{"id":20301,"date":"2017-09-26T13:04:45","date_gmt":"2017-09-26T12:04:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20301"},"modified":"2017-09-26T13:19:03","modified_gmt":"2017-09-26T12:19:03","slug":"kraj-ili-novi-krug-afere-nutella","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20301","title":{"rendered":"Kraj ili novi krug afere “Nutella”?"},"content":{"rendered":"

Proizvo\u0111a\u010d dje\u010dje hrane HIPP objavio je da \u0107e u Hrvatskoj “ponovno plasirati” svoju ka\u0161icu, nakon \u0161to je utvr\u0111eno da u zemljama isto\u010dne Europe, proizvodi koji se prodaju pod istim imenom imaju razli\u010diti sastav, odnosno ni\u017eu kvalitetu<\/a> od onih u zapadnoj. HIPP je prva u mno\u0161tvu identificiranih zapadnih kompanija koje su promovirale ovu praksu \u2013 od Ferrera i Nutelle, preko pra\u0161ka za pranje odje\u0107e Ariel i P&G-a, pa do Nivee \u2013 i najavile promjenu pristupa tr\u017ei\u0161tima isto\u010dne Europe. Razlike u kvaliteti prona\u0111ene su u vi\u0161e od dvadeset najprodavanijih proizvoda u svim zemljama isto\u010dne Europe u kojima su proizvodi testirani, primjerice u Ma\u0111arskoj, Poljskoj, \u010ce\u0161koj i Slova\u010dkoj, zatim Estoniji, Bugarskoj, Rumunjskoj, Hrvatskoj, Sloveniji i, najnovije, u Litvi… U pravilu se radilo o ni\u017eem postotku najdjelatnijih sastojaka \u2013 npr. u pra\u0161ku Ariel koji je radi toga bio manje u\u010dinkovit na promoviranim temperaturama, pa do manjka deklariranih omega-3 masnih kiselina i udjela vo\u0107a u HIPPovoj dje\u010djoj hrani.<\/p>\n

Nakon brojnih analiza i pola godine rasprava na ovu temu, oglasile su se sve strane. O\u0161te\u0107ene zemlje isto\u010dne Europe<\/a> zahtijevale su istu kvalitetu i istu cijenu proizvoda. Primjerice, za Coca-Colu je pokazano da je osim lo\u0161ije kvalitete, u Hrvatskoj barem, svakako i skuplja nego na nacionalnim tr\u017ei\u0161tima zapadnih zemalja. Prozvane kompanije su umjesto pozivanja na zakone, koji im ovakvu praksu zapravo ne brane, na \u0161to \u0107emo se jo\u0161 vratiti, upale u zamku PR ad-hoc reakcija te su se uvalile u probleme<\/a> iz kojih se sad vi\u0161e ne mogu druga\u010dije izvu\u0107i osim da podignu kvalitetu proizvoda na isto\u010dnim tr\u017ei\u0161tima. Naime, PR logika korporacija jo\u0161 je jednom zakazala uvrijediv\u0161i pritom pola Europe. Oni su naime poku\u0161ali formulirati jedan od najlo\u0161ijih spinova u povijesti PR-a, kazav\u0161i kako se zapravo ne radi o istim proizvodima nego o sli\u010dnima. To\u010dnije, sa\u017eetak kojeg je istaknuo Guardian<\/a> glasi: “mnoge kompanije odgovorile su kazav\u0161i kako su razlike u sli\u010dno brendiranim proizvodima rezultat u razlikama lokalne potra\u017enje, a ne namjerne prevare potro\u0161a\u010da”. U izjavi proizvo\u0111a\u010da higijenskih proizvoda Proctor and Gamble tako stoji da su “razlike u dvije vrste pra\u0161ka Ariel rezultat dizajniranja pra\u0161ka za razli\u010dite potrebe tr\u017ei\u0161ta \u0161to je dovelo do razli\u010ditih formula” Ariela na istoku i zapadu. No P&G nije tu stao, ve\u0107 su svoj stav dodatno pojasnili: ” usporedba dvaju razli\u010ditih proizvoda naru\u0161ava minimalni standard profesionalnih analiza kojima se uspore\u0111uju isti proizvodi istog proizvo\u0111a\u010da”. Drugim rije\u010dima, P&G nas poku\u0161ava uvjeriti da su Ariel za isto\u010dno i zapadno tr\u017ei\u0161te dva sasvim razli\u010dita proizvoda ali sli\u010dno reklamirana i kako je to rezultat potrebe stanovnika isto\u010dne Europe da na ni\u017eim temperaturama operu svoju odje\u0107u lo\u0161ije nego \u0161to se na istim temperaturama pere odje\u0107a stanovnika zapadne Europe.<\/p>\n

Sve po pravilnicima<\/strong><\/p>\n

Iako sumnjamo da bi ova logika mogla pro\u0107i bilo koji sud koji se bavi koprirajtom<\/em>, ba\u0161 kao ni sud javnog mi\u0161ljenja, va\u017eno je napomenuti: ove kompanije, iako su se dale uvu\u0107i u moralnu zamku, prema pravilima Europske unije, nisu \u010dini se, radile ni\u0161ta ilegalno. \u0160teta stoga \u0161to se njihovi PR odjeli prije medijskih izjava nisu konzultirali s pravnim odjelima. Radi se naime, jednim velikim dijelom o razli\u010ditim prehrambenim pravilnicima pojedinih zemalja \u010dlanica. Primjerice, Austrija ima ve\u0107i propisani standard za koli\u010dinu ribe u ribljim pruti\u0107ima od Slova\u010dke, itd.. Svjesni ovoga, rumunjski su predstavnici jo\u0161 po\u010detkom ove godine pozivali na uspostavu Europske agencije za kontrolu hrane te izjedna\u010davanje prehrambenih pravilnika. S obzirom na to da je CETA nedavno ba\u0161 stupila na snagu, ovo \u0107e sada vjerojatno biti malo te\u017ee provesti.<\/p>\n

Da kompanije zapravo nisu zapravo radile protiv pravilnika javnosti je postalo jasno nedavno, nakon \u0161to je 13. septembra predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker<\/a> u govoru o “stanju unije” kazao da u “uniji jednakosti ne mo\u017ee biti potro\u0161a\u010da druge klase”. Kako “Slovaci zaslu\u017euju istu koli\u010dinu ribe u ribljim pruti\u0107ima kao i svi drugi. Ma\u0111ari zaslu\u017euju isti postotak mesa u mesnim prera\u0111evinama kao i svi drugi, a \u010cesi zaslu\u017euju istu koli\u010dinu kakaa u \u010dokoladama kao i svi ostali. Ove praske su ve\u0107 zabranjene europskim zakonima i moramo se potruditi da se oni i provode, te da nacionalne vlasti imaju sredstva kojima \u0107e dokinuti ove prakse.” Mediji su nakon toga poku\u0161ali iskopati<\/em> na koje to zakone to\u010dno Juncker misli i koje su pravilnike kompanije prekr\u0161ile.<\/p>\n

Vatrogasac Juncker<\/strong><\/p>\n

Me\u0111utim, kako bi prikrio da se radi o jo\u0161 jednoj manifestaciji korijenske disfunkcionalnosti EU, Juncker u\u010dinio ono \u0161to EU najbolje radi: iske\u0161irao je milijun eura <\/a>Zajedni\u010dkom istra\u017eiva\u010dkom centru kako bi razvili metodologiju za pobolj\u0161anje usporednih ispitivanja prehrambenih proizvoda, a sve s ciljem “kako bi dr\u017eave \u010dlanice imale \u010dvrstu zajedni\u010dku znanstvenu osnovu za rasprave o tom pitanju”. Osim toga, Komisija je dr\u017eavama \u010dlanicama osigurala i milijun eura za financiranje studija ili mjera provedbe, \u010dime financira daljnji rad na prikupljanju dokaza i provedbi. Proizvo\u0111a\u010di i udruge robnih marki tako\u0111er su se obvezali izraditi tokom ove jeseni izraditi kodeks pona\u0161anja. Stoga nas dakako u rujnu i studenome o\u010dekuju radionice s tijelima za za\u0161titu potro\u0161a\u010da i sigurnost hrane.<\/p>\n

Sve ove vatrogasne mjere ponovno su tek manifestacije znatno ve\u0107eg problema: Europska unija nije konsolidirano tijelo i radi toga, razli\u010dite zemlje \u010dlanice imaju razli\u010dite prehrambene zakone. Na prvu, vidljiva su barem dva su supstancijalna rje\u0161enja ovog problema: zajedni\u010dka agencija za kontrolu hrane koju predla\u017eu Rumunji, i drugo, konsolidacije EU i odustajanje od scenarija “Europe vi\u0161e brzina” \u0161to je strategija koja vodi ka sistemskoj institucionalizaciji ovakvih praksi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Proizvo\u0111a\u010d dje\u010dje hrane HIPP objavio je da \u0107e u Hrvatskoj “ponovno plasirati” svoju ka\u0161icu, nakon \u0161to je utvr\u0111eno da u zemljama isto\u010dne Europe, proizvodi koji se prodaju pod istim imenom imaju razli\u010diti sastav, odnosno ni\u017eu kvalitetu od onih u zapadnoj. HIPP je prva u mno\u0161tvu identificiranih zapadnih kompanija koje su promovirale ovu praksu \u2013 od […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20302,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,70],"theme":[456,455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-20301","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-poljoprivreda","theme-politika","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20301","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20301"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20301\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20305,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20301\/revisions\/20305"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20301"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20301"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20301"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20301"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20301"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20301"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20301"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}