Politi\u010dki izrazi ekonomskih trendova ponekad znaju biti prili\u010dno neobi\u010dni. Pogotovo ako ih uokviruje kaskadna dinamika odnosa centra i periferije. Dok su u Hrvatskoj libertarijanci okupljeni u antiporeznu udrugu Lipa postali ove godine svojevrsni narodni tribuni i borci za dru\u0161tvenu pravdu, Me\u0111unarodni monetarni fond, ina\u010de jedna od onih institucija koje se prve asocira s tzv. neoliberalnim zaokretom, postala je zagovornik vi\u0161ih poreza za najimu\u0107nije i izra\u017eenije redistributivne politike.<\/p>\n
Ta neobi\u010dna podjela uloga ipak ima razumljivo upori\u0161te. Lipa je mogla postati kanalizator narodnog bijesa iz prostog razloga \u0161to je u Hrvatskoj porezna presija usmjerena prema najsiroma\u0161nijima<\/a>. To \u0161to Lipa\u0161e ne zanima pravednija raspodjela poreznog optere\u0107enja, ve\u0107 najobi\u010dnija eliminacija poreza kao takvih, u ovom slu\u010daju, spletom pogodnih okolnosti i izostankom suvislijih politi\u010dkih aktera, nije bilo bitno. No za razliku od na\u0161ih antiporeznih fanatika, MMF barem na\u010delno mora brinuti o zdravlju svjetske ekonomije. A tu banalna jednad\u017eba – manji porezi jednako ekonomski prosperitet – nije ba\u0161 najprikladniji analiti\u010dki alat, a ni recept za djelovanje.<\/p>\n Spa\u0161avanje kapitalizma od nejednakosti<\/strong><\/p>\n Ve\u0107 neko vrijeme razli\u010dite istra\u017eiva\u010dko-analiti\u010dke sekcije unutar MMF-a upu\u0107uju na problem globalne nejednakosti. Ne iz nekakve moralne zabrinutosti, ve\u0107 iz prepoznate \u010dinjenice, na tragu poznate intervencije Thomasa Pikettyja, da rast nejednakosti mo\u017ee ugroziti stabilnost globalnog kapitalizma. Drugim rije\u010dima: kapitalizam treba spasiti od nejednakosti. Pored o\u010ditih ekonomskih proturje\u010dja – manjak potra\u017enje uslijed ni\u017eih prihoda koji se kompenzira kreditima – nestabilnosti pridonose i politi\u010dki trendovi koje nejednakost podgrijava, a iskazuju su u pora\u017eavaju\u0107im izbornim rezultatima politi\u010dkog establi\u0161menta.<\/p>\n Dakle, MMF je u novom izdanju<\/a> svog fiskalnog monitora empirijski osporio tezu po kojoj ve\u0107e porezno optere\u0107enje najimu\u0107nijih negativno utje\u010de na ekonomski rast. Tako\u0111er, eksplicitno se preporu\u010duju progresivniji porezni sustavi. Uz ogradu, da nisu ba\u0161 “ekscesivni”. No, bez obzira na ogradu, u MMF-u definitivno smatraju da kapitalizam trpi zna\u010dajno vi\u0161e porezno optere\u0107enje za najimu\u0107nije. Dovoljno je pogledati samo brojke koje iznose<\/a>: od 1981. do 2015. godine prosje\u010dno porezno optere\u0107enje najvi\u0161eg imovinskog razreda u najbogatijim zemljama svijeta palo je sa 62% na 35%. A nije ba\u0161 da je svjetska ekonomija u navedenom periodu bilje\u017eila sjajne rezultate.<\/p>\n Me\u0111utim, nema ni\u0161ta revolucionarnog u analizama i receptima iz MMF-a. Ovakvi stavovi su bili mejnstrim i op\u0107e mjesto prije nekih 50-60 godina diljem kapitalisti\u010dkog svijeta. I nema ni\u0161ta neobi\u010dno u tome da se opet pojavljuju. Oni koji brinu o globalnoj ekonomiji ipak su prisiljeni da razmi\u0161ljaju u \u0161irim okvirima za razliku od libertarijanaca s periferije koji imaju tu privilegiju da samo beskona\u010dno re\u017ee na poreze.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Politi\u010dki izrazi ekonomskih trendova ponekad znaju biti prili\u010dno neobi\u010dni. Pogotovo ako ih uokviruje kaskadna dinamika odnosa centra i periferije. Dok su u Hrvatskoj libertarijanci okupljeni u antiporeznu udrugu Lipa postali ove godine svojevrsni narodni tribuni i borci za dru\u0161tvenu pravdu, Me\u0111unarodni monetarni fond, ina\u010de jedna od onih institucija koje se prve asocira s tzv. neoliberalnim […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20531,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-20527","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20527","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20527"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20527\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20547,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20527\/revisions\/20547"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20531"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20527"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20527"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20527"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20527"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20527"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20527"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20527"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}