{"id":20532,"date":"2017-10-13T08:11:35","date_gmt":"2017-10-13T07:11:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20532"},"modified":"2021-02-25T10:55:46","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:46","slug":"protiv-cega-i-kako-se-bore-protivnici-istanbulske-konvencije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20532","title":{"rendered":"Protiv \u010dega se i kako bore protivnici Istanbulske konvencije?"},"content":{"rendered":"

Takozvana Istanbulska konvencija nije od samog po\u010detka bila toliki trn u oku hrvatskoj desnici. Za vrijeme SDP-ove vlade \u010dak su u HDZ-u odlu\u010dno zagovarali njenu ratifikaciju. No pod pritiskom vanparlamentarne, religiozne desnice posljednjih mjeseci, pristup se prili\u010dno mijenja. Na \u0161to se oslanja u\u010dinkovitost njenih taktika i odakle dolazi inspiracija?<\/strong><\/p>\n

Posljednjih se dana u Hrvatskoj povelo mnogo rasprave o nasilju nad \u017eenama, a ponajprije o Konvenciji Vije\u0107a Europe o spre\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji, odnosno “Istanbulskoj konvenciji”. Dok ljudskoprava\u0161ke i \u017eenske organizacije u prvi plan stavljaju to \u0161to se, prema njihovoj procjeni, po prvi put od zemalja-potpisnica Konvencije tra\u017ei da je ne samo potpi\u0161u, ve\u0107 se i obve\u017eu da \u0107e izdvojiti sredstva za njeno provo\u0111enje u djelo, cijeli kor tzv. religiozne desnice i dalje drvi o onome \u0161to nazivaju “rodnom ideologijom” ili “rodnom teorijom”.<\/p>\n

Osim same Konvencije, veliku je medijsku pozornost dobio i slu\u010daj koji bi, pretpostavlja se, trebao pokazati pravo lice HDZ-ove vlade koja bi trebala ratificirati Konvenciju \u2013 slu\u010daj \u017eupana Po\u017ee\u0161ko-slavonske \u017eupanije i \u010dlana HDZ-a, Alojza Toma\u0161evi\u0107a, koji je dobio prijavu zbog obiteljskog nasilja. No ne samo da se pokazalo pravo lice Alojza T., ve\u0107 i \u010dlanova i \u010dlanica drugih stranaka. Tako je Ivan Pernar (\u017divi zid) otvorio srce<\/a> Radiju 101 u povodu tog slu\u010daja promi\u0161ljaju\u0107i monogamiju (\u017eupana je njegova supruga konfrontirala zbog nevjere) da bi se na kraju vratio floskuli da je \u017eena odabrala te, dakle, sama sebi kriva. Pernaru se pridru\u017eila<\/a> i SDP-ovka Zrinka Stare\u0161ini\u0107, koja ne samo da ne shva\u0107a za\u0161to \u017eene ostaju s nasilnicima, nego jo\u0161 i osobno poznaje “Lojzu” (dodu\u0161e, na svoju sre\u0107u, ne onako kao njegova supruga).<\/p>\n

Kada sve navedeno spojimo s brojkama<\/a> koje je iznijela glasnogovornica Sigurne ku\u0107e Istra, Branka \u017du\u017ei\u0107, na mimohodu kojim je obilje\u017een nacionalni Dan borbe protiv nasilja nad \u017eenama (22. rujna), o\u010digledno je da trenutni sustav i pristup nasilju nad \u017eenama ne funkcionira. Prema \u017du\u017ei\u0107, “Od 2006. godine do danas, u Hrvatskoj je ubijeno 250 \u017eena.”<\/p>\n

Druk\u010diji vjetrovi u HDZ-u<\/strong><\/p>\n

“Nasilje nad \u017eenama, na\u017ealost, prisutno je u svim dru\u0161tvenim slojevima i skupinama. Ni Hrvatska nije u tome iznimka – svakih 15 minuta jedna je \u017eena zlostavljana! (…) U zadnjih 10 godina u Hrvatskoj su nasilni partneri ili \u010dlanovi obitelji ubili vi\u0161e od 300 \u017eena. (…) Jedan mo\u017eda od oblika nasilja nad \u017eenama o kojem se manje govori – u odnosu na psihi\u010dko i fizi\u010dko \u2013 a ni\u0161ta nije manje nasilje, je i nasilje, zna\u010di, ekonomsko koje je sve prisutnije kada gledamo, zna\u010di da su \u017eene za isti posao koji obavljaju kao i mu\u0161karci manje potpla\u0107eni (sic!) (…) Pitanje je da li se [\u017eene] odlu\u010duju na stvaranje svoje obitelji, pro\u0161irenje svoje obitelji, upravo zbog ovog ekonomskog zlostavljanja. [To] utje\u010de na razvoj obitelji, razvoj dru\u0161tva i na svaku \u017eenu.”<\/p>\n

Sada\u0161nja dr\u017eavna tajnica u Ministarstvu uprave i nekada\u0161nja gradona\u010delnica Knina iz redova HDZ-a, Josipa Rimac, gore navedeno je izrekla<\/a> na konferenciji za medije u povodu Me\u0111unarodnog dana protiv nasilja nad \u017eenama, 25. studenog 2014., te je ujedno iskoristila tu priliku da napadne tada\u0161nju ministricu socijalne skrbi, Milanku Opa\u010di\u0107 (SDP) zbog izmjena Obiteljskog zakona i sljede\u0107ega: “Ve\u0107ina europskih dr\u017eava ve\u0107 je ratificirala, punim nazivom, Konvenciju Vije\u0107a Europe o spre\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilju u obitelji. A pitamo za\u0161to to Hrvatska (jo\u0161) nije u\u010dinila!? Pozivamo ministricu Milanku Opa\u010di\u0107 da \u0161to prije pripremi Konvenciju za ratifikaciju u Saboru!”<\/p>\n

Prema rije\u010dima<\/a> dugodi\u0161nje \u017eenske aktivistkinje, Sanje Sarnavke, “Opa\u010di\u0107 je to dr\u017eala u ladici, a kasnije je govorila da Hrvatska za to nema novaca.” To je sama Opa\u010di\u0107 navodno potvrdila<\/a> Nevi T\u00f6lle, iz Autonomne \u017eenske ku\u0107e, koja smatra da je Opa\u010di\u0107, zbog Obiteljskog zakona “koji izjedna\u010dava \u017ertvu i po\u010dinitelja” tako\u0111er odgovorna za trenutno stanje. Maja Spori\u0161 (SDP) je pak isticala<\/a> da se radi o multiresornoj stvari (pravosu\u0111e, policija, socijalna politika i financije) \u0161to mo\u017eda upu\u0107uje na to da nije bilo politi\u010dke volje i\/ili financijskih sredstava za provedbu.<\/p>\n

\u0160to se HDZ-ovog stava danas ti\u010de, zastupnica u Europskom parlamentu koji je dvotre\u0107inskom ve\u0107inom usvojio Konvenciju, Dubravka \u0160uica, pogodila je<\/a> sr\u017e problema: \u201cPo mojem mi\u0161ljenju, puno je va\u017enije usvojiti Istanbulsku konvenciju i tako smanjiti mogu\u0107nost nasilja nad \u017eenama, nego odbaciti ovaj dokument zbog rije\u010di kao \u0161to su spol ili rod. Znam da se nekima koji su desno ovo ne\u0107e svidjeti, ali je tako. (…) Bilo bi nam lak\u0161e da je Vlada Zorana Milanovi\u0107a ratificirala Istanbulsku konvenciju. Ovako to je na HDZ-u, i vjerujem da ne\u0107emo odustati, iako \u0107e nas kritizirati dio desno orijentiranih bira\u010da.\u201d<\/p>\n

Institucionalni za\u010deci religiozne desnice<\/strong><\/p>\n

No ako HDZ-ove \u010dlanice, koje ne bismo nu\u017eno uzeli kao potpuno “umjerenu struju” stranke, smatraju da bi Konvenciju trebalo ratificirati, za\u0161to ona nailazi na toliki otpor organizacija poput U ime obitelji, Hrast, Grozd, Vigilare, Hrvatske biskupske konferencije, kao i brojnih opskurnih portala? Pragmati\u010dne razloge za poku\u0161aje \u0161irenja masovne panike mo\u017eemo na\u0107i u samim po\u010decima Inicijative HRAST koju su 2010. predstavili \u017deljka Marki\u0107, Ivica Relkovi\u0107, Ladislav Il\u010di\u0107, dr. Josip Jur\u010devi\u0107 i dr. Miroslav Tu\u0111man (titule s razlogom prepisujemo iz samoga \u010dlanka<\/a>). Ve\u0107 uvodna re\u010denica obja\u0161njava mnogo toga: “Me\u0111utim, treba odmah re\u0107i, od brojnih hrvatskih pisanih i elektroni\u010dkih medija gotovo se nitko nije odazvao konferenciji. To zorno svjedo\u010di da \u0107e i ova, kao i neke druge politi\u010dke inicijative koje nisu bile vezane na aktualne upravlja\u010dke strukture, imati posla s posvema\u0161njom medijskom blokadom.” \u00a0No HRAST nije nai\u0161ao ni na ljubav bira\u010da te je u medijima osvanuo<\/a> tek zbog fizi\u010dkih sukoba i policijskih intervencija na sastancima inicijative.<\/p>\n

Dodu\u0161e, ve\u0107 tada su postojala neka osnovna svojstva “pokreta” u nastanku: a) protivljenje tzv. rodnoj ideologiji \u2013 poku\u0161aji uplitanja u obrazovni sustav i protivljenje mogu\u0107nosti legalizacije istospolnih brakova; b) struktura njihovog \u010dlanstva \u2013 radi se o visokoobrazovanoj vi\u0161oj srednjoj klasi; c) pozitivan odnos prema nekim feministi\u010dkim uspjesima \u2013 pristup visokom obrazovanju i tr\u017ei\u0161tu rada; d) isticanje primata naju\u017ee mogu\u0107e definirane obitelji, naro\u010dito u \u017eivotu \u017eena. Sustavu su se na koncu domislili iznjedriv\u0161i sljede\u0107u strategiju: a) isticanje “\u010diste” pozadine svog \u010dlanstva \u2013 dakle, bez korupcije i minulog \u010dlanstva u ve\u0107im strankama; b) navo\u0111enje titula \u2013 npr. “dr. \u017deljka Marki\u0107” i “odvjetnik Kre\u0161imir Planini\u0107”; c) stjecanje saveznika unutar postoje\u0107ih institucija<\/a>; d) strategija tzv. puta kroz institucije; e) usvajanje ljudskoprava\u0161kog diskurza; f) zastupanje “tihe ve\u0107ine” i promjene izbornog zakona; g) napadanje etabliranih medija i izgradnja vlastitih; h) fokusiranje na medijski atraktivna politi\u010dka pitanja bez sustavnije vizije pojedinih sektora.<\/p>\n

Skandal politizacije<\/strong><\/p>\n

Da bismo mogli razumjeti “religioznu desnice”, moramo se pozvati na nekoliko feministi\u010dkih koncepata i tekovina. Kao prvo, na koncept roda koji uvodi distinkciju izme\u0111u \u0161iroko prihva\u0107enih fizi\u010dkih osobina po kojima se osoba kvalificira kao osoba mu\u0161kog ili \u017eenskog spola po ro\u0111enju ili kao interseksualna osoba, s jedne, i dru\u0161tveno o\u010dekivanog i usa\u0111enog odre\u0111enja osobe kao pripadnika mu\u0161kog ili \u017eenskog roda, s druge strane. Takvo nijansiranije shva\u0107anje onoga \u0161to \u010dini osobu mu\u0161karcem ili \u017eenom, dovelo je do toga da \u017eene ne prihvate mirno svoju navodnu biolo\u0161ku sudbinu \u2013 da obavljaju bri\u017eni i ku\u0107anski rad, da budu heteroseksualne, da nemaju radno mjesto ili pravo na pristup visokom obrazovanju, ve\u0107 da svoje ambicije svedu na ulogu majke i supruge. Kao drugo, ideja da je osobno ili privatno politi\u010dko pitanje \u2013 da se obitelj ne definira samo krvnim srodstvom, da se kritizira nuklearnu obitelj, da se prepozna potla\u010denost \u017eena, da se stvari koje se dr\u017ee isklju\u010divo “\u017eenskima” \u2013 politizira. Kao tre\u0107e, \u017eenska autonomija \u2013 bilo u smislu odlu\u010divanja o vlastitom tijelu, bilo o vlastitom \u017eivotu u najop\u0107enitijem smislu. Feminizam je, ukratko, okrenuo na glavu sve poznato, sve na \u010demu ljudi grade vlastiti identitet i oduzeo potporanj svakoj usko shva\u0107enoj, tradicionalnoj obitelji \u2013 strpljivu suprugu, poslu\u0161nu k\u0107er, bri\u017enu majku. Stoga je i mogu\u0107e “zacrvkutati” ovakve polupane lon\u010di\u0107e: “Sve su glasniji pozivi dr\u017eavama \u010dlanicama da nekako reguliraju raspodjelu ku\u0107anskih poslova me\u0111u supru\u017enicima. Totalitarne tendencije!” (Twitter zastupnice u Europskom parlamentu Ru\u017ee Toma\u0161i\u0107).<\/p>\n

Pro\u0161le je godina umrla heroina ameri\u010dkog antifeministi\u010dkog pokreta Phyllis Schlafly \u010diji se politi\u010dki pristup mogao sa\u017eeti<\/a> kao “privilegiranje prava heteroseksualnih kr\u0161\u0107anskih roditelja nad bilo kojom drugom dru\u0161tvenom skupinom te smatranje svakog odstupanje od tog modela politi\u010dkom prijetnjom”. Schlafly se strastveno bacila na obranu prava \u017eena da budu doma\u0107ice, da im supruzi “slu\u017ee kao socijalna dr\u017eava”, tvrde\u0107i da se feministi\u010dkim nastojanjima da se zakonski regulira jednakopravnost spolova naru\u0161ava ono \u0161to se smatralo bogomdanom ulogom \u017eena i, \u0161tovi\u0161e, oduzima prava \u017eenama te je potom tijekom svoje dugogodi\u0161nje karijere napadala pravo na poba\u010daj i istospolne brakove, na taj na\u010din politiziraju\u0107i mahom religiozne \u017eene koje su ipak \u017eeljele javno djelovati i usvajaju\u0107i jezik “neprijatelja”. Schlaflynina bi se politika ukratko mogla okarakterizirati kao antikomunisti\u010dka, antifeministi\u010dka, antisekularna, protiv socijalne dr\u017eave i uplitanja dr\u017eave uop\u0107e, protiv javnog \u017eivota i jednakih prava LGBTIQA osoba.<\/p>\n

Tu tradiciju danas ba\u0161tine ameri\u010dke duboko konzervativne skupine, kao i njihove europske ispostave. Te\u0161ko je, primjerice, ne uo\u010diti poveznice<\/a> izme\u0111u doma\u0107ih aktera i stavova \u010dlanova Alternative za Njema\u010dku: “AfD primjerice pledira za to da se u\u010dvrsti maj\u010dinska uloga \u017eena njema\u010dkih \u017eena iz srednje klase, kako bi se zaustavio ‘demografski razvoj u pogre\u0161nom smjeru’. AfD \u017eelji poduzeti mjere za srednjero\u010dno ‘povi\u0161enje stope ra\u0111anja doma\u0107eg stanovni\u0161tva. Pri tome se (…) izostavljaju ekonomske poveznice i izrabljivanje”. Takvi krugovi u Njema\u010dkoj (a vjerojatno i ovdje) dobivaju veliku potporu ameri\u010dkih evangeli\u010dkih zajednica i doma\u0107ih religioznih zajednica, od edukacija do financijske potpore.<\/p>\n

Kao \u0161to je ve\u0107 nazna\u010dila Josipa Rimac, nasilje nad \u017eenama ima vi\u0161e nali\u010dja; u medijima je najprisutnije (ali veoma problemati\u010dno tretirano) obiteljsko nasilje i naro\u010dito senzacionalizirano seksualno nasilje, \u010dak i prema maloljetnicima. Nedavni primjer tada 15-godi\u0161njeg mladog mu\u0161karca u Slavoniji kojeg je silovao sve\u0107enik znakovit je na vi\u0161e na\u010dina. Osim \u0161to je po\u010dinitelj dobio uobi\u010dajeno blagu kaznu od godinu dana zatvora, \u0161to je zamijenjeno za 730 sati dru\u0161tveno korisnog sata (\u0161to bi u slu\u010daju da to po\u017eeli mogao odraditi u instituciji koja ga je godinama \u0161titila premje\u0161tanjem iz \u017eupe u \u017eupe \u2013 tvrdi Jutarnji list<\/a>, kao i ugled institucije koju predstavlja u hrvatskoj javnosti), odmah je zapo\u010delo naga\u0111anje o motivima prijavitelja koji se tek sad oglasio, u mo\u017eda “oportunom momentu”, poput g\u0111e Toma\u0161evi\u0107.<\/p>\n

Jer se prema osobama koje pre\u017eive seksualno i drugo nasilje, doma\u0107a javnost odnosi ili protekcionisti\u010dki\/patroniziraju\u0107e tako da im se oduzima agenda, a sve to u slu\u010daju da su \u017ertve poduzele sve potrebne akcije prijavljivanja i iskazivanja otpora nasilniku, pritom vode\u0107i \u017eivot prihvatljiv percepciji onih koji im pristupaju na ovaj na\u010din; ili ih se okrivljivava i gradira njihov odgovor na nasilje, u slu\u010daju da njihov “\u017eivotni stil”, “vrijeme odgovora”, na\u010din prezentacije nisu prihvatljivi prvom pristupu osobama koje su pre\u017eivjele nasilje. Istovremeno s ovim slavonskim slu\u010dajem u Hollywoodu je planuo skandal nakon \u0161to je razotkriven 30-godi\u0161nji uzorak pona\u0161anja filmskog mo\u0107nika, Harveyja Weinsteina. Osim \u0161to su protiv njega nastupile i otkrile vlastite neugodne susrete zvijezde poput Angeline Jolie i Gwyneth Paltrow, postoji cijeli niz \u017eena u ranim dvadesetim godinama pa \u010dak i maloljetnica (poput Kate Beckinsale) koje je Weinstein uznemiravao, zlostavljao ili silovao. Weinstein je koristio skoro identi\u010dnu strategiju kao i slavonski sve\u0107enik: pikirao bi manje mo\u0107nu, ranjiviju osobu od sebe, pozvao je na dru\u017eenje u svoj privatni prostor, do\u010dekao je u ku\u0107nom ogrta\u010du (!), po\u010deo s neprikladnim dodirima i naru\u0161avanjem osobnog prostora, a zavr\u0161io silovanjem.<\/p>\n

Vratimo se u doma\u0107e vode. Uzmimo kao primjer stavove Ivana Mihanovi\u0107a iz udruge Vigilare koje je izrazio gostuju\u0107i u Studiju 4, emisiji na Hrvatskoj radioteleviziji, sa Sandrom Ben\u010di\u0107 (Centar za mirovne studije). Naravno, prvo u oko upada Mihanovi\u0107evo pona\u0161anje \u2013 ispo\u010detka govori preko Ben\u010di\u0107, izbjegavaju\u0107i kontakt o\u010dima, a zatim da bi privukao pozornost doslovno zalije\u017ee za stol, jer mu sugovornica ne posustaje i ne daje pravo da joj upada u rije\u010d. Kasnije, ironije li, kad mu Ben\u010di\u0107 poku\u0161a upasti u rije\u010d, govori “Ja sam vas slu\u0161ao”, mada cijelo vrijeme prekida sugovornicu s povicima poput “Nije!”, kad nije u kadru. Ovakvo pona\u0161anje tako\u0111er mo\u017eemo smatrati nasiljem. No pitanje je je li ono rodno uvjetovano. Prema Mihanovi\u0107u, nasilje se doga\u0111a “zato \u0161to je \u017eena” i “prema fizi\u010dki slabijima”, ali svejedno ovaj poku\u0161aj dijaloga mo\u017eda sam ne bi okarakterizirao kao nasilje… Premda vi\u0161e puta govori da nema problema s tretmanom obiteljskog nasilja u Konvenciji, ima problema s time da se on naziva rodno uvjetovanim, unato\u010d tome \u0161to ukazuje na neke od razloga za\u0161to \u017eene iziskuju specifi\u010dnu zakonsku i drugu za\u0161titu. O razli\u010ditim vrstama mogu\u0107eg nasilja \u2013 tjelesnom, seksualnom, psihi\u010dkom ili ekonomskom \u2013 ne progovara. Zanimljivo je da kad mu Ben\u010di\u0107 dobaci nedavno donesenu blagu presudu ve\u0107 spomenutom sve\u0107eniku, Mihanovi\u0107 odgovara “Nemojte govoriti o Katoli\u010dkoj crkvi, jer ju uop\u0107e ne razumijete”, izbjegavaju\u0107i komentirati sam slu\u010daj.<\/p>\n

Retori\u010dke taktike i pre\u0161u\u0107ivanja<\/strong><\/p>\n

Mihanovi\u0107 je u svom istupu iznio niz poluistina koriste\u0107i prethodno spomenutu taktiku \u0161irenja moralne panike. Samo \u0107emo pobrojati nekoliko njih koje navodno stoje u Konvenciji:<\/p>\n

    \n
  1. “promicanje poba\u010daja” \u2013 u Konvenciji se poba\u010daj doista spominje 12 puta, od toga 8 puta kao dio sintagme “prisilni poba\u010daj” \u0161to je ne\u0161to \u010demu se protive i doma\u0107i desni i lijevi politi\u010dki akteri;<\/li>\n
  2. umjesto otac i majka, u formularima EU \u0107e se koristiti “roditelj 1” i “roditelj 2” \u2013 to se doga\u0111a samo u ultrakonzervativnoj Malti, gdje je nedavno dopu\u0161ten istospolni brak, ali prema rije\u010dima trenutnog premijera pravo na poba\u010daj se nikada u bilo kojoj formi ne\u0107e legalizirati;<\/li>\n
  3. koristi se “rodno neutralan jezik” \u2013 sama (opse\u017enija od dvije) definicija roda u Konvenciji je “srednji put” te se itekako koristi, za neke, rodno neosjetljiv pojam \u017eene i mu\u0161karca.<\/li>\n
  4. aludiranje na trans* osobe i iminentnu opasnost \u2013 na\u017ealost, u Hrvatskoj su trans* osobe jo\u0161 uvijek izrazito izlo\u017eene nasilju i neprihva\u0107anju okolinu te je borba za njihova prava tek krenula.<\/li>\n<\/ol>\n

    Klju\u010d za razumijevanje neprihvatljivosti onoga \u0161to oni sami nazivaju “rodnom ideologijom” upravo su ranije navedene tekovine feminizma i za\u010deci pokreta u SAD-u koji je izrastao iz ponajprije antikomunizma i protivljenja tada\u0161njim borbama za ljudska prava, prava lezbijki i gejeva, \u017eenska prava, kao i mirovnom, antinuklearnom pokretu i enviromentalizmu. Kao \u0161to smo ve\u0107 ranije ustvrdili, cunami su pokrenuli upravo feministi\u010dki i LGBTIQA pokret jer kad su za\u0161li u “‘osjetljivu i intenzivno osobnu arenu odnosa me\u0111u spolovima’, apstraktne fraze o pravnoj jednakosti su zadobile intimnije i konkretnije zna\u010denje” (povjesni\u010darka Marjorie Spruill u knjizi Rightward Bound. Making America Conservative in the 1970s<\/em>).<\/span><\/p>\n

    Nakon \u0161to se poku\u0161aj da putem kroz institucije i sudjelovanjem u predstavni\u010dkoj demokraciji nametnu svoje ideje izjalovio, fokus je premje\u0161ten na slobodu djelovanja i odlu\u010divanja u privatnoj sferi. Naime, svi osnovni prigovori npr. U ime obitelji Istanbulskoj konvenciji, kao i sva na\u010dela pokreta, usmjereni su na spre\u010davanje daljnjeg i reverziju ve\u0107 postoje\u0107eg zadiranja dr\u017eave u “privatne poslove” gra\u0111ana. Ovdje ne mo\u017eemo govoriti o borbi za socioekonomska prava gra\u0111ana, premda ih se ponekad dotakne u poku\u0161aju gra\u0111enja argumentacije, ve\u0107 borbi za prava specifi\u010dne, uske skupine da ima djecu, da slobodno odlu\u010duje o njihovom odgoju i obrazovanju i da svoju ideologiju name\u0107e svim ostalim gra\u0111anima. Pri tome se svirepo koristi npr. pravo na slobodu vjeroispovijesti i fantomska “\u0161utljiva ve\u0107ina” da se uti\u0161a protivljenje onih koji nisu 90,42% osoba koje se izja\u0161njavaju kao osobe hrvatske narodnosti i 86,28% katolika (prema popisu stanovni\u0161tva 2011.). Religiozno stanovni\u0161tvo ima pravo na to ne izla\u017ee svoju djecu “rodnoj ideologiji”, no ateisti nemaju pravo da ne izla\u017eu svoju djecu katoli\u010dkom vi\u0111enju uloge mu\u0161karca i \u017eene u dru\u0161tvu.<\/p>\n

    Klasna pozadina<\/strong><\/p>\n

    Takvo djelovanje izravno kolidira s idejom da je osobno politi\u010dko pitanje i s idejom dr\u017eave kao za\u0161titnice prava marginaliziranih. Krajnji je cilj povratak na imaginarno \u201cprethodno stanje\u201d \u0161to se jedino mo\u017ee u\u010diniti gu\u0161enjem naslje\u0111a<\/a> radni\u010dkih borbi i narodnooslobodila\u010dkog pokreta (razmontiranje socijalnog servisa) i feminizma (poku\u0161aji da se socijalizira tipi\u010dno \u017eenski rad). Prema Rosalind Petchesky, \u201ckoncept privatnosti (\u2026) obuhva\u0107ao je ne samo \u2018slobodno poduzimanje\u2019 i \u2018imovinska prava\u2019, nego i pravo bijelca-posjednika da kontrolira svoju \u017eenu i njezino tijelo, svoju djecu i njihova tijela, svoje robove i njihova tijela. Radi se o patrijarhalnoj i rasisti\u010dkoj, ali i kapitalisti\u010dkoj ideologiji.\u201d<\/p>\n

    Ljude koji su ideolozi obitelja\u0161kog pokreta u Hrvatskoj ne zanimaju radni\u010dka prava \u017eena i njihov polo\u017eaj u dru\u0161tvu. Zato se njihovi prigovori na npr. Zakon o radu svode na plediranje da se rad nedjeljom zabrani ili \u201cadekvatno kompenzira\u201d \u0161to je \u0161tovi\u0161e \u0161iroko prihva\u0107ena zamisao (za\u0161to ga ne zabraniti u potpunosti, ako nam je do kvalitete \u017eivota, odmornosti i vremena za obitelj?), a ne na to da se ukine mogu\u0107nost davanja otkaza rodilji mjesec dana nakon povratka s dopusta, pre\u0161u\u0107ivanje mjera poput one roditelj-odgajatelj (mada svi podaci govore o tome da se \u017eenama nakon svakog ro\u0111enog djeteta drasti\u010dno smanjuje mogu\u0107nost povratka na tr\u017ei\u0161te rada) ili Zakona o dadiljama (ozakonjenje ionako mizerno kompenziranog rada na crno). Ili to da raspravu o porezu na imovinu, iskoriste za promicanje sni\u017eavanja PDV-a<\/a>. Njihova namjera nije ni \u017eenama dati autonomiju kroz, barem, zaposlenje, jer aktivno zagovaraju tzv. fleksibilne i nesigurne oblike zapo\u0161ljavanja kako bi \u017eene i dalje mogle ostati drugotne osobe, a prvotne skrbnice i njegovateljice, pri \u010demu zanemaruju \u010dinjenicu da \u017eenama u starosti vi\u0161e prijeti siroma\u0161tvo zbog kratkog radnog, a duljeg \u017eivotnog vijeka nego mu\u0161karcima. Mo\u017eemo biti cini\u010dni pa re\u0107i da su njihova meta mo\u017eda ipak prvenstveno one \u017eene koje ne moraju zbog slabih prilika i prihoda postati roditelj-odgajatelj, nego one koje drage volje koriste \u017eene u svojim pedesetima kao sprema\u010dice i dadilje na crno jer spadaju u onu kategoriju te\u0161ko zaposlivih.<\/p>\n

    No kako pru\u017eiti otpor jednom me\u0111unarodnom pokretu, zaodjevenom u ruho ljudskoprava\u0161kog diskurza, a u su\u0161tini libertarijanskog, koji se oslanja na tradiciju, sigurnost i naciju u nametanju svoje ideologije? Jedan od na\u010dina je ukazivanje na proturje\u010dja borbe protiv prava na poba\u010daj tako da se poba\u010daj stavlja u okvir \u0161ireg koncepta reproduktivnih prava, drugi je ugra\u0111ivanje feministi\u010dkih principa i pro\u0161irenog shva\u0107anja dru\u0161tvene reprodukcije u sve pokrete i inicijative koje gradimo i na kojima trenutno radimo. Moramo se nanovo zapitati \u0161to zna\u010di doprinositi dru\u0161tvu i zamisliti se nad promi\u0161ljanjem rada kao ne\u010dega \u0161to je manje ili vi\u0161e korisno u zajednici u kojoj \u017eivimo i djelujemo.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Posljednjih se dana u Hrvatskoj povelo mnogo rasprave o nasilju nad \u017eenama, a ponajprije o Konvenciji Vije\u0107a Europe o spre\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20535,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[174],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[102],"class_list":["post-20532","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-feminizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20532","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20532"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20532\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20546,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20532\/revisions\/20546"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20535"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20532"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20532"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20532"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20532"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20532"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20532"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20532"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}