{"id":20373,"date":"2017-10-09T07:00:45","date_gmt":"2017-10-09T06:00:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20373"},"modified":"2021-02-25T10:55:48","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:48","slug":"bugarski-put-u-talijansko-ropstvo","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20373","title":{"rendered":"Sezonska eksploatacija bugarskih migrantskih radnika"},"content":{"rendered":"

Bugarski se radnici, zbog neprestanog smanjivanja socijalnih prava, nezaposlenosti i niskih minimalnih pla\u0107a, sve \u010de\u0161\u0107e odlu\u010duju napustiti zemlju. Naj\u010de\u0161\u0107e su njihova odredi\u0161ta poljoprivredne regije razvijenijih europskih zemalja u kojima nedostaje radne snage, jer doma\u0107e radni\u0161tvo ne pristaje na tamo\u0161nje te\u0161ke uvjete rada.<\/strong><\/p>\n

Vijest o brutalnom tretmanu bugarskih sezonskih radnika u Italiji nedavno se ponovno pojavila u bugarskim medijima. Ovaj put odjeknula je jo\u0161 ja\u010de nego ranije vijesti na tu temu jer je uslijedila i opse\u017ena <\/span>reporta\u017ea<\/span><\/a> pod nazivom “Talijanska afera” koja je prikazana na popularnom televizijskom kanalu bTV. <\/span><\/p>\n

Radnja te horor pri\u010de smje\u0161tena je u blizini talijanskog gradi\u0107a Foggie i u istoimenoj pokrajini na jugu Italije, no predradnja zapo\u010dinje u Bugarskoj, preciznije, u njenim najsiroma\u0161nijim dijelovima, gdje su se standardi \u017eivota i uvjeti rada srozali na razinu zemalja tre\u0107eg svijeta. Ta bi usporedba nekima mogla zvu\u010dati kao pretjerivanje, me\u0111utim, Bugarska je, uz Rumunjsku, jedina zemlja koja se u ovom desetlje\u0107u <\/span>mogla na\u0107i<\/span><\/a> relativno visoko na ljestvici nestabilnih zemalja (Fragile States Index), odnosno na samoj granici izme\u0111u stabilnih i ugro\u017eenih zemalja.<\/span><\/p>\n

Prosje\u010dna bugarska pla\u0107a, \u010diji izra\u010dun uklju\u010duje i najvi\u0161e pla\u0107e, iznosi 521 euro. Pla\u0107e ni\u017ee kvalificiranih radnika kre\u0107u se izme\u0111u 300 i 320 eura mjese\u010dno. Istovremeno bera\u010di maslina u Italiji zarade oko 30 eura dnevno \u0161to zna\u010di da se za 10 dana talijanskog ropskog rada mo\u017ee zaraditi jednako koliko ni\u017ee kvalificirani radnik u Bugarskoj zaradi za mjesec dana.<\/span><\/p>\n

Naravno, s minimalcem je jo\u0161 gore, pogotovo \u0161to postoje veliki pritisci da ga se <\/span>snizi<\/span><\/a>. Tu govorimo o pora\u017eavaju\u0107em iznosu od <\/span>460 leva (235 eura)<\/span><\/a>, koje radnik dobije za osam, veoma iscrpljuju\u0107ih, radnih dana na talijanskim njivama. <\/span>Tih 460 leva<\/span><\/a> samo je 30 posto iznad apsolutne linije siroma\u0161tva koja iznosi 314 leva; drugim rije\u010dima njihov je ekonomski status za jednu tre\u0107inu bolji od onih koji se suo\u010davaju s gladovanjem.<\/span><\/p>\n

Ubrzana emigracija<\/b><\/p>\n

O\u010digledno, takva je situacija jedan od najva\u017enijih potisnih faktora<\/span> migracija<\/span><\/a> iz Bugarske. Prema <\/span>Eurostatu<\/span><\/a>, ve\u0107 je 2015. godine slika bila prili\u010dno lo\u0161a. Tada je broj Bugara zaposlenih u inozemstvu bio vi\u0161i nego zaposlenih u mati\u010dnoj zemlji. 2,5 milijuna ljudi s bugarskim mjestom ro\u0111enja radilo je izvan zemlje i slalo natrag u zemlju oko 2 milijuna eura (bugarski BDP iznosio je tada oko 40 milijardi eura). Usporedbe radi, radno aktivnog stanovni\u0161tva u Bugarskoj ima 2,2 milijuna, ali taj broj stalno <\/span>pada<\/span><\/a>. Broj Bugara koji emigriraju svake se godine, od po\u010detka 2010-ih, kre\u0107e izme\u0111u 13 i 24 tisu\u0107e. Me\u0111u njima 55 posto je izme\u0111u 20 i 29 godine. <\/span><\/p>\n

Trenutno je u Italiji oko\u00a0<\/span>120 tisu\u0107a Bugara<\/span><\/a>, a od toga 25 tisu\u0107a radi u poljoprivrednom sektoru. Oko\u00a0<\/span>90 posto<\/span><\/a> radi sezonske poslove bez ugovora, protivno svim zakonima o radu. No, kako isti\u010du svjedoci iz spomenute reporta\u017ee, izbor im je veoma su\u017een pa iz egzistencijalnog o\u010daja mno\u0161tvo Bugara zavr\u0161ava u mjestima poput Foggie, rade\u0107i iscrpljuju\u0107e i podcijenjene fizi\u010dke poslove, tradicionalno rezervirane za migrantsku radnu snagu, kao sezonski bera\u010di vo\u0107a i povr\u0107a.<\/span><\/p>\n

Jedan od radnika koji je trenutno u Foggii objasnio je: “U Bugarskoj nema ni\u010dega. Ovdje smo da zaradimo za \u017eivot. U Bugarskoj se tra\u017ei diploma, a ja imam samo osnovnu \u0161kolu (…) Nema posla, nema manualnih poslova. Zato smo ovdje, ostajemo 4-5 mjeseci i u oktobru se vra\u0107amo ku\u0107i”.<\/span><\/p>\n

Bugarski geto<\/b><\/p>\n

Prije tri tjedna u toj se talijanskoj pokrajini nalazilo oko tisu\u0107u bugarskih radnika. Prostor u kojem radnici trebaju no\u0107iti ne mo\u017ee se smatrati pristojnim krovom nad glavom. Radi se o barakama i kamp-ku\u0107icama u kojima nema teku\u0107e vode ni osnovnih higijenskih uvjeta. Talijani ka\u017eu da je to “bugarski geto”.<\/span><\/p>\n

Sloboda kretanja u takvim je getima uvelike ograni\u010dena. “Ne govore jezik, a \u017eele prona\u0107i posao pod svaku cijenu pa dolaze i koriste usluge posrednika \u2013 za koje se ovdje koristi izraz <\/span>caporali”<\/span><\/i>, komentirala je Valentina Vasilionova iz Bugarskog nezavisnog poljoprivrednog sindikata. Re\u010deno sociolo\u0161kim rje\u010dnikom, “kulturni i obrazovni kapital” bugarskih migranata nije visok. Ve\u0107ina bera\u010da raj\u010dica u Foggiji ne govori talijanski i ne poznaje prostor pa mogu\u0107nost pronalaska novog i boljeg posla u startu otpada. Potpuno su ovisni o osobi koja ih je ondje dovela. <\/span>Caporali<\/span><\/i> sve kontrolira \u2013 dolaske, smje\u0161taj, posao. Postoje slu\u010dajevi u kojima je radnicima zapljenjivao njihove putovnice ili osobne isprave. Doma\u0107e talijansko stanovni\u0161tvo iz okolice, isti\u010de da su <\/span>caporali<\/span><\/i> na ovaj ili onaj na\u010din povezani s lokalnom mafijom.<\/span><\/p>\n

Bugarski <\/span>caporali<\/span><\/i> iz “Talijanske afere” upravlja s oko \u0161ezdeset radnika i od njih uzima proviziju od 50 centi za svaku napunjenu kutiju raj\u010dica. \u0160to zna\u010di da samo od njihovog rada uspije zaraditi barem 300 eura dnevno. Uz to, radnici su mu du\u017eni jo\u0161 davanja, primjerice, svaka osoba mu daje pet eura dnevno za prijevoz. Prema podacima koje je skupila lokalna policija, <\/span>caporali <\/span><\/i>zarade i do 600 eura na dan.<\/span><\/p>\n

I talijanski sindikati, poput Unije poljoprivrednih radnika (Federazione Lavoratori dell’Agro-Industria, FLAI), upozoravaju na taj problem, ali misle da su stvari izvan njihovog, legalnog dometa. Predstavnici lokalnih radni\u010dkih organizacija stalno su na terenu i poku\u0161avaju pomo\u0107i eksploatiranim radnicima, upoznaju ih s njihovim pravima i katkad im poma\u017eu u bijegu. Me\u0111utim, radnici \u010desto odbijaju pomo\u0107. Iz sindikata FLAI to obja\u0161njavaju \u010dinjenicom da su posrednici, <\/span>caporali<\/span><\/i>, osobe kojima su radnici vi\u0161e privr\u017eeni. Oni su, ve\u0107inom, iste nacionalnosti kao i radnici pa se na njih oslanjaju i oko pitanja koja nisu vezana isklju\u010divo uz rad.<\/span><\/p>\n

Svje\u017ee vo\u0107e i truli uvjeti rada<\/b><\/p>\n

Pona\u0161anje <\/span>caporalija <\/span><\/i>najdirektniji je oblik nasilja koji poga\u0111a migrantske radnike, ali pritisak dolazi i iz drugih izvora. Za to je odgovorno tr\u017ei\u0161te i cijene poljoprivrednih proizvoda te ograni\u010denja koja proizvo\u0111a\u010dima name\u0107u trgovci i veliki trgova\u010dki lanci te prihva\u0107anje\u00a0<\/span>kalifornijskog modela<\/span><\/a> intenzivne poljoprivredne proizvodnje diljem Europe. Tako poljoprivrednu djelatnost ju\u017ene Italije na \u017eivotu odr\u017eavaju niske pla\u0107e i stroga kontrola rada koja, zbog radni\u010dke neslobode kretanja, podsje\u0107a na robovlasni\u010dki odnos. Izravni grubi eksploatatori, iako najvidljiviji njegov dio, nisu i sam izvor problema.<\/span><\/p>\n

“Taj je fenomen tipi\u010dan za jug Italije, tradicionalno poznat po svojim ‘paralelnim strukturama’ koje su i dalje aktivne. Nazovimo ih ‘mafijom’ ili ‘paralelnim javnim strukturama’, kako god, oni su povezani s eksploatacijom i upravljanjem ljudima kako bi ilegalno zara\u0111ivali. <\/span>Caporali<\/span><\/i> su sitne ribe u tom lancu”, komentirala je Valentina Vasilionova. A daleko od toga da je bugarska pri\u010da ekskluzivna. Ona je samo jedna od mnogih koje s vremena na vrijeme isplivaju i nakratko pobude zgro\u017eene reakcije javnosti.<\/span><\/p>\n

Ne zaboravimo i recentni <\/span>slu\u010daj<\/span><\/a>, iskustvo rumunjskih radnica sa Sicilije koje je prenio poznati britanski medij u martu ove godine. U toj regiji par tisu\u0107a Rumunjki obavlja poslove berbe. Nekoliko radnica podijelilo je s novinarima <\/span>The Guardiana<\/span><\/i> da njihovi<\/span> radni dani \u010desto uklju\u010duju fizi\u010dko nasilje, seksualno zlostavljanje, ucijene i prijetnje oru\u017ejem – kako njima osobno, tako i njihovim obiteljima i djeci. Prije godinu dana na istom je portalu iza\u0161ao sli\u010dan\u00a0<\/span>\u010dlanak<\/span><\/a> o afri\u010dkim migrantima u istoj regiji. A \u010detiri je godine prije toga (2012.) Amnesty International u svom\u00a0<\/span>izvje\u0161taju<\/span><\/a> upozoravao\u00a0na lo\u0161 tretman migranata u talijanskom poljoprivrednom sektoru.<\/span><\/p>\n

Analize i izvje\u0161taji o stravi\u010dnom \u017eivotu bera\u010da raj\u010dice s vru\u0107eg juga Italije bezbrojni su. Jasno, ovo nije nov fenomen: ovakav je tip eksploatacije u Italiji prisutan jo\u0161 od 1970-ih, kada je najvi\u0161e poga\u0111ao sjevernoafri\u010dke migrante, Tuni\u017eane i Marokance. Danas u sli\u010dnim uvjetima rade radnici iz Rumunjske i Bugarske, “propadaju\u0107ih” europskih zemalja.<\/span><\/p>\n

S engleskog prevela: Anja Vladisavljevi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Bugarski se radnici, zbog neprestanog smanjivanja socijalnih prava, nezaposlenosti i niskih minimalnih pla\u0107a, sve \u010de\u0161\u0107e odlu\u010duju napustiti zemlju. Naj\u010de\u0161\u0107e su njihova odredi\u0161ta poljoprivredne regije razvijenijih europskih zemalja u kojima nedostaje radne snage, jer doma\u0107e radni\u0161tvo ne pristaje na tamo\u0161nje te\u0161ke uvjete rada. Vijest o brutalnom tretmanu bugarskih sezonskih radnika u Italiji nedavno se ponovno pojavila […]<\/p>\n","protected":false},"author":7,"featured_media":20431,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[46],"theme":[458],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[350],"class_list":["post-20373","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-migracije","theme-drustvo","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20373","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/7"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20373"}],"version-history":[{"count":12,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20373\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20452,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20373\/revisions\/20452"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20431"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20373"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20373"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20373"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20373"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20373"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20373"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20373"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}