{"id":20163,"date":"2017-09-19T07:00:46","date_gmt":"2017-09-19T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20163"},"modified":"2021-02-25T10:55:53","modified_gmt":"2021-02-25T09:55:53","slug":"laske-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20163","title":{"rendered":"Filantropijom do STEM revolucije?"},"content":{"rendered":"

Informati\u010dka “revolucija” u \u0161kolama diljem Hrvatske odvija se javno-privatnim partnerstvom na na\u010din kojem smo dosad svjedo\u010dili nebrojeno puta. Kad se ve\u0107 radi o javno-privatnom partnerstvu, pitanja koja se postavljaju, znatno su razli\u010dita od onih koja se postavljaju kad se radi o navodnoj filantropiji.<\/strong><\/p>\n

Nova \u0161kolska godina u Hrvatskoj zapo\u010dela je po\u010detkom ovog mjeseca u izrazitom znaku dvaju doga\u0111aja, no u svakom pogledu suprostavljenih. Prvo, \u010delnici Vertikale<\/a> sindikata obrazovanja istupili su povodom sve te\u017eeg polo\u017eaja u\u010ditelja i nastavnika, prozivaju\u0107i vladu zbog nepo\u0161tivanja dogovora o reaktiviranju odre\u0111enih privremeno suspendiranih faktora za obra\u010dun njihovih pla\u0107a. Tako\u0111er, istaknuto je pritom zakonodav\u010devo \u0161tetno favoriziranje menad\u017eerskih struktura u sustavu. Potonje se odnose na ravnatelje \u0161kola \u010diji se interes u praksi sve vi\u0161e udaljava od u\u010diteljsko-radni\u010dkog, \u0111a\u010dkog i, kona\u010dno, op\u0107eg.<\/p>\n

Drugi se doga\u0111aj ti\u010de jedne upravo proro\u010dke figure u sektoru, a ime joj je Nenad Baki\u0107. Kao da je samom providno\u0161\u0107u naveden da narod izvede iz makar duhovnog su\u017eanjstva, me\u0111utim, na\u0161 se mesija nije pojavio s tek npr. dvije plo\u010de na kojima su uklesana pravila igre. Ne, on dovla\u010di ravno 45.070 plo\u010da, to\u010dnije plo\u010dica, i svaka je digitalna te interaktivna, pa se kolokvijalno naziva, kako bi drugo, pametnom. Trgova\u010dki nadimak joj je micro:bit, zovu je op\u0107enito i mikrora\u010dunalom, dok se upu\u0107enijima odaziva na\u00a0\u2013 elektroni\u010dka prototipna platforma ili mikrokontroler. Namijenjena je djeci, za u\u010denje osnova programiranja, otkako je 2015. lansirana iz edukacijsko-informati\u010dke radionice britanske javne medijske agencije BBC. Do kraja ove godine trebali bi njome raspolagati svi u\u010denici \u0161estih razreda osnovne \u0161kole u Hrvatskoj.<\/p>\n

Micro:bit<\/strong><\/p>\n

Frenezija s kojom je na otvaranju \u0161kola najavljen taj projekt Ministarstva znanosti i obrazovanja, bez sumnje, ukazuje na izuzetna nadanja. S jedne strane, njegov mecenatski inicijator Baki\u0107 ima navodno u vidu \u010ditavu STEM-revoluciju. Orijentacija na STEM (kratica na engleskom za redundantni niz: znanost, tehnologija, in\u017eenjerstvo, matematika) ovdje, neovisno o tome burzovnom \u0161pekulantu koji se predstavlja kao filantrop, pak, ima neizre\u010denu vi\u0161estruku funkciju, i ne primarno razvojnu.<\/p>\n

S licem instant-modernosti, dok zemlja grca od svjetonazorsko-ideolo\u0161kih razmirica, STEM se prometnuo u idealno, naoko vanpoliti\u010dko rje\u0161enje. I zato taj zagovor \u2013 a indoktrinacija traje, na\u010delno, ve\u0107 godinama \u2013 funkcionira kao neka vrsta reklame za dru\u0161tvo koje, reklo bi se, stru\u010dno\u0161\u0107u nadilazi ideolo\u0161ke podjele: hrvatsko Dru\u0161tvo znanja 2.0. A koje se bavi, doslovno kazano, oprekom izme\u0111u 0 i 1, a ne izme\u0111u partizana i usta\u0161a. Signalizira nam se da prakti\u010dno svi mo\u017eemo u biznis kao informati\u010dari, ili STEM-ovci nekog drugog tipa. Slika djeluje kao sretniji parnjak jedne druge opcije, tj. ve\u0107 realizirane djelatnosti \u2013 kao izvrnuta projekcija turizma u Hrvatskoj, a gdje svi mo\u017eemo i \u010dak moramo biti ugostitelji. \u010ce\u017enja koja stoji iza takve vizije mogla se dobro uo\u010diti kod lanjske najave<\/a> dolaska jedne globalne informati\u010dke kompanije u Hrvatsku. Nakon svih visokoparnih predvi\u0111anja, ispostavilo se da je rije\u010d o nekoj vrsti centra za korisni\u010dku podr\u0161ku.<\/p>\n

Baki\u0107ev projekt s micro:bitom ima sli\u010dnu namjenu, postavimo li ga na krajnji politi\u010dki horizont kakvog uspijeva sagledati ukupni mejnstrim Hrvatske. Ta bi pojava naprosto trebala kompenzirati sve premnoge posrtaje slabokrvne doma\u0107e obrazovne politike oko koje se, ina\u010de, vode najte\u017ei svjetonazorski okr\u0161aji. Njezin za\u010detnik ubacio se u \u0161kole potkraj pro\u0161le godine, pomo\u0107u ekskluzivno mu dostupnih sredstava medijske presije i karijernog zalaska sektorskog ministra Pave Bari\u0161i\u0107a, i otad kampanja bilje\u017ei isklju\u010divo pluseve. Po\u010deo je s pilot-projektom, baziranom na crowdfundingu<\/em> i dr\u017eavnom otpisu poreza, te nepla\u0107enom radu u\u010ditelja u biranim \u0161kolama.<\/p>\n

Klju\u010dnu evaluaciju konteksta u kojem se na\u0161ao micro:bit iznio je proljetos li\u010dno Nenad Baki\u0107<\/a>. Izme\u0111u svih problema ovog \u0161kolstva, u gostovanju na Hrvatskom radiju naglasio je, bez dokaza, da nastavnika \u2013 tako i volontera na njegovu projektu – ima “danas mo\u017eda previ\u0161e u \u0161kolstvu”, i da ih treba “svesti na primjerenu mjeru”. Ali, \u010dim je ideja njegova i vladinog javno-privatnog partnerstva za\u017eivjela, na povr\u0161inu su izbili njezini razni problemi, i to znatno te\u017ei od kvantitativno-kadrovskih.<\/p>\n

Nepotkupljiva izvrsnost<\/strong><\/p>\n

Netom poslije citirane izjave oko \u010dijih \u0107e se odjeka Baki\u0107 izmotavati<\/a> jo\u0161 mjesecima, predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarovi\u0107 imenovala ga je na mjesto “posebnog savjetnika za digitalnu transformaciju i STEM”. No, prije par tjedana, \u010dim je ogla\u0161en natje\u010daj vladine akademske i istra\u017eiva\u010dke mre\u017ee CARNet za nabavu mikrora\u010dunala, revolucija s novoste\u010denom ovjerom Pantov\u010daka na\u0161la se u daljnjim kontroverzama. Njih su zasad od\u0161utjeli: na sam natje\u010daj pala je optu\u017eba<\/a> da je usmjeren prema isklju\u010divo jednom proizvodu, od niza sli\u010dnih i jednakovrijednih ili \u010dak boljih i jeftinijih. I to nalik onim notornim javnim nabavama luksuznih automobila, naime, s to\u010dno deklariranim osovinskim razmakom koji odgovara jedino konkretnoj limuzini i dobavlja\u010du. Pa, ne treba napominjati kakva bi to ljaga mogla biti posrijedi na obrazu aktera koji se jutrom i ve\u010deri zaklinju u nepotkupljivu izvrsnost.<\/p>\n

Informati\u010dari po e-forumima uzaludno raspetljavaju misteriju, nigdje nikog s Pantov\u010daka da im pojasni. Za\u0161to ba\u0161 micro:bit, ako danas postoje i pametnije pametne plo\u010dice? Za\u0161to propisani osovinski razmak, pardon, osnova plo\u010dice, dakle, mora biti duga\u010dka maksimalno \u0161est centimetara? \u0160to \u0107e re\u0107i proizvo\u0111a\u010di Arduina, Calliopi Minija, Leonarda, Nove, RPI-ja, Orange PI-ja, i kako se ve\u0107 ne zovu svi ti kontroleri i mikrora\u010dunala o kojima bruje kuloari, a \u010dije mjere tek za nijansu odudaraju od zadanih? Uostalom, \u0161to je s doma\u0107im ina\u010dicama te naprave, ne pretjerano zahtjevnije od banalnog fidget spinnera, npr. Croduinom? Ako \u017eelimo bolji pristup, gdje je natje\u010daj za inoviranje i dugoro\u010dnu produkciju hrvatskog mikrokontrolera?<\/p>\n

Njema\u010dka, arhiuzor na koji se ovdje volimo pozivati, postupila je upravo tako, nakon pomnog, stru\u010dnog razmatranja i diskusije o projektu. Raprave o novom \u0161kolskom programu koji \u0107e spasiti Hrvatsku od garantirane skore degeneracije, me\u0111utim, uop\u0107e nije bilo. \u0160tovi\u0161e, nije isplanirano ni to\u010dno pozicioniranje rada na pametnim plo\u010dicama u okviru najavljenog novog, \u0161ireg predmeta informatike u \u0161kolama, a nije dotad bilo definirano niti samo predmetno gradivo bez uloge \u010dudotvornih plo\u010dica.<\/p>\n

Pau\u0161alna tobo\u017enja strategija informatike u \u0161kolama ne odgovara niti na pitanje sindikalista spomenutih u uvodu ovog teksta. Tko \u0107e prona\u0107i voljne nastavnike tog predmeta za predvi\u0111ene rastu\u0107e potrebe, i kako \u0107e ih platiti? Jer, u\u010ditelji u osnovnim \u0161kolama primaju dohodak pet posto manji od prosjeka u Hrvatskoj. Visoka stru\u010dna sprema u tom sektoru vrednuje se u ovoj zemlji na 94. mjestu, od 96 kategoriziranih poslova u istom rangu. Informati\u010dari su na samom vrhu, uz druge visokokvalificirane radnike o kojima se \u010de\u0161\u0107e govori u vezi s tzv. odljevom mozga, budu\u0107i da im se s onu stranu granice nudi u pravilu vi\u0161e. No, mogu\u0107e je da ba\u0161 to ima na umu prosvjetni ekspert koji osvaja ministre konjunkturnim crowdfundingom<\/em>, kad pri\u010da o vi\u0161ku kadra u \u0161kolama, i kad dodaje kako bi preostali u\u010ditelji \u2013 nakon prosijavanja kroz, pretpostavimo, sito s nemalim otvorom<\/a> \u2013 “postali zvijezde”. A zvjezdani status ne ide bez prikladne materijalne naknade, bar toliko je jasno.<\/p>\n

Baki\u0107 ne voli mnogo \u010da\u010dkati oko proturje\u010dja koja nastaju na tuma\u010denjima relacije rad-kapital. Persona je to koja inzistira na pobijanju teze o sukobljenosti tih dviju pozicija, i naziva je “idiotskom”. Nije to njegova originalna dosjetka, naravno, nego klasi\u010dno op\u0107e mjesto liberalnih teorija \u010dije omiljeno upori\u0161te le\u017ei u negacijama temeljnog dru\u0161tvenog antagonizma. One zauzvrat jam\u010de profit bez velikih socijalnih trzavica, samo ako se uspje\u0161no podvale radni\u0161tvu.<\/p>\n

Bajpas obrazovno-politi\u010dke reforme<\/strong><\/p>\n

Pitamo li se gdje je u ovoj pri\u010di skriven kapital, nije te\u0161ko locirati njegov zaklon; problem nastaje tek kod eventualnog alociranja samog kapitala. Eno ga, zna\u010di, ovla\u0161no kamufliranog u natje\u010dajnim javno-nabavnim dubiozama, i u javnim sredstvima koja se voluntaristi\u010dki preusmjeravaju. Prepoznajemo ga tamo, ali i u privatno-poduzetni\u010dkim zahtjevima za smanjenje poreza koji, glasi standardna optu\u017eba, odbijaju ulaga\u010de. Na drugoj strani ostaju rad i radnici, u\u010ditelji i nastavnici, e da bi ih protr\u017ei\u0161ni vjernici denuncirali kao uhljebe – njih i po\u0161tare i medicinske sestre i sli\u010dne, do politi\u010dkog istrebljenja.<\/p>\n

Kontroverzni poduzetnik Nenad Baki\u0107 \u2013 onaj koji ne trpi javni sektor, no ljubi javni novac i funkciju \u2013 ipak nije netko kome ovdje treba u prvom redu zamjerati na dr\u017eanju oko teme \u0161kolstva. On se postavlja \u010dak i manje kampanjski negoli jeftino izmanipulirana dr\u017eava, a kampanjski pristup se ionako po definiciji mo\u017ee pripisati burzovnim me\u0161etarima, poslovnom svijetu koji se neizostavno vodi maksimom take the money and run<\/em>. I koji nikad ne\u0107e iskoristiti svoje aktivnosti u javnom sektoru za privatni biznis, eto, nego \u0107e \u2013 poput Bo\u017ee Petrova kod javnog bilje\u017enika \u2013 vlastitu nevinost gromko verificirati posebnim medijskim napomenama. Na stranu sad njegove osobne fiksacije i procjene o idiotizmu politi\u010dkih du\u0161mana. Tek \u0107e se vidjeti tko \u0107e se u sveukupnoj borbi pokazati idiotom, jer Zemlja odavno ve\u0107 nije ravna plo\u010dica, sve i da jest pametna.<\/p>\n

Ne bi prvi put bilo, dodu\u0161e, da se idiot i pobjednik sastanu u istoj osobi. Manimo se zato isklju\u010divo Baki\u0107a, ne bismo li iole bolje uvidjeli \u0161to se sve tu zbiva, i obratimo finalnu pa\u017enju na Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Nova ministrica Bla\u017eenka Divjak upala je, po dolasku na du\u017enost, na popri\u0161te re\u010denih najte\u017eih prepirki, i jo\u0161 pod sumnjom u op\u0107epoliti\u010dke joj nakane. S njom nije slu\u010dajno \u0161to je informatika unekoliko, a bez imalo osnove, progla\u0161ena opasno\u0161\u0107u po vjeronauk<\/a> u \u0161koli.<\/p>\n

Nije slu\u010dajno ni to, ponovimo, \u0161to je ba\u0161 informatika odabrana za impresioniranje javnosti, \u010dak uzimaju\u0107i u obzir i otpore oko teku\u0107eg projekta digitalizacije sustava, e-\u0160kole<\/a>. A mo\u017eda se radi i o ministri\u010dinom taktiziranju, o savezni\u0161tvima do vi\u0161eg kurikularno-obrazovnog cilja, dok joj za vrat di\u0161u Plenkovi\u0107<\/a> i Grabar Kitarovi\u0107 s osobnim favoritima, uvjetuju\u0107i svoje utjecaje. Mo\u017eda je brzopleto plasirana informatika u opisanom vidu \u2013 a to bi bio i povoljan epilog \u2013 iskoristiva za bajpas prema realizaciji ukupne obrazovno-politi\u010dke reforme. U interesu zajednice, i u brizi od mogu\u0107nosti njene jo\u0161 ve\u0107e politi\u010dke retardacije, tako bi se i malo Baki\u0107a dalo otrpjeti.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Nova \u0161kolska godina u Hrvatskoj zapo\u010dela je po\u010detkom ovog mjeseca u izrazitom znaku dvaju doga\u0111aja, no u svakom pogledu suprostavljenih. Prvo, \u010delnici Vertikale sindikata obrazovanja istupili su povodom sve te\u017eeg polo\u017eaja u\u010ditelja i nastavnika, prozivaju\u0107i vladu zbog nepo\u0161tivanja dogovora o reaktiviranju…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20167,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[63],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[20],"class_list":["post-20163","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-obrazovanje","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20163","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20163"}],"version-history":[{"count":10,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20163\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36550,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20163\/revisions\/36550"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20167"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20163"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20163"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20163"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20163"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20163"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20163"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20163"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}