Kona\u010dnom objavom nalaza revizije i formiranjem famoznog saborskog povjerenstva ostvarili su se preduvjeti za kratki rezime politi\u010dko-ekonomske trakavice oko Agrokora. Taj rezime mo\u017eemo podijeliti na tri razine, makar su neizbje\u017ena poklapanja i me\u0111usobni utjecaji. Prva i osnovna je ona ekonomska: zate\u010deno stanje i izgledni scenariji. Druga je obilje\u017eena politi\u010dkim reakcijama, mahom strana\u010dkim i parlamentarnim, dok je tre\u0107a rezervirana za medijsku optiku. Pa krenimo s potonjom.<\/p>\n
Jo\u0161 od po\u010detka godine, ve\u0107ina doma\u0107eg mejnstrima nastojala se polako prilago\u0111avati novoj situaciji. (Auto)cenzura i ode poduzetni\u010dkom geniju Ivici Todori\u0107u postepeno su nestajali, a po\u010dele su ih zamjenjivati tzv. kriti\u010dki i “objektivni” tekstovi \u010dija je zapravo svrha bila\u00a0otvoriti vrata za senzacionalisti\u010dko \u010derupanje propalog tajkuna. No, problema s prijelazom nisu bili li\u0161eni ni mediji koji se nisu libili pisati o Todori\u0107u i Agrokoru prije izbijanja krize. Tako se vode\u0107i me\u0111u njima, naj\u010ditaniji tabloid u dr\u017eavi, Index, nakon Todori\u0107evog otvaranja bloga i napada na Vladu, morao nekako suo\u010diti s \u010dinjenicom da cijeli proces, uklju\u010duju\u0107i i tzv. Lex Agrokor, nije nekakva zavjera Todori\u0107a i HDZ-a kojom se \u0161titi samo jedna osoba. Uz po\u010detna nesnala\u017eenja, lako su zaobi\u0161li problem. Naime, dosljednost im nikad nije bila presudna.<\/p>\n
Mase i ozbiljni de\u010dki<\/strong><\/p>\n Nakon objave nalaza revizije u medijskom je polju zavladao konsenzus pristupa. A najbolje ga ilustrira sam kraj pressice<\/em> izvanrednog povjerenika Ante Ramljaka. Pitanja su se odradila, slu\u017ebeno je objavljen kraj, Ramljak je krenuo skupljat papire sa stola, monta\u017eeri su pripremali fade out<\/em>, ali jedna novinarka nije mogla izdr\u017eati: “Ali recite nam, koga ste to\u010dno prijavili Dr\u017eavnom odvjetni\u0161tvu? Nemojte da moramo naga\u0111ati i uznemiravati javnost.” Drugim rije\u010dima, nas politi\u010dki i ekonomski procesi zanimaju jedino ako im se kao epilog sluti remetine\u010dki zatvor. Kao \u0161to nas u nalazu revizije zanima samo ono \u0161to su privatno tro\u0161ili Todori\u0107 i njegova obitelj.<\/p>\n Naravno, pravna strana pri\u010de i kaznena odgovornost nisu banalna i nebitna stvar, ali problem je kad postaju prevladavaju\u0107i pristup koji se publici prodaje sukladno \u017eanru sapunice. To \u0161to privatno tro\u0161enje Agrokorovih sredstava sigurno nije uzrokovalo\u00a0de facto\u00a0<\/em>ste\u010daj koncerna i \u0161to je ta prepravljena stavka u reviziji manja od, recimo, one koja se ti\u010de vrijednosno neuskla\u0111ene imovine Konzuma Sarajevo, nije ba\u0161 najva\u017enija stvar. Time nek se bave ra\u010dunovodstveni stru\u010dnjaci i ekonomski analiti\u010dari u drugoj rubrici, mi smo ovdje zadu\u017eeni za rubriku: spektakli. Takva medijska “podjela rada”, diktira tako\u0111er i odvojenost politi\u010dkih rubrika: mase su tu da se zgra\u017eaju i navijaju, a ozbiljni de\u010dki za ozbiljne stvari.<\/p>\n Svi po istoj matrici<\/strong><\/p>\n Naravno, u odjecima nalaza revizije koja je otkrila ra\u010dunovodstvene manipulacije, nisu izostale niti klasi\u010dne reakcije, kako medijske tako i politi\u010dke: “toga ima samo u nas” ili “ovo je jo\u0161 jedan dokaz koliko smo daleko od pravog kapitalizma”. Ali koliko daleko mora\u0161 biti udaljen od politi\u010dke realnosti pa da, na primjer, zaboravi\u0161 da su izbijanju globalne ekonomske krize prije deset godina prethodile takve zavjereni\u010dke makinacije svjetskih banaka i rejting agencija da prema njima\u00a0Todori\u0107evi trikovi izgledaju kao dje\u010dja kra\u0111a u igri Monopoly? Takve usporedbe nisu tu da iskupe Todori\u0107a niti da naprosto uka\u017eu na to da je kapitalizam stvar zavjera, ve\u0107 \u010disto da pristup postave u ne\u0161to realnije okvire.<\/p>\n Politi\u010dari su nastavili sa svojim sukobima i optu\u017ebama oko cijele pri\u010de, tako\u0111er, prili\u010dno udaljeni od realnih zbivanja. U svemu tome je najiskreniji bio predsjednik Hrvatske selja\u010dke stranke Kre\u0161imir Beljak koji je ustvrdio da njemu ni\u0161ta vi\u0161e nije jasno. Naravno, iskren je bio je i Zlatko Hasanbegovi\u0107 koji nije mogao bez spominjanja UDBA-e. Uglavnom, svi funkcioniraju, pogotovo u oporbi, po istoj matrici: kako isko\u010di koji motiv, tako se iskoristi kao prilika za pucanj. A \u0161ira slika svakim danom sve vi\u0161e kopni. Isti ti koji se danas \u017eale na privilegirani status Agrokora kod svih, a prvenstveno HDZ-ovih vlada, donosili su zakone o strate\u0161kim investicijima i zazivali uklanjanje prepreka i poticaje za investitore. Nema spora, stvar je tako ne\u0161to transparentnija, ali u\u010dinci nisu previ\u0161e razli\u010diti.<\/p>\n Glavna lekcija<\/strong><\/p>\n I na kraju, ekonomska sudbina koncerna Agrokor. Kao i prije nekoliko mjeseci, sve je i dalje neizvjesno. Nakon revizije, jedino je sigurno, kao \u0161to je i Ramljak natuknuo, da opstanka nema bez otpisa dijela dugova. Kako \u0107e taj otpis te\u0107i, dokle su spremni i\u0107i kreditori, a dokle dobavlja\u010di koji spominju 15% kao gornju granicu, ne zna se. Nisu izvjesni ni prioriteti naplate potra\u017eivanja, makar su Lex Agrokorom odre\u0111ene neke smjernice. Tako\u0111er, neizvjesni su i oblici naplate, odnosno, ho\u0107e li do\u0107i do preuzimanja dionica pojedinih kompanija iz koncerna. Povjerenstvo je na\u010delno tu da prona\u0111e balans, makar s privilegiranjem odre\u0111enih aktera.<\/p>\n Bez ikakve sumnje, Lex Agrokor je zakonski okvir za politi\u010dko kontrolirani ste\u010daj kompanije. Eventualni pravni i ustavni nedostaci zakona zasigurno su problem, ali ne predstavljaju retroaktivno obja\u0161njenje cijelog procesa. Kao \u0161to ga ne predstavlja niti friziranje poslovnih knjiga. \u010cak i uz tako friziranje, Agrokor se posljednjih godina, pa i prilikom akvizicije Mercatora, zadu\u017eivao po prili\u010dno visokim kamatnim stopama. A te stope nisu ni\u0161ta drugo nego indikator rizi\u010dnosti poslovanja. Dok je, na primjer, konkurencija u\u017eivala u povla\u0161tenim kreditima<\/a> i to iz javnih sredstava. To nam samo govori da sav onaj javni novac koji se prelio u Agrokor nije “kriv” za raspad, ve\u0107 nije bio dovoljan<\/a> za uspjeh na tr\u017ei\u0161tu. Uza svu nu\u017enost sudskih procesa i raskrinkavanja politi\u010dkih veza, na\u017ealost, to nam ostaje kao glavna ekonomska lekcija.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Kona\u010dnom objavom nalaza revizije i formiranjem famoznog saborskog povjerenstva ostvarili su se preduvjeti za kratki rezime politi\u010dko-ekonomske trakavice oko Agrokora. Taj rezime mo\u017eemo podijeliti na tri razine, makar su neizbje\u017ena poklapanja i me\u0111usobni utjecaji. Prva i osnovna je ona ekonomska: zate\u010deno stanje i izgledni scenariji. Druga je obilje\u017eena politi\u010dkim reakcijama, mahom strana\u010dkim i parlamentarnim, dok […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20523,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-20511","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20511","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20511"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20511\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20526,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20511\/revisions\/20526"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20523"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20511"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20511"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20511"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20511"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20511"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20511"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20511"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}