{"id":20465,"date":"2017-10-10T07:00:29","date_gmt":"2017-10-10T06:00:29","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20465"},"modified":"2021-02-25T10:55:47","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:47","slug":"poskupljenja-i-porezi-mogucnosti-i-otpori","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20465","title":{"rendered":"Poskupljenja i porezi, mogu\u0107nosti i otpori"},"content":{"rendered":"

Iako se prema razgla\u0161enim pokazateljima hrvatska ekonomija “oporavlja”, javnost je neprestano bombardirana najavama novih poskupljenja i davanja. Sve to izaziva opravdano nezadovoljstvo, no ono ne nalazi uvijek suvisao izraz. U polemikama oko toga treba li vi\u0161e napla\u0107ivati odre\u0111enu imovinu ili “usluge”, sasvim se ignorira da je mogu\u0107 i porezni sustav koji je usmjeren ubla\u017eavanju, a ne pove\u0107avanju socijalnih razlika.<\/strong><\/p>\n

Visina poreznih i neporeznih optere\u0107enja \u010desta je tema medijskih napisa u Hrvatskoj. Ne bez razloga, jer vladina ekonomska politika ne baca mnogo dalje od razrade poreznih shema \u0161to navodno privla\u010de investitore i regeneriraju ekonomiju. No problem je \u0161to u korporativnim medijima dominira zalu\u0111ena manihejska slika svijeta: porezi su zlo \u0161to bezdu\u0161no gu\u0161e inicijativu u dobrom privatnom sektoru. U vode\u0107im medijima (Jutarnji<\/em>, Ve\u010dernji<\/em>, 24 sata<\/em>…) i popularnim web portalima (Index.hr) gotovo je nemogu\u0107e prona\u0107i pogled \u0161to odstupa od ove linije, stava koji nam ponavlja da treba rasteretiti ekonomiju, ili, preciznije re\u010deno, osloboditi kapitaliste pla\u0107anja poreza.<\/p>\n

Sve to ipak ne zna\u010di da ne postoji problem s visinom javnih davanja i posve razumljivim nezadovoljstvom. Ne radi se samo o uvo\u0111enju novih poreza nego op\u0107enito o previsokim davanjima za nu\u017ene dru\u0161tvene usluge poput struje, grijanja, vode i komunalnog otpada pa sve do kontroverznog optere\u0107enja za javnu televiziju. Ve\u0107ina stanovni\u0161tva prima (ako prima) preniske pla\u0107e i penzije u odnosu na cijene ovih usluga i svako poskupljenje do\u017eivljava kao jo\u0161 jednu nepravdu.<\/p>\n

Ne treba stoga biti iznena\u0111en \u0161to su marginalci iz “libertarijanske” udruge Lipa uspjeli u rekordnom vremenu mobilizirati velik broj ljudi (prije svega srednje klase) protiv poreza na nekretnine. Ili se \u010duditi politi\u010dkom uspjehu MOST-a, izraslom na imid\u017eu antibirokratske stranke. Ili pak trenutnom rastu \u017divog zida, jer brojne ovrhe (i posljedi\u010dne delo\u017eacije) proizlaze upravo iz nemogu\u0107nosti pla\u0107anja neke od ovih usluga. Vi\u0161e je neobi\u010dno \u0161to ove teme izrazito malo zaokupljaju druge politi\u010dke snage iako su direktan odraz nejednakog odnosa dr\u017eave, kapitala i rada. Regionalno osvje\u017eenje<\/a> tek dolazi iz Bugarske gdje su se pojedine udruge okupile u koaliciju protiv nejednakih i nepo\u0161tenih poreza te zatekle gorljive zagovornike tr\u017ei\u0161ta koji temu poreza smatraju svojim terenom.<\/p>\n

Dominacija regresivnih poreza<\/strong><\/p>\n

Malo tko bi mogao pore\u0107i da i hrvatska dru\u0161tvena realnost odi\u0161e s dovoljno materijala za sli\u010dne inicijative. Rasplet Agrokorovog bankrota na povr\u0161inu donosi mnoge zanimljivosti. Neki je dan objavljen podatak<\/a> da u zadnjih 17 godina porezna uprava uop\u0107e nije u ulazila u urede 146 velikih poreznih obveznika, a jo\u0161 smo prije pola godine saznali<\/a> da Agrokor duguje dr\u017eavi najmanje 220 milijuna kuna. Naprosto svjedo\u010dimo tome da bogati uop\u0107e ne pla\u0107aju poreze ili im ra\u010dunovodstvene knjige nitko ne nadzire ili im se naplata odga\u0111a. Istovremeno za minimalni porezni dug od nekoliko stotina kuna Porezna uprava brzo \u0161alje opomenu pred tu\u017ebu.<\/p>\n

Sastavni je to dio poreznog sustava u kojem su optere\u0107enja o\u0161tro nagnuta prema najsiroma\u0161nijima. Najbolji primjer je porez na dodanu vrijednost (PDV) sa stopom od 25 posto, koji jednako pla\u0107aju svi. Koliko PDV dominira prihodima od poreza pokazuje podatak da iznosi 63,8 posto svih prihoda dok je prosjek Europske Unije 28 posto. Istovremeno, prihod od tro\u0161arina ima udjel 20,4 posto, porez na dobit ima udjel od 9,1 posto, a porez na dohodak ima udjel svega 3 posto. Prihodi od oporezivanja dobiti, dividendi i \u0161tednje su me\u0111u najni\u017eima<\/a> u Europskoj uniji, iako je upravo \u0161tednja sektor gdje je vidljiva najve\u0107a koncentracija bogatstva, pa bi definitivno imalo smisla oporezivati \u0161tednju vi\u0161im stopama. Trenutno se oporezuje samo kamata od oro\u010dene \u0161tednje po stopi od 12 posto.<\/p>\n

Zadnje porezne izmjene od pro\u0161le godine (kao nastavak onih iz 2014. godine) upravo su konsolidirale sustav gdje se teret prebacuje na le\u0111a siroma\u0161nima. Porez na dobit je smanjen, pa korporacije pla\u0107aju jo\u0161 manje, ako im porezna uprava ne gleda kroz prste. Progresivnost poreza na dohodak skoro je u potpunosti ukinuta. Svi do 17,5 hiljada kuna, a to je 99 posto radnika, pla\u0107aju istu stopu od 24 posto, pa istu stopu pla\u0107a netko od \u010detiri hiljade kuna i netko tko prima \u010detiri puta vi\u0161e. Podignuta je stopa PDV-a na usluge u turizmu, a honorarci s mizernim primanjima optere\u0107eni doprinosima. Predvi\u0111en je bio i porez na nekretnine kao zamjena za komunalnu naknadu (barem u prvoj fazi), ali je Vlada za sada odgodila njegovu primjenu. Porez na nekretnine tako\u0111er bi imao regresivni karakter jer bi istu stopu pla\u0107ali i penzioneri i vikenda\u0161i i vila\u0161i.<\/p>\n

Nova poskupljenja, novi porezi<\/strong><\/p>\n

No sve te izmjene kao da ipak nisu dovoljno. Struja je poskupila nakon podizanja naknade za obnovljive izvore energije, i to unato\u010d tome \u0161to je HEP ostvario dobit od dvije milijarde kuna 2016. godine. Zapravo cijeli zakon o obnovljivim izvorima energije po kojem je HEP obvezan otkupljivati struju od privatnih proizvo\u0111a\u010da (za\u0161to primjerice sam ne investira?), a \u010diji se tro\u0161ak putem naknade prebacuje na krajnje potro\u0161a\u010de, izgleda kao jo\u0161 jedna shema<\/a> kriminalnog karaktera. Iz sfere energetike do\u0161la je i obveza ugradnje razdjelnika, \u0161to ve\u0107ini korisnika vi\u0161estruko podiglo ra\u010dune, a firmama sa svega 20 hiljada temeljnog kapitala donijelo milijunske poslove. U me\u0111uvremenu se priprema<\/a> poskupljenje vode do 30 posto, zbog promjene obra\u010duna naknada.<\/p>\n

Zbog nagomilanih dugova situacija u javnom zdravstvu nije puno svjetlija, pa ministar najavljuje<\/a> dizanje tro\u0161arina na cigarete, alkohol, igre na sre\u0107u ili dodatno oporezivanje mobitela. Prvotna ideja je bila da se digne dosada\u0161nja naknada od 70 kuna za dopunsko zdravstveno, ali se od toga odustalo. Ve\u0107 desetlje\u0107ima svjedo\u010dimo da se sustav javnog zdravstva sistemski uni\u0161tava zanemarivanjem i poticanjem privatnih poliklinika, a krajnje posljedice i ovdje snose oni kojima bi trebao biti namijenjen \u2013 svima koji su u potrebi zdravstvene skrbi. Pritom, privatne inicijative i bolju skrb za bogate ministar pravda otvorenim klasnim prezirom i ve\u0107 uobi\u010dajenom opomenom da vi\u0161e nismo u komunizmu.<\/p>\n

Sva ova poskupljenja i najave novih poreza doga\u0111aju se, paradoksalno, u vrijeme dok dr\u017eavni bud\u017eet nikada nije stajao bolje, \u010dak ni u vrijeme sanaderovskog kreditnog booma<\/em>. Pro\u0161logodi\u0161nji deficit iznosio<\/a> je svega 0,8 posto BDP-a (planiran na 1,6 posto), a u prvih 6 mjeseci 2017. godine deficit iznosi<\/a> svega 0,4 posto (planiran na 1,9). Dakle, punjenje prora\u010duna nadma\u0161uje sva o\u010dekivanja i planove i to u vremenu kada je broj zaposlenih i BDP jo\u0161 uvijek debelo ispod pretkriznih vremena. Otkuda dolazi oporavak? Preko le\u0111a sve potpla\u0107enijih i potpuno neza\u0161ti\u0107enih radnika i radnica, \u010dije je izrabljivanje dobrim dijelom generirala biv\u0161a socijaldemokratska vlada fleksibiliziranjem radne snage preko zakona o radu i stru\u010dnog osposobljavanja.<\/p>\n

Radnici i porezi<\/strong><\/p>\n

Sistemski pritisnuti radnice i radnici nose oporavak profitnih mar\u017ei, a time i oporavak ekonomije i uspje\u0161no punjenje bud\u017eeta. Ali njihova davanja za kolektivnu potro\u0161nju i neophodne javne usluge u povratku su vrlo ograni\u010dena. Dopunsku zdravstvenu skrb svejedno moraju platiti sami. U \u0161kolama po djeci \u0161alju novac za papir i kredu. Cijene struje, vode i grijanja dodatno \u0107e porasti. Logi\u010dno je onda postaviti pitanje: kuda onda odlazi novac? \u0160to su prioriteti? Rast povla\u0161tenih penzija za 10 posto? Ve\u0107a izdvajanja za vojsku? Nova prava ratnih veterana? Ve\u0107e subvencije kapitalu? Kri\u017eni put pod morem?<\/p>\n

Dominacija regresivnih poreza, financiranje \u0161kola i bolnica samo do to\u010dke njihove gole odr\u017eivosti, ali zato reprezentativna potro\u0161nja na sumanute simboli\u010dke manifestacije, s pravom dovode do gra\u0111anskog bijesa. Ili dovode do straha i panike kao u slu\u010daju poreza na nekretnine. U takvom okru\u017eenju, korporativni mediji i njihovi gorljivi komentatori odbacuju cjelokupni institucionalni sistem kolektivne potro\u0161nje. Ni\u0161ta ne zaslu\u017euje da bude javno i kolektivno, sve treba privatizirati, privatno je uvijek superiornije i efikasnije. Dodu\u0161e, manje spominju da privatno funkcionira isklju\u010divo po principu profita i korisno je samo ako ga mo\u017eete platiti. I nije to samo stvar principa, nerijetko se iza tih poziva krije i vlastiti apetit da se u privatizacijskom procesu preuzme ono \u0161to je jo\u0161 uvijek pod javnom kontrolom.<\/p>\n

Porezni sustav neizbje\u017eno zahtijeva reforme, poreze usmjerene na bogate i kontrole \u0161to onemogu\u0107uju kreativno ra\u010dunovodstvo ili transfere u offshore<\/em> zone. Dr\u017eavnom bud\u017eetu neophodni su druk\u010diji prioriteti tako da sustavi kolektivne potro\u0161nje ne budu tr\u017ei\u0161no otu\u0111eni mehanizmi koji ovrhama kamatare sve ve\u0107i broj osiroma\u0161enih. Ovo je sve \u0161iri teren politi\u010dke borbe jer kako dru\u0161tvo sve vi\u0161e propada, materijalna neizvjesnost guta sve ve\u0107i broj ljudi. Zainteresiranima za socijalnu pravdu ne preostaje drugo nego da u sredi\u0161te postave promi\u0161ljanje njihovog materijalnog interesa, jer ako oni ne\u0107e, postavit \u0107e neki drugi, samo to ne\u0107e biti interes naj\u0161ireg ve\u0107 naju\u017eeg sloja.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Visina poreznih i neporeznih optere\u0107enja \u010desta je tema medijskih napisa. Ne bez razloga, jer vladina ekonomska politika ne baca mnogo dalje od razrade poreznih shema \u0161to navodno privla\u010de investitore i regeneriraju ekonomiju…<\/p>\n","protected":false},"author":10,"featured_media":20473,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[345],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[111],"class_list":["post-20465","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-porezi","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20465","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/10"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20465"}],"version-history":[{"count":13,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20465\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36544,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20465\/revisions\/36544"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20473"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20465"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20465"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20465"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20465"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20465"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20465"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20465"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}