{"id":20504,"date":"2017-10-12T07:00:53","date_gmt":"2017-10-12T06:00:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20504"},"modified":"2021-02-25T10:55:46","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:46","slug":"kolinda-islam","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20504","title":{"rendered":"Hrvatski trgovci islamofobijom"},"content":{"rendered":"

Sve popularnijom na politi\u010dko-publicisti\u010dkom tr\u017ei\u0161tu ideja u Hrvatskoj postaje: “teorija” islama i islamizma. Predvodnici publicisti\u010dkog vala su politi\u010dari na zalasku karijera, a politi\u010dki ritam udara predsjednica dr\u017eave. Rezultati su mizerni, ali krajnje \u0161tetni.<\/strong><\/p>\n

I ba\u0161 nekako u isto vrijeme kad je knji\u017earstvo u Hrvatskoj ispu\u0161talo zadnje izdisaje ste\u010dajem najve\u0107eg igra\u010da na tr\u017ei\u0161tu \u2013 Algoritma, doma\u0107a publicistika je svjedo\u010dila zavidnoj produktivnosti autora starije generacije kojih takve tr\u017ei\u0161ne marginalije zaobilaze ili ih se u najmanju ruku: ne ti\u010du. U kratkom razmaku, gotovo “koordinirano”, zreli momci doma\u0107e politi\u010dke i juridi\u010dke elite, odlu\u010dili su nas obradovati novim uvidima u stare teme koje su silom prilika ili kalendarom kratke povijesti ovda\u0161nji naroda opet postale aktualne. Miroslav Tu\u0111man, Vladimir \u0160eks i Mato Arlovi\u0107, svaki u svom \u017eanru \u2013 od geopoliti\u010dkog fantasy-trilera preko dnevnopoliti\u010dke melodrame do ustavnopravne epike \u2013 odlu\u010dili su se zabaviti devedesetima, i to ne bilo kojim dijelom devedesetih nego upravo “problemom” Bosne i Hercegovine (\u0160eks posredno, ostala dvojica prili\u010dno direktno).<\/p>\n

No puno zanimljivije od njihovih tekstova i nalaza, izvedba je tih publicisti\u010dkih noviteta, odnosno vrijeme njihova izlaska u javnost ba\u0161 u trenutku novih “neslaganja<\/a>” izme\u0111u bo\u0161nja\u010dke i hrvatske politi\u010dke elite u BiH i u trenutku i\u0161\u010dekivanja<\/a> pravomo\u0107ne presude Haa\u0161kog tribunala vo\u0111ama Herceg-Bosne\u00a0koja je zakazana za kraj studenog. I doista, takav dnevnopoliti\u010dki kontekst iziskuje zaseban medijski in\u017eenjering, me\u0111utim, pokazalo se da je on puno dalekose\u017eniji i “opasniji” od jednodnevne uporabe tog dana u novembru.<\/p>\n

\u0106a\u0107in sin\u00a0<\/strong><\/p>\n

Taj svojevrsni syllabus za i\u0161\u010dekivanje 29. studenog, reakcije je izazvao tek nakon intervjua Miroslava Tu\u0111mana Globusu krajem ovog ljeta u kojem je ponudio digestive-verziju svoje knjige inovativnog naslova “Druga strana Rubikona: politi\u010dka strategija Alije Izetbegovi\u0107a”. U ovom se slu\u010daju ne\u0107emo baviti psihopatologijom obiteljskih odnosa koja je svakako prva asocijacija nakon \u0161to se pro\u010dita naslov knjige u kojoj se sin o\u010dito bavi o\u010devim nedovr\u0161enim poslovima. Ono \u0161to nas zanima, Tu\u0111manova je retorika koja je puno zanimljivija od njegove analitike. Sa\u017eetak iznijet u tjedniku Globus mo\u017ee se svesti na hrpu op\u0107ih mjesta koja kolaju medijskim prostorom ve\u0107 tridesetak, ako ne i vi\u0161e, godina.<\/p>\n

Teze Tu\u0111mana ml. ba\u017edare se na povr\u0161noj hermenutici teksta Islamske deklaracije iz davne 1970. koja se autorski atribuira Aliji Izetbegovi\u0107u i uspostavljanju uzro\u010dno-posljedi\u010dne veze tog dokumenta i suvremenog straha od “islamskog terorizma” u Bosni i Hercegovini i Europi. Kao i u nekim drugim slu\u010dajevima, i\u0161\u010ditavanje recentne povijesti Balkana iz tekstova, a pogotovo iz \u017eanrova deklaracija i manifesta, vi\u0161e slu\u017ei mazanju ve\u0107 dobro nauljenih nacionalnih tenzija, a puno manje \u0161irenju perspektiva i iskopavanju dubljih i ne toliko manifestnih slojeva materijalne povijesti Jugoslavije u predratnom i ratnom periodu. Kako je tekst deklaracije po svojem sadr\u017eaju danas tek politi\u010dki benigan izraz kritike sekularizacijskih procesa u muslimanskim dru\u0161tvima i poku\u0161aja pomirenja moderniteta i islamisti\u010dkih shva\u0107anja odnosa vlasti i religije, drugim rije\u010dima – sam po sebi ne daje “mesa” za raspirivanje straha od islamskog terorizma 47 godina nakon \u0161to je napisan – Tu\u0111man se odlu\u010dio poslu\u017eiti provjerenim narativnim sredstvima me\u0111unacionalnog hu\u0161kanja i kreiranja histerije.<\/p>\n

Kraljica izvedbe<\/strong><\/p>\n

Strah od muslimana tako se u knjizi i intervjuu dodatno raspiruje ratnim slikama i korporalnim imaginarijem o zlo\u010dinima mud\u017eahedinskih trupa za vrijeme rata u BiH, koji su se svakako dogodili, ali nisu ni\u0161ta specifi\u010dniji od kolja\u010dkih inovativnosti postrojbi drugih etnija u to vrijeme. Ali to \u0161to su nosili oznake na arabici i uzvikivali Allahu ekber \u010dini ih, bit \u0107e, egzoti\u010dnijim i time u bitnome opasnijima od postrojbi s krunicama i brojanicama, pogotovo u kontekstu medijskog posredovanja ritualnih dekapitacija Dae\u0161a. U tako postavljenom medijskom settingu<\/em>, jedva se do\u010dekala pojaviti i kraljica izvedbe \u2013 predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarovi\u0107, koja u zadnje vrijeme daju\u0107i izjave voli nagla\u0161avati i vlastite stru\u010dne interese i kompetencije.<\/p>\n

Kao studentica doktorskih studija koja se posebno fokusirala na pitanje me\u0111unarodne sigurnosti, predsjednica Kitarovi\u0107 ve\u0107 par mjeseci \u0161iri po balkanskim konferencijskim \u0161tacijama pri\u010du o rastu “radikalnog islamizma” u Bosni i Hercegovini, “leglu terorista”, “tisu\u0107ama stranih boraca” koji se vra\u0107aju u BiH nakon poraza Dae\u0161a na terenu. Iako tu dijagnostiku nikad nije potkrijepila podacima, \u0161tovi\u0161e, ravnatelj SOA-e Danijel Marki\u0107 pri nedavnoj posjeti bosanskohercegova\u010dkoj sigurnosnoj slu\u017ebi (OSA), neizravno je demantirao<\/a> takve nalaze, kao i u nekim drugim primjerima, predsjednicu Grabar Kitarovi\u0107 to ne prije\u010di da nastavi svoj \u0161ou zajedno sa bekvokalima u obliku ministra vanjskih poslova Austrije Sebastiana Kurza<\/a>\u00a0i \u010de\u0161kog predsjednika Milo\u0161a Zemana<\/a>\u00a0koji su, svaki iz svojih dnevnopoliti\u010dkih razloga, odlu\u010dili raspirivati strah, a jo\u0161 gore \u2013 dodatno poremetiti ionako kompleksne odnose unutar BiH.<\/p>\n

Parad\u017eemati i stanje na terenu<\/strong><\/p>\n

Do te mjere da su izazvali reakcije poslovi\u010dnog \u0161utljivog i skru\u0161enog \u010delnika Islamske zajednice BiH reis-l-uleme Huseina ef. Kavazovi\u0107a koji je pismima tra\u017eio obja\u0161njenje za takve izjave predsjednice susjedne dr\u017eave. I to s razlogom s obzirom da se spomenute teme itekako ti\u010du institucije IZ BiH koja je posljednjih godina potresena unutarnjim sukobima<\/a>, ali puno va\u017enije \u2013 poku\u0161ajem stvaranja paralelnih islamskih institucija, odnosno parad\u017eemata u \u010dije je postepeno \u010di\u0161\u0107enje krenuo Kavazovi\u0107. Svako ometanje i dodatno stvaranje kaosa u poku\u0161ajima da se donekle saniraju posljedice dugogodi\u0161nje nebrige i vladavine biv\u0161eg \u010delnika IZ BiH Mustafe Ceri\u0107a, nije u interesu \u010delni\u0161tva najve\u0107e vjerske institucije u dr\u017eavi.<\/p>\n

Me\u0111utim, osim u tim institucionalnim okvirima, sve te izjave valja promatrati i u jednom \u0161irem kontekstu stvaranja specifi\u010dnog diskursa o islamu. Rije\u010d je o retori\u010dkim mehanizmima koji politiku i povijest svode isklju\u010divo na identitetska pitanja, a onda u daljnjem izvodu taj identitet svedu na jedan nosivi atribut \u2013 u ovom slu\u010daju religiju. Tako da svi muslimani u razli\u010ditim etni\u010dkim, jezi\u010dnim, geografskim i kulturnim kontekstima postaju predstavnici islama, a onda ukoliko ste dovoljno tendenciozni \u2013 islamizma. Dalje je onda lako povu\u0107i paralele sa “radikalnim islamom” i “terorizmom”, pogotovo ako vam je to politi\u010dki profitabilno. To se u ovom slu\u010daju desilo i Bo\u0161njacima, odnosno bosanskim muslimanima. Narod se poistovjetio s vo\u0111om (preminulim ranih dvijetisu\u0107itih) koji je bio predstavnik misli i inetelektualne grupacije kriti\u010dne prema sekularizaciji muslimanskih dru\u0161tava i zapadnom model nacionalizma u ve\u0107inski muslimanskim politi\u010dkim entitetima (Egipat, Sirija, Indonezija). Drugim rije\u010dima \u2013 bio je islamist u svom povijesnom kontekstu i u trenutku kad je islamizam preuzimao dominaciju u ve\u0107inski muslimanskim zemljama nakon razo\u010darenja u sekularne vlasti ili pak kao posljedica ameri\u010dkog gu\u0161enja komunisti\u010dkih tendencija kao jedine politi\u010dke alternative.<\/p>\n

Islam kao crvena krpa<\/strong><\/p>\n

Osim \u010dinjenice, nacionalnog vo\u0111e \u2013 islamista, daljnjem stvaranju diskursa o “radikalnom islamizmu” u Bosni pogodovalo je i sudjelovanje ratnika iz drugih muslimanskih zemalja u postrojbama Armije BiH, a onda stvaranje paralelnih institucija u kojima se nau\u010davalo prema obrascima koji su bili svojstveni nekim drugim muslimanskim dru\u0161tvima i poretcima (primarno Saudijska Arabija i vehabizam). Pritom, treba uzeti u obzir da se te paralelne institucije koje nova\u010de i obrazuju mlade mu\u0161karce u smjeru usvajanja milenaristi\u010dkih pogleda na svijet nastaju na tkivu potpuno uni\u0161tene, etni\u010dki o\u010di\u0161\u0107ene dr\u017eave s nikakvom (socijalnom) infrastrukturom u kojem d\u017eemati u manjim mjestima predstavljaju jedinu socijalnu i kulturnu infrastrukturu, a odlazak u rat nakon ideolo\u0161ke indoktrinacije \u2013 i jedini na\u010din za izlazak iz zemlje i socijalne bijede. Uostalom, razvoj sli\u010dnih fundamentalisti\u010dkih u\u010denja na tkivu postoje\u0107e vjerske infrastrukture nije stran ni Katoli\u010dkoj crkvi u Hrvatskoj.<\/p>\n

Me\u0111utim, te kontekstualne i povijesne \u010dinjenice i sli\u010dnosti, \u010dine se nebitnim i vi\u0161kom u poku\u0161ajima da se stvori slika o tome da je svaki pripadnik mulimanske vjere ili pak pripadnik muslimanskog kulturnog kruga dio istog konceptualnog i ideolo\u0161kog svemira koji ima za jedini cilj opasat se bombama i upasti u prvi shopping centar koji mu se na\u0111e na putu. Do sada je na\u0161 politi\u010dki kontekst zaobilazio taj tip diskursa i diskurs o muslimanima je bio uvjetovan nekim na\u0161im politi\u010dkim lokalizmima i kulturnim specifi\u010dnostima. No duboka ekonomska kriza pa onda i kriza europskog parlamentarizma od (nekada\u0161njih) predstavnika desnog centra iziskuje kori\u0161tenje svih raspolo\u017eivih sredstava za pre\u017eivljavanje na politi\u010dkoj sceni. Muslimani se u trenutnim politi\u010dkim konstelacijama, \u010dine kao najjeftniji \u017ertveni janjci za spas euro-atlantskog poretka.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

I ba\u0161 nekako u isto vrijeme kad je knji\u017earstvo u Hrvatskoj ispu\u0161talo zadnje izdisaje ste\u010dajem najve\u0107eg igra\u010da na tr\u017ei\u0161tu \u2013 Algoritma, doma\u0107a publicistika…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20509,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[35,38],"articleformat":[450],"coauthors":[60],"class_list":["post-20504","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-bih","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20504","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20504"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20504\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36542,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20504\/revisions\/36542"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20509"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20504"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20504"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20504"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20504"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20504"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20504"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20504"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}