Njema\u010dki su parlamentarni izbori do\u010dekani u europskoj javnosti kao posljednja epizoda ispitivanja op\u0107e politi\u010dke klime na Zapadu. Ispitivanje se odvijalo jednostavnom i ve\u0107 prili\u010dno uvrije\u017eenom metodom: koliko ekstremna ili populisti\u010dka desnica ugro\u017eava stabilnost politi\u010dkog centra? S obzirom na jednostavnost metode ne prili\u010di donositi ishitrene zaklju\u010dke u pogledu politi\u010dke budu\u0107nosti, ali neosporna je \u010dinjenica da su sino\u0107nji rezultati donijeli presudan pomak u njema\u010dkom, a samim tim i europskom, politi\u010dkom \u017eivotu.<\/p>\n
Naravno, pomak se odnosi na uspjeh Alternative za Njema\u010dku (AfD). Ne samo da se prvi put nakon 56 godina ekstremna desnica na\u0161la u parlamentu, ve\u0107 je postala i tre\u0107a najja\u010da snaga u Bundestagu s osvojenih 12,6% glasova. Relativni pobjednik izbora je Kr\u0161\u0107ansko-demokratska unija (CDU) kancelarke Angele Merkel koja je u koaliciji sa sestrinskom bavarskom Kr\u0161\u0107ansko-socijalnom unijom (CSU) osvojila 32,9% glasova, 8,6% manje nego na prethodnim izborima. Sli\u010dan i sna\u017ean pad do\u017eivjeli su i socijaldemokrati (SPD) koji su u koaliciji s demokr\u0161\u0107anima vladali protekle \u010detiri godine. Oni su se zaustavili na 20,6% glasova \u0161to predstavlja najlo\u0161iji rezultat u povijesti te stranke.<\/p>\n
Neizvjesne koalicije<\/strong><\/p>\n Pored dosada\u0161njih obna\u0161atelja vlasti i AfD-a, u parlament su u\u0161le jo\u0161 tri stranke. Ljevica i Zeleni su, uz blagi rast od 0,5%, zadr\u017eali snagu iz prethodnog saziva: Ljevica je osvojila 9,1% glasova, a Zeleni 8,9%. Pored AfD-a, najve\u0107i uspjeh do\u017eivjeli su liberali (FDP). Nakon \u0161to su na pro\u0161lim izborima ostali bez mandata u parlamentu, sino\u0107 su ostvarili trijumfalni povratak osvojiv\u0161i 10,6% glasova. \u0160to se ti\u010de koalicijske kombinatorike, dvije su opcije u igri. Ili nastavak koalicije CDU(CSU)-SPD ili nova koalicija CDU(CSU)-FDP-Zeleni. Za sada iz SPD-a najavljuju da nastavka koalicije nema, \u0161to i ne \u010dudi s obzirom na mizerne rezultate. Druga opcija, za sada uspostavljena na vlasti u jednoj saveznoj dr\u017eavi, iziskuje prili\u010dno kompliciranu strukturu kompromisa i (ne)zadovoljenih interesa, tako da je nezahvalno bilo \u0161to prognozirati.<\/p>\n Vratimo se AfD-u. Bez da ulazimo u dublje analize i prognoze njihova parlamentarnog djelovanja, uka\u017eimo samo na postoje\u0107e podatke o strukturi i politi\u010dkim preferencama<\/a> njihova glasa\u010da koji mogu otkriti dosta o njihovoj politi\u010dkoj pozadini i dosezima. Prema izlaznim anketama, najve\u0107i broj glasa\u010da AfD-a na pro\u0161lim izborima nije glasao za nikoga: njih 1,2 milijuna. Otprilike milijun glasa\u010da su preoteli CDU\/CSU koaliciji, pola milijuna SPD-u, a ne\u0161to malo manje Ljevici. Ovolika zastupljenost glasa\u010da koji na izborima prije \u010detiri godine nisu imali opciju ukazuje na tzv. protestnu dimenziju glasanja, a \u0161to u odre\u0111enoj mjeri potvr\u0111uju i rezultati izlaznih anketa.<\/p>\n \u0160to misle glasa\u010di AfD-a?<\/strong><\/p>\n Pa spomenimo najzanimljivije. Naime, 60% glasa\u010da AfD-a je, prema tim anketama, glasalo “protiv svih ostalih stranaka”, dok je njih tek 34% glasalo za AfD iz uvjerenja. Tako\u0111er, njih 70% je izjavilo da bi glasalo za CSU, konzervativniju i desniju stranku od CDU, kad bi to bilo mogu\u0107e izvan Bavarske. Zanimljivo, po istim anketama, \u010dak 86% glasa\u010da AfD-a misli da se stranka ne distancira dovoljno od pozicija ekstremne desnice. No, gotovo jednak broj glasa\u010da, njih 89%, misli da je imigracijska politika Angele Merkel ignorirala “zabrinutost gra\u0111ana”, dok se njih 82% zala\u017ee za ja\u010de i nepropusnije nacionalne granice. Ovi podaci jasno ukazuju da je tzv. migrantska kriza bila glavni politi\u010dki zama\u0161njak rasta AfD-a, pored zaokreta cijelog mejnstrima u desno.<\/p>\n No, valja se osvrnuti i na socijalnu strukturu glasa\u010da AfD-a. Prema razli\u010ditim istra\u017eivanjima obavljenima 2016. godine, a koje je uo\u010di izbori sakupio Financial Times<\/a> naglasiv\u0161i klju\u010dne trendove, postalo je o\u010dito da je AfD uspio prodrijeti i u radni\u010dku klasu, pogotovo u predjelima biv\u0161eg DDR-a. Ishodi\u0161no nastala kao stranka sitne i srednje bur\u017eoazije i programski zasnovana na ukidanju eura i sli\u010dnim ekonomskim zahtjevima, AfD je u kontekstu tzv. migrantske krize i socijalno-ekonomske neizvjesnosti kojoj je izlo\u017een sve ve\u0107i broj gra\u0111ana, uspio pro\u0161iriti svoju bazu i na siroma\u0161nije slojeve. Podaci govore da se pove\u0107ao broj niskoobrazovanih i niskokvalificiranih glasa\u010da. No, AfD nije postao stranka radni\u010dke klase. Iako medijan prihoda njihovih glasa\u010da spada me\u0111u najni\u017ee, AfD je stranka s najrastezljivijom prihodovnom strukturom glasa\u010da od kojih nezanemariv dio \u010dine oni s iznimno visokim prihodima.<\/p>\n Valja spomenuti i da istra\u017eivanja pokazuju kako ipak ve\u0107ina glasa\u010da AfD-a pesimisti\u010dno gleda na svoju ekonomsku budu\u0107nost i isti\u010de da se nalaze u lo\u0161ijem ekonomskom stanju od svojih roditelja. No, kako \u0107e se ova socijalna pozadina i politi\u010dke preference bira\u010da odraziti u parlamentarnom radu tek treba vidjeti. Dijelom to ovisi o tome ho\u0107e li biti glavna opozicijska stranka – u slu\u010daju prolongiranja koalicije CDU-SPD. Tek treba vidjeti i kako \u0107e parlamentarna dinamika utjecati na funkcioniranje stranke: ho\u0107e li zao\u0161triti neslaganja postoje\u0107ih frakcija (kako sugerira jutro\u0161nja odluka<\/a> supredsjednice stranke Frauke Petry koja je najavila da \u0107e biti nezavisna zastupnica) ili \u0107e do\u0107i do stabilizacije. Bez obzira na to \u0161to se \u010dini da socijalna baza stranke nije ni pribli\u017eno stabilna, ulazak velikog broj ljudi s nacisti\u010dkim simpatijama u parlament mo\u017ee u prili\u010dnoj mjeri diktirati politi\u010dku klimu u zemlji. Jedino u \u0161to mo\u017eemo biti sigurni jest da ekstremni centar ne predstavlja branu njihovom rastu.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" Njema\u010dki su parlamentarni izbori do\u010dekani u europskoj javnosti kao posljednja epizoda ispitivanja op\u0107e politi\u010dke klime na Zapadu. Ispitivanje se odvijalo jednostavnom i ve\u0107 prili\u010dno uvrije\u017eenom metodom: koliko ekstremna ili populisti\u010dka desnica ugro\u017eava stabilnost politi\u010dkog centra? S obzirom na jednostavnost metode ne prili\u010di donositi ishitrene zaklju\u010dke u pogledu politi\u010dke budu\u0107nosti, ali neosporna je \u010dinjenica da su […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20279,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,12],"theme":[456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-20272","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-izbori","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20272","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20272"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20272\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20283,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20272\/revisions\/20283"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20272"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20272"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20272"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20272"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20272"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20272"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20272"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}