasa\u010dka ma\u0161ina u tako kratkom roku otrgnula od strana\u010dkih direktiva, apstinirala od glasanja ili umjesto konzervativcima dala glas socijaldemokratima.<\/p>\n

Simbioza interesa<\/strong><\/p>\n

Sistemska analiza dr\u017eavnog utjecaja na ekonomiju i politike zapo\u0161ljavanja u javnom sektoru mo\u017eda mo\u017ee dati uvid u dekadu dugu vlast Gruevskog i brze promjene glasa\u010dkih preferencija. “Orta\u010dka” (crony) priroda makedonske ekonomije predstavlja sistemski problem koji ne\u0107e biti lako rije\u0161iti. Novac koji se prelijeva s dr\u017eavnih ra\u010duna na one privatnih firmi putem mre\u017ee razli\u010ditih natje\u010daja krucijalan je za opstanak mnogih kompanija. S druge strane, veliki broj radnika u javnim i dr\u017eavnim slu\u017ebama nalazi se u odnosu izravne ovisnosti o politikama vladaju\u0107e stranke. Premda je vlada Zorana Zaeva na poziciji tek \u010detiri mjeseca, ona se ve\u0107 okoristila koncentracijom ekonomskog interesa velikog broja ljudi u vladinim rukama, bez obzira \u0161to je taj interes donedavno bio vezan uz Gruevskog.<\/p>\n

Iako je Zaev obe\u0107ao novi mentalitet vlasti, razmontiravanje modela strana\u010dke dr\u017eave koji je VMRO-DPMNE uspje\u0161no provodio proteklih 12 godina jo\u0161 nije po\u010delo. Njegova je vlada ustvari naslijedila ovaj model strukturnog oportunizma. Pred Zaevim se nalazi dakle ozbiljan problem. Bilo kakav poku\u0161aj rje\u0161avanja ovog problema zna\u010di hvatanje u ko\u0161tac s \u010dinjenicom da se velika koli\u010dina ljudi navikla ovisiti o centralnoj vlasti. A paralelno s odagnavanjem tih navike trebalo bi do\u0107i i do osloba\u0111anje dr\u017eavnih i javnih institucija od vladinog stiska. Lokalni su izbori donijeli ozbiljnu mo\u0107 socijaldemokratima zbog visokog stupnja decentraliziranosti zemlje, te se mo\u017ee o\u010dekivati da \u0107e na lokalnim razinama tako\u0111er naslijediti sna\u017ene mre\u017ee i konjunkture \u010desto opisivane kao male feudalne strukture. Novi \u0107e se gradona\u010delnici nositi s ozbiljnim izazovima u izvr\u0161avanju svojih du\u017enosti i usluga ako ometu tradicionalna “partnerstva” jer su im na lokanim razinama ograni\u010deni resursi, partneri i drugi potencijalni suradnici. \u0160to je op\u0107ina manja, to je ovo pravilo \u010dvr\u0161\u0107e.<\/p>\n

Potreba za nadetni\u010dkom strankom<\/strong><\/p>\n

Novi val podr\u0161ke koju je Zaev stekao na lokalnim izborima ne\u0107e rije\u0161iti njegove probleme unutar vlade. Ona jo\u0161 uvijek ovisi o glasovima albanskih stranaka koje \u010desto ucjenjuju koaliciju razli\u010ditim zahtjevima nepovezanima s potrebama njihovih izbornih jedinica. Prvenstveno su motivirani\u00a0me\u0111usobnim natjecanjem na polju nacionalizma kako bi se pobjedom na tom terenu dokazali albanskim bira\u010dima i preoteli natrag glasove koji su na posljednjim parlamentarnim izborima, po prvi put, oti\u0161li socijaldemokratima. Ipak, znaju\u0107i da VMRO-DPMNE ne\u0107e u doglednoj budu\u0107nosti biti u mogu\u0107nosti sudjelovati u bilo kakvoj kombinaciji vladaju\u0107ih koalicija, albanske bi stranke mogle malo smanjiti pritisak na socijaldemokrate i otvoriti im time prostor za provo\u0111enje vlastitih politika.<\/p>\n

Uvidjev\u0161i trenutnu razinu podr\u0161ke, Zaev bi mogao u\u0107i u rizik naglih izbora koji bi mu omogu\u0107ili stabilniju ve\u0107inu i produ\u017eiti period za provo\u0111enje ozbiljnijih politi\u010dkih reformi. No, to bi bio nezreo politi\u010dki potez, s obzirom na to da se dr\u017eava nalazi u gotovo kontinuiranom izbornom procesu du\u017ee od godinu dana. Vlada SDSM-a mora ispostaviti rezultate, one koje ve\u0107 dugo obe\u0107ava i promovira. Samo kroz pobolj\u0161anje usluga javnog sektora Zaev mo\u017ee stvoriti novu ve\u0107inu i oja\u010dati podr\u0161ku koju trenutno u\u017eiva me\u0111u novim glasa\u010dima. Na du\u017ei vremenski period, jedina valjana i odr\u017eiva strategija koja \u0107e dovesti do politi\u010dkog pomaka u zemlji jest ona internih reformi socijaldemokrata koje \u0107e uklju\u010diti ozbiljnije albanske predstavnike, ali i one drugih etni\u010dkih manjina. To \u0107e omogu\u0107iti definitivni razlaz s modelom etni\u010dkog dualizma po kojem funckionira cijela dr\u017eava. Ako joj se ozbiljno pristupi, “totalna” reforma socijaldemokrata mo\u017ee dovesti do toga da postanu zaista nadetni\u010dka stranka \u0161to bi im omogu\u0107ilo mobilizaciju znatno \u0161ire baze. Kad se udio albanskih i drugih etni\u010dkih glasova u tako reformiranom SDSM-u pove\u0107a, ne\u0107e na idu\u0107im izborima morati pregovarati s albanskim strankama jer \u0107e jednostavno imati ve\u0107i legitimitet predstavljanja etni\u010dkih Albanaca koji su makedonski dr\u017eavljani, nego \u0161to to imaju male etni\u010dke stranke koje se bave samo nacionalnim pitanjem.<\/p>\n

Budu\u0107nost ne izgleda obe\u0107avaju\u0107e<\/strong><\/p>\n

S obzirom na to da je Makedonija zemlja s najvi\u0161im stopama nejednakosti u Europi i \u0161ire, klju\u010dan izazov za Zaevljevu vladu predstavljaju socijalne politike. Trenutno vodstvo stranke sa\u010dinjavaju pro-biznis kadrovi izra\u017eenog neoliberalnog sentimenta i te\u0161ko je povjerovati da \u0107e oni uvesti pri\u017eeljkivane progresivne poreze. Oni \u0107e se usredoto\u010diti na liberalne politike vezane uz slobodu govora i ispunjavanje zahtjeva razli\u010ditih identitetskih skupina kao \u0161to su: pobolj\u0161anje uvjeta za kori\u0161tenje makedonskog jezika ili realizacija prava LGBT populacije, kao \u0161to \u0107e i doprinijeti op\u0107em trendu kozmopolitizacije zemlje koja je zaglavila u anakronizmu i izrazito konzervativnoj kulturnoj represiji. Ti \u0107e potezi olak\u0161ati dru\u0161tveni pritisak na Vladu i odgovoriti na potrebe ve\u0107ine liberalnih skupina i organizacija koje su prije bili dio \u0161ireg dru\u0161tvenog pokreta, dok \u0107e istovremeno pasivizirati dru\u0161tvo u cjelini. Mo\u017ee se tvrditi da su zemlji nakon perioda ozbiljne politi\u010dke krize i mete\u017ea prije svega potrebni mir i stabilnost, ali pitanje je kakvu \u0107e korist ve\u0107ina radnika i nezaposlenih u najsiroma\u0161nijoj zemlji Balkana imati od takvog op\u0107eg mira.<\/p>\n

Razloga za brigu ima itekako. O\u010dito je da rasprave o uvo\u0111enju progresivnog oporezivanja postupno nestaju iz fokusa i da zajednica poslodavaca zadobiva sve ve\u0107u politi\u010dku snagu unutar vlade. S obzirom na to da su socijaldemokrati jedina relevantna politi\u010dka stranka koja u svom programu sadr\u017ei neke elemente lijeve politike, za o\u010dekivati je da \u0107e opoziciju \u010diniti samo desnica. Uza sve slabiji interes vlade za politike socijalne pravde, budu\u0107nost ne izgleda nimalo obe\u0107avaju\u0107e.<\/p>\n

Zbog svega toga se javlja neposredna potreba za reorganizacijom dru\u0161tvenog pokreta u zemlji koji \u0107e iznova nametati one zahtjeve za koje su se mnogi dana\u0161nji funkcioneri borili na ulicama zajedno s aktivistima i gra\u0111anima. Mali broj radikalno lijevih aktivista i skupina sad pred sobom ima \u010dist teren za organiziranje novog vala dru\u0161tvenih mobilizacija. Vi\u0161e ne moraju ulaziti u optere\u0107uju\u0107a i konfliktna savezni\u0161tva s liberalnim skupinama kao u doba kad se trebalo ru\u0161iti Gruevskog. Po\u017eeljne promjene sindikalnog rukovodstva tako\u0111er mogu potaknuti dru\u0161tveno naprednije politike i obnoviti prisustvo radnika na politi\u010dkoj karti zemlje. Bez ozbiljnijeg dru\u0161tvenog anga\u017emana, Vlada \u0107e slu\u017eiti samo eliti i onima malobrojnima koji si mogu priu\u0161titi nijansiraniji kulturni \u017eivot.<\/p>\n

S engleskog prevela: Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Pro\u0161lotjedni lokalni izbori u Makedoniji donijeli su kraj ere Nikole Gruevskog \u2013 jednog od najkorumpiranijih i najautoritarnijih politi\u010dara koji su vodili neku europsku zemlju u posljednjem desetlje\u0107u…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20638,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[12],"theme":[456],"country":[24],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-20637","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-izbori","theme-politika","country-makedonija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20637","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20637"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20637\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20645,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20637\/revisions\/20645"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20638"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20637"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20637"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20637"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20637"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20637"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20637"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20637"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}