{"id":20322,"date":"2017-09-28T07:00:10","date_gmt":"2017-09-28T06:00:10","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20322"},"modified":"2021-02-25T10:55:50","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:50","slug":"rumunjski-alt-right-i-referendum-o-braku","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20322","title":{"rendered":"Rumunjski “alt-right” i referendum o braku"},"content":{"rendered":"

U gotovo konsenzualnom dogovoru rumunjskih parlamentarnih stranaka da je brak zajednica mu\u0161karca i \u017eene koju vrijedi potvrditi Ustavom i referendumom, izolirane glasove koji misle suprotno sve je te\u017ee \u010duti. Odgovor na pitanje za\u0161to je tome tako zahtijeva razumijevanje lokalnog konteksta.<\/strong><\/p>\n

Prijedlog za referendum na temu braka kao Ustavom definirane zajednice mu\u0161karca i \u017eene, koji je u posljednje vrijeme tema javnih rasprava u Rumunjskoj, uzrok je sve ve\u0107oj dru\u0161tvenoj podjeli. Istovremeno pritom postaje afirmacijskom platformom za rumunjsku verziju trampizma i ideologije alternativne desnice 1<\/a><\/sup> popularno poznate kao alt-right<\/em>. Platforma je ujedno prilika za nevjerojatnu konjunkciju. Idu\u0107e to\u010dke mogu se regionalnoj publici \u010diniti mo\u017eda isuvi\u0161e nacionalno odre\u0111ene da bi bile zanimljive, no njihovo uvezivanje omogu\u0107ava razumijevanje \u0161ire slike, istovremeno ocrtavaju\u0107i nemogu\u0107u misiju pred kojom se nalazi ljevica.<\/p>\n

Inicijativu za izmjenu Ustava prvo su predlo\u017eile konzervativne neoprotestantske grupe sa sna\u017enom socijalnom bazom u Transilvaniji, posebno popularne me\u0111u urbanim srednjim klasama, ali i sa sna\u017enim dosegom do ruralnih i manje imu\u0107nih izbornih jedinica. Javno su poznati kao Koalicija za obitelj<\/a> (Coali\u021bia pentru Familie, CPF) koja povezuje niz grupa i inicijativa, od lokalnih \u017dupa do NGO-ova. Neoprotestantsku vezu osigurava ameri\u010dko financijsko, ideolo\u0161ko i organizacijsko zale\u0111e. Na lokalnoj razini, neoprotestantske zajednice uklopljene su u najve\u0107u opozicijsku, Nacionalnu liberalnu stranku (PNL). Mnoge vo\u0111e liberala dolaze iz neoprotestantskih utvrda i podr\u017eavaju Koaliciju za obitelj. No, Liberalna stranka je takva samo u imenu. Nekoliko godina ranije izi\u0161li su iz liberalne grupe u Europskom parlamentu i pre\u0161li konzervativcima ne bi li se pribli\u017eili demokr\u0161\u0107anima. Sada, pod neoprotestantskim pritiskom stranka vi\u0161e nali\u010di tradicionalnom konzervativizmu ameri\u010dkih Republikanaca prije pojave Donalda Trumpa.<\/p>\n

Nacionalni mar\u0161 normalnosti u cost-benefit<\/em> analizi<\/strong><\/p>\n

Kad je CPF po\u010deo prikupljati potpise za raspisivanje referenduma, Rumunjska pravoslavna crkva osje\u0107ala se du\u017enom priklju\u010diti se akciji. Djelomi\u010dno je to rezultat kompeticije izme\u0111u pravoslavne crkve (RPC) i neoprotestanata, posebno u Transilvaniji, stoga je RPC poku\u0161ala inicijativi udariti svoj pe\u010dat. U najve\u0107im su gradovima organizirali su niz “mar\u0161eva normalnosti” na \u010dijem \u010delu su stajali pravoslavni sve\u0107enici. Za RPC ovo je bila dobra PR prigoda da popravi ugled naru\u0161en, ili, bolje re\u010deno, uru\u0161en brojnim skandalima koji su ih potresali posljednjih godina \u2013 od korupcijskih, preko seksualnih, do homoseksualnih \u2013 i potvrdi se kao militantni \u010duvar obiteljskih vrijednosti. To je pak otvorilo priliku konzervativnijim i desnijim “elementima” iz krugova koji pripadaju RPC-u ne\u0161to vi\u0161e medijskog i argumentacijskog prostora da se vi\u0161e istkanu u javnosti. Uklju\u010divanjem pravoslavne crkve u inicijativu za referendum istovremeno je stvar nadi\u0161la granice Transilvanije i pro\u0161irila se po cijeloj zemlji \u0161ire\u0107i socijalnu bazu i ulaze\u0107i u male siroma\u0161ne gradove na sjeveru \u010dak do rumunjskog dijela Moldavije i u ruralne dijelove krajnjeg juga Rumunjske, ve\u0107 dovoljno konzervativnih na\u010dela. Zahvaljuju\u0107i logisti\u010dkoj podr\u0161ci institucije poput RPC-a prikupljeno je i u parlament poslano vi\u0161e od tri milijuna potpisa (u zemlji od 19,7 milijuna stanovnika). Ranije ove godine, parlament je odobrio zahtjev potvrdiv\u0161i da su ispunjeni svi preduvjeti za referendum.<\/p>\n

No, bez sna\u017ene podr\u0161ke socijaldemokrata koji su najve\u0107a pojedina\u010dna stranka u zemlji, i trenutno na vlasti, inicijativa nikad ne bi zapravo uspjela sazvati sam referendum. Paradoksalno, socijaldemokrati su trenutno desnije od PNL-a, posebno kad se radi o socijalnim pitanjima. Vo\u0111a stranke, Liviu Dragnea<\/a> 2<\/a><\/sup> prikazuje se kao ovda\u0161nji avatar Donalda Trumpa<\/a>. Kao pravi obo\u017eavatelj, platio je prisustvovanje inauguraciji ameri\u010dkog predsjednika. A privr\u017eenost iskazuje i kopiranjem Trumpovog oblika konzervativizma, danas “normalnim” dijelom repertoara desnice u SAD-u. Proglasio se pravoslavnim fundamentalistom, odbacio obavezna cijepljenja, a vodi i privatni rat protiv Georga Sorosa. \u0160tovi\u0161e, cijela stranka, posebno nakon osvajanja posljednjih izbora, vodi desnu politi\u010dku agendu koja bi se mogla opisati kao svojevrsni miks Ceau\u0219escuovog folklornog nacionalizma i rumunjskog derivata Trumpove politike “America First” (Prvo Amerika), odnosno “ponovnog pretvaranja Rumunjske u veliku zemlju” koja se sastoji u za\u0161titi zemlje od stranih utjecaja oli\u010denih u kontra\u0161pijunskim agenturama. Dragnea naime uvijek upire prstom u zakrivene strane sile koje onemogu\u0107avaju rad dr\u017eavne administracije, i sli\u010dno Trumpu, obe\u0107ava “uzvratiti osvetni\u010dkim udarcem”. Podr\u0161ka koju su socijaldemokrati dali referendumu bila je prekretnica zbog njihovog ve\u0107inskog udjela u parlamentu koji mora izglasati raspisivanje referenduma. U kona\u010dnici, zastupnici Socijaldemokratske stranke koji su glasali protiv raspisivanja referenduma \u010dinili tek blijede iznimke. Dragnea je javno zastupao referendum i obe\u0107ao njegovu provedbu \u010dak, kako je tvrdio, i uz cijenu neminovnog stjecanja neprijatelja u Europi.<\/p>\n

Njegova stranka u\u017eiva veliku podr\u0161ku diljem zemlje i u svim dru\u0161tvenim klasama. S obzirom na to, logisti\u010dke i organizacijske resurse potrebne za mobilizaciju glasa\u010da, te uzev\u0161i u razmatranje da je ljestvica valjanosti referenduma spu\u0161tena s 50+1 posto potrebnih glasova na 30 posto, prolaznost referenduma je vjerojatna opcija. U prilog anga\u017emanu svih resursa govori i jednostavna politi\u010dka cost-benefit<\/em> analiza. Prvo imaju \u0161anse preoteti dio glasa\u010da PNL-u i time ih zna\u010dajno oslabiti. Drugo, reafirmacijom tradicionalnih i konzervativnih vrijednosti poja\u010dali bi svoju izbornu bazu. Tre\u0107e, referendum slu\u017ei kao dobra distrakcija s katastrofalne situacije u kojoj se nalazi socijaldemokratska vlada (Mihai Tudose ve\u0107 je drugi premijer od izbora odr\u017eanih u decembru 2016. godine). U kona\u010dnici, trend je jasan: kombinacija opisanih \u010dimbenika rasprave i vrijednosti cjelokupnog parlamentarnog politi\u010dkog spektra pomi\u010de u desno pri \u010demu desne ideje zauzimaju sve ve\u0107i dio javnog prostora, dok se njihovi nositelji me\u0111usobno natje\u010du u sve ekstremnije desnim iskazima kako bi se, barem u nijansama, mogli me\u0111usobno razlikovati.<\/p>\n

Alternativna desnica
\n<\/strong><\/p>\n

Dosada\u0161njim nabrajanjima nismo iscrpili sve grupacije koje podr\u017eavaju brak kao zajednicu isklju\u010divo mu\u0161karca i \u017eene. U nedostatku boljeg naziva, ovu se skupinu po\u010dinje nazivati rumunjskom alternativnom desnicom (alt-right<\/em>). Termin nije u potpunosti neprikladan. Radi se o mre\u017ei intelektualaca, sve\u0107enika, novinara i istomisle\u0107ih profesora, slabo povezanih nekom definiranom ili promi\u0161ljenom ideologijom, i aktivnoj uglavnom na dru\u0161tvenim mre\u017eama. Iako nisu formalno utjelovljeni, neki se me\u0111usobno poznaju iz dana kada su sa\u010dinjavali neoliberalne i neokonzervativne krugove oko biv\u0161eg predsjednika Traiana B\u0103sescua. U nekoliko va\u017enih aspekata oni se mo\u017eda svi me\u0111usobno \u010dak i ne\u0107e slo\u017eiti, no svi dijele nekoliko jezgrenih na\u010dela, me\u0111u kojima se svakako isti\u010du antikomunizam, antiljevi\u010darstvo, antirusizam, anti-politi\u010dka-korektnost, antihomoseksualnost, anti-manjinska-prava, antifeminizam i drugi antizmi.<\/p>\n

Pobjeda Donalda Trumpa i rast alternativne desnice u SAD-u, dala je vjetar u krila njihovim rumunjskim avatarima koji inspiraciju crpe izravno iz ameri\u010dkog alt-righta<\/em>, i kopiraju njihovu ideologiju, retoriku i taktike. Jedna prominentna figura iz tih krugova \u010dak je napisala eulogiju u duljini romana posve\u0107enu Donaldu Trumpu nakon \u0161to je osvojio Bijelu ku\u0107u, nakon koje je pozvana da se pridru\u017ei PNL-u. Taj \u010din ostavlja dojam da je mogu\u0107 ideolo\u0161ki zaokret cijele stranke koja se na\u0161la izme\u0111u \u0161kripca i nakovnja pritisnuta iznutra neoprotestantskim strujama i izvana konkurencijom koju im predstavlja Socijaldemokratska stranka.<\/p>\n

Nedavno bu\u0111enje takvih grupa zaista je potaknuto Trumpovom izbornom pobjedom, kao i, dakako, sve ve\u0107om prisutno\u0161\u0107u desnice diljem Europe. Antimuslimanski i antiimigracijski tropi postali su primjerice dijelom uobi\u010dajene retorike rumunjske alternativne desnice iako u svojim dnevnim rutinama i lokalnim svakodnevicama prista\u0161e ove ideologije nemaju nikakvih kontakata ni s muslimanima ni s imigrantima. Odnedavno bauk “seksomarksizma” kru\u017ei zemljom. Radi se o frazi koju alt-right<\/em> koristi diljem planete za diskvalifikaciju rodnih i marksisti\u010dkih filozofija. No, ove lokalne skupine i njihove ideje nisu se pojavile ni od kud. Plodan teren osigurale su prethodne generacije konzervativaca i antikomunisti\u010dkih intelektualaca koji su od devedesetih na ovamo zagovarale neke klju\u010dna mjesta dana\u0161njeg diskursa alt-righta<\/em>. Na primjer, odbacivanje politi\u010dke korektnosti kao novog oblika staljinizma bio je obavezni folklor tranzicijskih intelektualaca, zajedno s prijezirom prema feminizmu, ljevici i drugim elementima koji bi se mogli tuma\u010diti kao progresivni ili komunisti\u010dki. Zbog ovih je podudarnosti Trumpova alt-right<\/em> retorika injektirana neokonzervativnim utjecajima prona\u0161la u Rumunjskoj plodno tlo.<\/p>\n

Vi\u0161e od konzervativnog zaokreta<\/strong><\/p>\n

Dvije su se stvari ipak promijenile. Prvo, zagovornici suvremene alternativne desnice otvoreni su i agresivniji od svojih prethodnika i imaju osje\u0107aj vlastite privilegiranosti i svoje pobjede nad drugima. Drugo, za razliku od prethodnih generacija oni su spremniji otvoreno razgovarati o svojoj bjela\u010dkoj mu\u017eevnosti i superiornosti, i to s ponosom. Ova dva aspekta su mahom, jasno je, ameri\u010dki uvoz, no ovdje poprimaju europocentri\u010dki aspekt koji se o\u010dituje u osje\u0107aju du\u017enosti za\u0161tite europske civilizacije koja se tobo\u017ee nalazi pod nekakvim napadom. Pitanje zabrane poba\u010daja nije pokrenuto. No potreba za kontroliranjem \u017eenskog tijela, i \u017eena op\u0107enito je i dalje prisutna. Kako je za vrijeme Ceau\u0219escuoa u Rumunjskoj poba\u010daj bio ilegalan i dolazio je pod cijenu velike patnje, naslje\u0111e ove prakse je takvo da onemogu\u0107ava desnici otvoreno zagovaranje zabrane poba\u010daja.<\/p>\n

Grupacije alternativne desnice koje smo opisali \u017eestoko podupiru referendum, iako su u politi\u010dkim i dru\u0161tvenim raspravama prisutne samo na internetu. Neki me\u0111u njima mo\u017eda zbog bliskosti s neoprotestantskim mre\u017eama, a neki iz osobnih uvjerenja i generalnih anti-LGTB pozicija. Zajedni\u010dka im je svakako \u017eestoka mr\u017enja prema socijaldemokratima koje se smatra pomladcima komunisti\u010dke partije. Antikomunizam i ovdje ima svoju funkciju \u2013 on sprje\u010dava savez izme\u0111u Socijaldemokratske stranke i mre\u017ea alternativne desnice, iako su im na\u010dela gotovo u potpunosti sukladna.<\/p>\n

Referendum podupiru razne opcije politi\u010dkog spektra: od krajnje desnice, preko centra i liberala do socijaldemokrata. Ocrtava nam to jasan i \u0161riok konzervativni desni\u010darski zaokret na kojeg je postalo nemogu\u0107e samo odmahnuti rukom. Do sada, ono \u0161to je ostalo od ljevice poprili\u010dno je politi\u010dki paralizirano cjelokupnom situacijom. Ljevica je, normalno, podupirala oraniziranje LGTB zajednice. No, ni te mobilizacije nisu pro\u0161le bez kontroverzi i kontradikcija. Kako bi osna\u017eili redove antireferendumske snage pribjegavale su centristi\u010dko-liberalnim argumentima koji se svode na zazivanje ljudskih prava i gra\u0111anskih sloboda. No, \u0161to je jo\u0161 gore, kao pripomo\u0107 su anga\u017eirali ono \u0161to je ostalo od elita starog neoliberalnog civilnog dru\u0161tva iz devedesetih i dvijetisu\u0107itih koji su ranije bili u savezni\u0161tvima s antikomunisti\u010dkim konzervativnim snagama. Tako, dok tabor konzervativaca raste, ulaze\u0107i u sve \u0161ire dijelove populacije, pokret otpora je slab, fragmentiran, dezorganiziran i na\u017ealost pomalo neartikuliran. U kontekstu referenduma, njihov \u0107e uspjeh biti prakti\u010dki zanemariv i vjerojatno ograni\u010den na dva ili tri ve\u0107a grada.<\/p>\n

Naslje\u0111e Ceau\u0219escuovog re\u017eima<\/strong><\/p>\n

Van ove suvremene lokalno-globalne konjunkcije, osobno vjerujem da postoji historijsko naslije\u0111e koje mo\u017ee objasniti trenutno okamenjivanje konzervativnih i alt-right<\/em> elemenata u rumunjskom dru\u0161tvu pri \u010demu su borbe oko referenduma tek simptom. Ceau\u0219escu je za ovo obja\u0161njenje ponovno klju\u010dna figura. Kao \u0161to je op\u0107e poznato, njegov je re\u017eim \u2013 posebno nakon sredine 1970-ih godina \u2013 postao izrazito agresivno nacionalisti\u010dki orijentiran, \u0161to je bilo u suprotnosti s ve\u0107inom susjednik ina\u010dica komunizma. No, Ceau\u0219escuovo je dru\u0161tveno ure\u0111enje podrazumijevalo odlazak korak dalje i odbacivanje prosvjetiteljske ambicije koji je \u010dinio jedan od stupova komunisti\u010dke ideologije. Razum, znanost, sekularizam su sve bili integralni aspekti zajedni\u010dke komunisti\u010dke jezgre principa, neovisno o njihovim konkretnim realizacijama i politi\u010dkim formacijama u pojedina\u010dnoj zemlji. Ti su bazi\u010dni elementi sve \u010de\u0161\u0107e odsutni iz posljednje dekade rumunjskog komunizma, a zamijenjeni su konzervativnim elementima. Pedago\u0161ki nagon komunizma je tako\u0111er izgubio svoju mo\u0107. Povijest je mitologizirana, religija je postala ponovno aktualna, dru\u0161tvene znanosti razmontirane su jo\u0161 70-ih godina 20. st., dok je sam marksizam marginaliziran jo\u0161 60-ih, a prirodne znanosti prestale su se financirati u mjerama \u0161tednje provo\u0111enih 80-ih. U Rumunjskoj je komunizam stoga postao vrsta mitolo\u0161kog mi\u0161ljenja, pitanje kulta ili li\u010dnosti, napu\u0161ten je razum kao centralni element politike i dru\u0161tva. Opozicija re\u017eimu je pritom dobila neke progresivno iracionalne mitske i religijske aspekte. Kasne 70. i 80. godine bile su zlatna era joge, orijentalnog spiritualizma, povratka prirodi i pravoslavlju. Takve su prakse jo\u0161 vi\u0161e eksplodirale u godinama tranzicije u kapitalizam.<\/p>\n

Da postavimo to druga\u010dije, ono \u0161to je danas glavna karakteristika rumunjske situacije rezultat je potpunog iscrpljivanja projekta komunisti\u010dkog prosvjetiteljstva. \u010cak i najblje\u0111a sje\u0107anja na to su ishlapila. Ljudi koji su danas u dobi od 25 do 50 godina, dakle ve\u0107ina aktivne populacije, ili su formirani u kontekstu nacionalizma Ceau\u0219escua ili su u potpunosti propustili doba socijalizma kao dru\u0161tvenog ure\u0111enja. Bilo kako bilo, nikad nisu bili izlo\u017eeni racionalnoj jezgri ranog komunizma. U konjunkciji s drugim uzrocima, ovo naslije\u0111e predstavlja plodno tlo za procvat jo\u0161 konzervativnijih stavova. I to u temama koje nemaju veze s ovima koje smo pokrili u ovome tekstu. U zemlji koja se ponosila svojim profesionalnim in\u017eenjerima i matemati\u010darima, danas postoji sve ve\u0107i broj ljudi koji smatraju da je Zemlja ravna plo\u010da, da su suvremeni lijekovi, a cjepiva pogotovo, tek prevara te da su razum i znanost ljevi\u010darska urota. Sve to upu\u0107uje na mnogo zlokobnije stvari od samog referenduma ili tek generalno prikazivanog konzervativnog zaokreta.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n

  1. Labavo definirana skupina ljudi s ekstremno desnim politi\u010dkim uvjerenjima koje odbacuju srednjostruja\u0161ki konzervativizam u zamjenu za bijeli nacionalizam.[↩<\/a>]<\/span><\/li>
  2. Rumunjski premijer<\/a> od 29. jula ove godine je Mihai Tudose iz iste stranke[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Prijedlog za referendum na temu braka kao Ustavom definirane zajednice mu\u0161karca i \u017eene, koji je u posljednje vrijeme tema javnih rasprava u Rumunjskoj, uzrok je sve ve\u0107oj socijalnoj podjeli…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20324,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[103],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-20322","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ideologija","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20322","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20322"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20322\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36547,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20322\/revisions\/36547"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20324"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20322"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20322"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20322"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20322"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20322"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20322"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20322"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}