{"id":20499,"date":"2017-10-11T13:05:31","date_gmt":"2017-10-11T12:05:31","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20499"},"modified":"2017-10-13T13:09:30","modified_gmt":"2017-10-13T12:09:30","slug":"bozic-bez-maslaca","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20499","title":{"rendered":"Bo\u017ei\u0107 bez maslaca"},"content":{"rendered":"

Cijena maslaca u trgovinama po\u010dela je izazivati “wow efekt<\/em>” dosegnuv\u0161i \u010dak 25 kuna (3,3 eura) za 250 grama. Godinu dana ranije, istu je koli\u010dinu bilo mogu\u0107e dobiti za otprilike 10 kuna manje (cca 1,5 eura), i to ne samo u Hrvatskoj<\/a>. Radi se o globalnom trendu s najve\u0107im posljedicama u Europi. Povodom\u00a0takvog tektonskog tr\u017ei\u0161nog poreme\u0107aja analiti\u010dari i trgovci maslacem upozoravaju na dvije stvari: prijeti nam nesta\u0161ica maslaca u predstoje\u0107e prazni\u010dko vrijeme, i cijena se vi\u0161e nikad ne\u0107e spustiti na\u00a0pretkriznu razinu. Dakle, ne samo \u0161to \u0107e maslac za Bo\u017ei\u0107 biti skup, ne\u0107e ga uop\u0107e ni biti dovoljno da zadovolji europske potrebe. Ako vam bo\u017ei\u0107ni kola\u010di budu imali \u010dudan okus, znat \u0107ete da mu je uzrok nedostatak maslaca. Neizbje\u017eno je postaviti pitanje \u0161to se, i za\u0161to, doga\u0111a.<\/p>\n

Iako cijena maslaca raste ve\u0107 godinu i pol dana razlozi za \u0161iru zabrinutost pojavili su se kad su nedavno francuski pekari najavili da \u0107e morati podi\u0107i cijenu svih proizvoda u koje ide maslac \u2013 od kroasana do \u010dokoladnih kola\u010da \u2013 nazvav\u0161i trenutnu situaciju “velikom krizom”. Globalna veleprodajna cijena maslaca u posljednjih je godinu dana narasla za 190 posto (s 2.500 ameri\u010dkih dolara po toni na 7.300 dolara).<\/p>\n

Europsko maslo<\/strong><\/p>\n

Problemi s proizvodnjom maslaca<\/a> po\u010dinju sa smanjenjem proizvodnje mlijeka, \u0161to je bila posljedica embarga kojeg je Europska unija nametnula Rusiji 2014 godine. Rusija je potom 2015. godine uzvratila istom mjerom te zabranila uvoz mlijeka iz EU radi \u010dega se europsko tr\u017ei\u0161te na\u0161lo preplavljeno mlijekom<\/a>. To je, osim pada cijene dovelo u kona\u010dnici i do smanjenja proizvodnje mlijeka (radi uskla\u0111ivanja ponude i potra\u017enje) i to zahvaljuju\u0107i “adekvatnim” mjerama Unije. Radi se o 2015. godini, a rasprave se, jasno je sada, pogre\u0161no oblikuju oko pitanja “hiperprodukcije” mlijeka. Promatrano globalno, nije se radilo o prevelikoj proizvodnji mlijeka, ve\u0107 je naizgled prevelika proizvodnja mlijeka posljedica nepromi\u0161ljenih politika Europske unije i zapostavljanja drugih tr\u017ei\u0161ta. Na globalnoj razini, potra\u017enja za mlijekom i mlije\u010dnim prera\u0111evinama kontinuirano raste u Indiji 1<\/a><\/sup> i Kini, zemljama sve brojnije srednje klase (gdje su mlije\u010dni proizvodi zbog visoke cijene, simbol klasne pripadnosti).<\/p>\n

Kako bi sprije\u010dila prolijevanje mlijeka i propadanje farmera, EU je uvela subvencije kakve postoje npr. u ribarstvu \u2013 farmerima se pla\u0107alo da smanje proizvodnju mlijeka, a time i broj grla krava, ali na na\u010din da zahvaljuju\u0107i subvencijama ne izgube sredstva koja su im nu\u017ena za \u017eivot. Na ovaj su se na\u010din grla \u010dije je mlijeko ranije slu\u017eilo za proizvodnju maslaca preusmjerila u mesnu, sirnu i druge srodne industrije.<\/p>\n

Besmislenost embarga Rusiji pokazuje se i ako se u razmatranje uzme globalna razmjena mlijeka nakon 2014. Dok je izvoz mlijeka iz EU u Rusiju pao, porastao je izvoz mlijeka iz EU na Novi Zeland, koji se ina\u010de i sam nalazi me\u0111u 10 najve\u0107ih proizvo\u0111a\u010da maslaca. Istovremeno, nakon embarga, porastao je izvoz mlijeka i maslaca s Novog Zelanda u Rusiju, \u010dime je krug ponovno zatvoren, samo uz znatno ve\u0107e ekolo\u0161ke cijene, cijene transporta, i u kona\u010dnici, ve\u0107e maloprodajne cijene.<\/p>\n

“B faza”: Od inflacije do nesta\u0161ice<\/strong><\/p>\n

Dok je EU reducirala svoje tr\u017ei\u0161te mlijeka, globalno promatrano, tokom 2016. godine popularnost maslaca raste i u neo\u010dekivanim dijelovima svijeta: Sjedinjenim Ameri\u010dkim Dr\u017eavama (uvoz maslaca iz EU u SAD 2016. godine porastao je za 55 posto) i arapskim zemljama (EU izvoz samo u Egipat u 2016. narastao je za 10 posto), koje sa sli\u010dnih bionamaza i margarina prelaze na maslac. Porast izvoza maslaca iz EU u Kinu u prvom kvartalu 2016. godine porasla je za \u010dak 457 posto, \u0161to zna\u010di da \u010dak 20 posto europskog izvoza odlazi u Kinu.<\/p>\n

Sa sve ve\u0107im konsenzusom me\u0111u znanstvenicima o zdravstvenoj korisnosti nekih oblika masno\u0107a, maslac zna\u010dajno dobiva na popularnosti i u masovnim industrijama, poput pekarskih i slasti\u010darskih, radi \u010dega raste potra\u017enja za izvozom maslaca iz EU u SAD npr. Maslac se dobiva od masno\u0107e koja \u010dini razliku izme\u0111u obranog i punomasnog mlijeka. Ponovnom globalnom popularizacijom punomasnog mlijeka, zbog njegovih zdravstvenih korisnosti, sve ve\u0107a koli\u010dina mlijeka prodaje se kao punomasno mlijeko, \u0161to posrnulim farmerima ponovno podi\u017ee cijenu i proizvodnju. Naime, dok se ranije mislilo da sve masno\u0107e uzrokuju kolesterol, sad se pokazuje da ga nezasi\u0107ene zapravo smanjuju. Dok zasi\u0107ene masti, kakve se nalaze u margarinu, pove\u0107avaju rizike od kolesterola, kardiovaskularnih bolesti i dijabetesa, nezasi\u0107ene masti koje pronalazimo u biljnim plodovima i punomasnom mlijeku zapravo imaju obrnut u\u010dinak \u2013 smanjuju kolesterol, a prema nekim indicijama, \u010dini se i rizik od dijabetesa.<\/p>\n

Sir, vrhnje, govedina, maslac, punomasno mlijeko \u2013 industrije su vezane uz goveda i sve bilje\u017ee globalni rast potra\u017enje, tako\u0111er zbog rastu\u0107e srednje klase u zemljama u razvoju koje mijenjaju svoje prehrambene navike. Zbog prenamjene funkcije europskih goveda, farmeri vi\u0161e nisu bili u mogu\u0107nosti producirati dovoljne koli\u010dine masno\u0107a potrebnih za proizvodnju maslaca. S obzirom na porast potra\u017enje za govedinom, sirnim i drugim proizvodima, za novo pove\u0107anje proizvodnje maslaca potrebna su nova mlada grla krava, a njihov pak uzgoj traje dulje od tri mjeseca koliko je potrebno da se poka\u017eu godi\u0161nji trendovi. Kombinacija svih ovih elemenata u kona\u010dnici je dovela do suludih grafi\u010dkih prikaza i \u0161to je jo\u0161 va\u017enije, do negativnih socioekonomskih posljedica.<\/p>\n

Oslanjaju\u0107i se samo na postoje\u0107a tr\u017ei\u0161ta<\/a>, ne razmi\u0161ljaju\u0107i “interdisciplinarno”, dugoro\u010dno i “multikulturalno”, Europska unija ponovno se “nije sna\u0161la”. Donijela je kratkovidna i kratkoro\u010dna pravila i time ubrzala sasvim nepotrebno\u00a0propadanje europskih farmera. Istovremeno, potra\u017enja za kravljim proizvodima raste u svim smjerovima i diljem planete. Kontinuirana nesposobnost EU da izvr\u0161i temeljne upravlja\u010dke zadatke i njenim najve\u0107im zagovarateljima predstavlja nepremostiv izazov. Kanada je primjerice, umjesto kompleksnih sustava subvencija jednostavno za\u0161titila cijene mlijeka, time i farmere, te izbjegla tektonske poreme\u0107aje u svojoj poljoprivredi. Stoga, ne zaboravite ovog Bo\u017ei\u0107a, kada kola\u010di budu imali lo\u0161 okus, znajte da nije do mame, nego do neuspje\u0161nih politika EU.<\/p>\n

  1. U Indiji potra\u017enja za maslacem raste zbog rasta srednje klase, usprkos postojanju tradicionalno \u010distog oblika maslaca poznatog kao Ghee[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Cijena maslaca u trgovinama po\u010dela je izazivati “wow efekt” dosegnuv\u0161i \u010dak 25 kuna (3,3 eura) za 250 grama. Godinu dana ranije, istu je koli\u010dinu bilo mogu\u0107e dobiti za otprilike 10 kuna manje (cca 1,5 eura), i to ne samo u Hrvatskoj. Radi se o globalnom trendu s najve\u0107im posljedicama u Europi. Povodom\u00a0takvog tektonskog tr\u017ei\u0161nog poreme\u0107aja […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20500,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,70],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-20499","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-poljoprivreda","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20499","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20499"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20499\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20551,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20499\/revisions\/20551"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20500"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20499"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20499"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20499"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20499"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20499"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20499"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20499"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}