Makedonski energetski sektor nagrizaju nebrojeni problemi, prije svega zapu\u0161tena infrastruktura i rasprostranjena korupcija. Posljedice tog lo\u0161eg vo\u0111enja sustava su ve\u0107 dulje vrijeme vidljive: zaga\u0111enje, porast socijalnih nejednakosti i energetskog siroma\u0161tva.<\/b><\/p>\n
Makedoniji kao maloj, balkanskoj zemlji bez mora, nedostaju prirodni resursi poput prirodnog plina i nafte. Osim pomanjkanja tih dvaju najvi\u0161e kori\u0161tenih izvora energije, Makedoniji nedostaju financijska sredstva, infrastruktura te potrebna znanja za odgovornu upotrebu onih prirodnih resursa koje posjeduje. Kombinacija navedenih \u010dimbenika dovodi ju u ozbiljne, kako energetske, tako i dru\u0161tvene izazove.<\/span><\/p>\n Da bismo bolje razumjeli energetski sustav Makedonije, treba pogledati na koji je na\u010din sistem uop\u0107e uspostavljen. Kratkim pogledom u pro\u0161la vremena mo\u017eemo zaklju\u010diti da, iako se uprava sustava konstantno mijenjala, temelj \u010dini infrastruktura koja vu\u010de naslje\u0111e iz socijalisti\u010dke Jugoslavije. Da ta infrastruktura nije zadr\u017eana i primjereno kori\u0161tena, dru\u0161tvena neravnote\u017ea je mogla biti i ve\u0107a.<\/span><\/p>\n One\u010di\u0161\u0107enje, visoke cijene, masovna eksploatacija ugljena i klasne razlike samo su neki od dru\u0161tvenih posljedica koje ovaj sektor stvara. \u0160tovi\u0161e, razni <\/span>izvje\u0161taji<\/span><\/a> pokazuju da oko 60% makedonskih doma\u0107instava \u017eivi u energetskom siroma\u0161tvu za koji je jedan od kriterija nemogu\u0107nost zagrijavanja stambenih prostora na najmanje 21\u00b0C. Znatan broj takvih ku\u0107anstava koristi “alternativne” izvore topline kao \u0161to su spaljivanje gume, plastike, papira ili nekvalitetno drvo, a kao \u0161to znamo, takvi postupci negativno utje\u010du na okoli\u0161, zdravlje i kvalitetu \u017eivota uop\u0107e.<\/span><\/p>\n Liberalizacija kao rje\u0161enje<\/b><\/p>\n Makedonija je prije tranzicijskog perioda bila u relativno dobroj poziciji \u0161to se ti\u010de osnovne energetske infrastrukture, ali je potom dio te strukture o\u0161te\u0107en, ukraden ili privatiziran. Taj je sustav postao krhkim i porasla je potreba za investiranjem. K tome, rasprave oko ulaganja u energetski sustav nikad nisu dovele do toga da se zagovara racionalna i odgovorna eksploatacija izvora koju bi provodile javne kompanije. Umjesto toga, makedonske politi\u010dke elite odlu\u010dile su da je liberalizacija najbolje rje\u0161enje. <\/span><\/p>\n Tako je 2005. sistem proizvodnje i distribucije energije do\u017eivio svoje veliko restrukturiranje. Dr\u017eavna energetska kompanija Elektrostopanstvo na Makedonija (ESM) podijeljena je na tri dijela: proizvo\u0111a\u010da elektri\u010dne energije – ELEM, operatora energetske mre\u017ee – MEPSO i ESM koji je zadu\u017een za distribuciju. Potonjeg, ESM, u aprilu 2006. kupila je austrijska kompanija EVN, \u010dime je distribucija elektri\u010dne energije predana u ruke privatnoj kompaniji. Sve te kompanije bile su optu\u017eene za korupcijske radnje, a ELEM je zbog toga nedavno opet do\u0161ao pod pove\u0107alo javnosti.<\/span><\/p>\n Energetski sektor ima veoma va\u017enu ulogu u ekonomskom i dru\u0161tvenom \u017eivotu Makedonije. Oni koji kontroliraju resurse imaju mo\u0107, a da bi ih kontrolirali slu\u017ee se korupcijskim metodama. Brojni problemi povezani s korupcijom bili su navedeni u izvje\u0161\u0107ima me\u0111unarodnih organizacija. Jedan od njih je <\/span>Izvje\u0161taj o napretku Europske komisije<\/span><\/a>, a ondje je istaknuto da je u cijelom setu najproblemati\u010dnija javna nabava kroz javno-privatno partnerstvo (JPP). Takav tip partnerskih odnosa doprinosi opstanku fenomena \u201czarobljavanja dr\u017eave\u201d po\u0161to poziv za prikupljanje ponuda koje javne firme upu\u0107uju privatnim ve\u0107inom slu\u017ei partikularnim, a ne dru\u0161tvenim interesima. Dodamo li tome i lo\u0161e upravljanje firmama, imamo neke od glavnih uzroka neu\u010dinkovitog energetskog sustava, visokih cijena i zaga\u0111enja. Me\u0111utim, ovi primjeri ne govore samo o nepravilnostima u makedonskom energetskom sustavu, nego i o klasnim odnosima te odnosima mo\u0107i u makedonskom dru\u0161tvu.<\/span><\/p>\n Mjesta korupcije<\/b><\/p>\n Elektrane Makedonije ili ELEM, najve\u0107i je proizvo\u0111a\u010d struje u dr\u017eavnom vlasni\u0161tvu. Iz vlastitih postrojenja donosi oko 96% ukupne doma\u0107e proizvodnje elektri\u010dne energije. Njegove termoelektrane s ukupnom snagom od 825 megavata proizvode 5000 gigavatsati, a njegove hidroelektrane s ukupno 538 megavata 1200 gigavatsati struje godi\u0161nje. Samo rudarsko-energetski kombinati Bitola i Oslomej proizvedu oko 80% ukupne struje dok ELEM-ove hidroelektrane proizvode 16% ukupne elektri\u010dne energije iz doma\u0107ih postrojenja. <\/span><\/p>\n Najzna\u010dajniji rudarsko-energetski kombinat, spomenuta REK Bitola, jedna je od najkontroverznijih javnih kompanija. Njezine koncesije privatnim firmama u posljednje su vrijeme u sredi\u0161tu rasprava, a posljednji skandal povezan je s tenderom vrijednim preko 17 milijuna eura. Rukovodioci firme Transmed koja je na spornom natje\u010daju iz 2011. dobila sredstva osumnji\u010deni su da su falsificirali dokumente kako bi pobijedili na natje\u010daju, a detalji nepo\u0161tene pogodbe otkriveni su za vrijeme afere prislu\u0161kivanja prilikom koje se moglo \u010duti biv\u0161eg premijera Nikolu Gruevskog kako osobno dogovara posao. Kad je skandal otkrilo Specijalno tu\u017eiteljstvo (SJO), vlasnik kompanije pobjegao je iz zemlje i nekoliko se mjeseci skrivao. Nedavno se vratio, a istraga je u tijeku.<\/span><\/p>\n