{"id":20402,"date":"2017-10-05T13:18:04","date_gmt":"2017-10-05T12:18:04","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20402"},"modified":"2017-10-05T13:46:44","modified_gmt":"2017-10-05T12:46:44","slug":"agrokor-mediji-i-drzava","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20402","title":{"rendered":"Agrokor, mediji i dr\u017eava"},"content":{"rendered":"

Bilo je za o\u010dekivati da \u0107e se Agrokorova kriza prije ili kasnije preliti i na medije. Kao jedan od tri najve\u0107a ogla\u0161iva\u010da u dr\u017eavi 1<\/a><\/sup>, Agrokor je od po\u010detka razvoja ovog tr\u017ei\u0161ta u Hrvatskoj imao izrazito veliku ulogu, \u0161to se mo\u017eda najbolje vidjelo po (ne)prisustvu medijskih kritika prema vlasniku koncerna, Ivici Todori\u0107u. Ako bi se i pojavile, u pravilu su bile ograni\u010dene na neprofitne medije (koji ne sudjeluju na tr\u017ei\u0161tu, ne prodaju oglasni prostor, pa mu se niti ne moraju prilago\u0111avati). Na one koji imaju financiranje iz drugih izvora (npr. N1), i na one s dovoljno diverzificiranim izvorima financiranja, i s novinarima spremnima na \u010deste promjene pla\u0107a u situacijama kada ih tr\u017ei\u0161te kazni (Index.hr) zbog pisanja o “gazdama”. Javna ku\u0107a, HRT, iako u poziciji da se pona\u0161a kao i ovdje izdvojeni mediji, svoju priliku nije koristio, \u0161to je ujedno najva\u017eniji argument za radikalno reduciranje ogla\u0161avanja u javnim medijima.<\/p>\n

Agrokor je medijsko tr\u017ei\u0161te<\/a> kontrolirao dvostruko. Putem monopolizacije distribucijskih kanala, privatizacijom nekada javne firme Tisak koja je kontrolirala \u0161iroko razgranatu i kompleksnu mre\u017eu kioska, te ogromnim udjelom u tr\u017ei\u0161tu ogla\u0161avanja putem Unex grupe<\/a> (sastoji se od dvije firme Unex mediji i Unex grupa) koja je po\u010detkom mjeseca jula ove godine zatra\u017eila ste\u010daj. Unex grupa je zapravo agencija za zakup i planiranje medija (mediabuying<\/em>) i to s monopolnim udjelom, a do 2012. godine bila je u suvlasni\u0161tvu Agrokora, dok su u Nadzornom odboru redovno sjedila djeca Ivice Todori\u0107a Iva Balent i Ante Todori\u0107.<\/p>\n

Mediabuying<\/strong><\/em><\/p>\n

“Mediabuying<\/em>” je instrument posredni\u0161tva u ogla\u0161avanju. Medijske ku\u0107e daju agencijske popuste na ogla\u0161avanje, pa tako primjerice na HRT-u taj popust iznosi 10 posto (odre\u0111uje se arbitrarno i \u010desto “ispod stola”), uz dodatni popust od 30 posto za zakupce oglasnog prostora koji \u0107e na reklame potro\u0161iti vi\u0161e od 850.000 kuna godi\u0161nje. Agencije, poput primjerice Unexa, potom prodaju velikim ogla\u0161iva\u010dima (npr. Agrokorovim firmama) oglasni prostor s 20 posto popusta u odnosu na HRT-ov cjenik, dok preostalih 20 posto zadr\u017eavaju kao vlastite prihode.<\/p>\n

Agrokor je bio op\u0107e poznat u Hrvatskoj po nepla\u0107anju svojih dobavlja\u010da, tako bi se mediji koji se distribuiraju putem Tiska, u pravilu na\u0161li u poziciji i\u0161\u010dekivanja isplate od Tiska. Sli\u010dno, no gore, sada se doga\u0111a s Unexom. Kao \u0161to je objasnila Indexova Oriana Ivkovi\u0107 Novokmet: “Unex su potopile regresne mjenice kojima ih je pla\u0107ala Todori\u0107eva tvrtka za poslove zakupljivanja medijskog reklamnog prostora. Nakon aktiviranja Lex Agrokora, faktoring ku\u0107e kojima je Unex prodavao regresne mjenice, ponajvi\u0161e Raiffeisen Factoring i Erste Factoring, aktivirale su mjenice i zapravo ih otjerale u nelikvidnost.”<\/p>\n

Najbolje \u0107e u rje\u0161avanju ove situacije, dakako pro\u0107i jedna banka. Privredna banka Zagreb (Intesa Sanpaolo grupa) koja ima razlu\u010dna prava<\/a> 2<\/a><\/sup> dok \u0107e NovaTV, RTL, HRT u ste\u010dajnom postupku ostati bi bez \u010dak 70 posto potra\u017eivanja, a vlasnici regresnih mjenica vjerojatno \u0107e uspjeti naplatiti tek 10% iznosa, obja\u0161njava Index.<\/p>\n

Ovim je tragom nastavila i Helena Puljiz koja je od aktualne Agrokorove uprave poku\u0161ala saznati<\/a> koliki su to\u010dno dugovi Agrokora prema medijima i ho\u0107e li se ikad isplatiti. Propast Unexa imat \u0107e makar srednjoro\u010dne posljedice po tr\u017ei\u0161te ogla\u0161avanja u medijima. Kao \u0161to Puljiz zaklju\u010duje, “podatak o tome koliko Agrokor duguje nakladnicima medija iznimno je va\u017ean za hrvatsku javnost jer pla\u0107anjem dugova sad upravlja Vlada Andreja Plenkovi\u0107a \u0161to joj omogu\u0107ava golem prostor za politi\u010dki i financijski pritisak na medije budu\u0107i da su, zahvaljuju\u0107i Lex Agrokoru, izbili na vrh liste najve\u0107ih ogla\u0161iva\u010da u dr\u017eavi.”<\/p>\n

Preoblikovanje ogla\u0161ava\u010dkog tr\u017ei\u0161ta?<\/strong><\/p>\n

Svojim je zaklju\u010dkom Puljiz tek otvorila pitanje novostvorene uloge dr\u017eave u ogla\u0161avanju. Zaklju\u010dak o vladi kao najve\u0107em medijskom ogla\u0161iva\u010du u kontekstu Agrokora mo\u017eda je pogre\u0161no usmjeren<\/a>: ogla\u0161avanje vlade ili HDZ-a u Konzumovoj minuta\u017ei je te\u0161ko izvedivo. Njihovo eksplicitno spajanje uzrokovalo bi negativnu povratnu informaciju javnosti te time uzrokovalo vi\u0161e negativnog nego pozitivnog publiciteta. No, otvara li ovaj zaklju\u010dak i pitanje nove raspodjele tr\u017ei\u0161ta ogla\u0161avanja i zaista ve\u0107e uloge dr\u017eavne uprave?<\/p>\n

Naime, prema \u010dlanku 33. Zakona o medijima tijela dr\u017eavne uprave kao i pravne osobe u prete\u017eitom vlasni\u0161tvu Republike Hrvatske du\u017ene su 15% godi\u0161njeg iznosa namijenjenog promid\u017ebi svojih usluga ili aktivnosti utro\u0161iti na ogla\u0161avanje u audiovizualnim ili radijskim programima regionalnih i lokalnih nakladnika televizije i\/ili radija. Ogla\u0161avanje dr\u017eave i javnih poduze\u0107a, prema Izvje\u0161\u0107u o radu Agencije za elektroni\u010dke medije, za 2015. godinu iznosilo otprilike 23,7 milijuna kuna godi\u0161nje. Ukupna potro\u0161nja na ogla\u0161avanje<\/a> iste je godine dosegla 1,45 milijardi kuna, \u0161to zna\u010di da je za 2015. godinu, posljednja za koju postoje potpuni podaci, dr\u017eavna potro\u0161nja iznosila svega 1,63 posto u ukupnom tr\u017ei\u0161tu ogla\u0161avanja (u podatke AEM-a<\/a> ura\u010dunate su i firme poput Hrvatske elektroprivrede).<\/p>\n

Hrvatskoj dakle zasad ne prijeti opasnost srpskog ili makedonskog scenarija u kojem dr\u017eava kontrolira medije putem oglasa, ali je prostor novog “kralja ogla\u0161avanja” u hrvatskim medijima, \u010dini se, ispra\u017enjen. Stoga, do formiranja novoga, u\u017eivajmo u ne\u0161to ve\u0107oj medijskoj kriti\u010dnosti.<\/p>\n

  1. Prema udjelu ogla\u0161iva\u010da na tr\u017ei\u0161tu vodi Hrvatski telekom, slijede Henkel, Tele2, Vipnet, L’Oreal, Ferrero, Procter & Gamble, Zagreba\u010dka pivovara, Lidl i Konzum. No na nivou koncerna, Agrokor je i dalje najve\u0107i ogla\u0161iva\u010d u RH u 2014. u prvih jedanaest mjeseci s porastom od 5% u odnosu na isti period pro\u0161le godine<\/a>.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Pravo koje ovla\u0161\u0107uje vjerovnika u ste\u010dajnom postupku na odvojeno i prioritetno namirenje njegove tra\u017ebine.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Bilo je za o\u010dekivati da \u0107e se Agrokorova kriza prije ili kasnije preliti i na medije. Kao jedan od tri najve\u0107a ogla\u0161iva\u010da u dr\u017eavi 1, Agrokor je od po\u010detka razvoja ovog tr\u017ei\u0161ta u Hrvatskoj imao izrazito veliku ulogu, \u0161to se mo\u017eda najbolje vidjelo po (ne)prisustvu medijskih kritika prema vlasniku koncerna, Ivici Todori\u0107u. Ako bi se […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20403,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[28],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-20402","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-mediji","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20402","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20402"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20402\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20413,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20402\/revisions\/20413"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20403"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20402"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20402"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20402"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20402"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20402"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20402"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20402"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}