{"id":20102,"date":"2017-09-15T07:00:11","date_gmt":"2017-09-15T06:00:11","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20102"},"modified":"2021-02-25T10:57:59","modified_gmt":"2021-02-25T09:57:59","slug":"drustvena-mizerija-samozaposljavanja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20102","title":{"rendered":"Dru\u0161tvena mizerija samozapo\u0161ljavanja"},"content":{"rendered":"

Individualni poduzetni\u010dki duh i samozapo\u0161ljavanje \u010desto se predstavljaju kao recepti za ekonomski razvoj. Radi se o prili\u010dno neobi\u010dnom stavu ako znamo da je udio samozaposlenih prili\u010dno ni\u017ei u razvijenim, nego u nerazvijenim zemljama.\u00a0To mo\u017eemo vidjeti i na primjeru Albanije koji sna\u017eno opovrgava uspje\u0161nost te recepture.<\/strong><\/p>\n

Samozapo\u0161ljavanje je iznimno slabo istra\u017een i analiziran fenomen u ekonomijama zemalja Balkana, pa je tako i dru\u0161tveno-ekonomski status samozaposlenih uglavnom slabo poznat. Takva situacija predstavlja prili\u010dan izazov za zemlju poput Albanije u kojoj je, po posljednjim dostupnim i relevantnim podacima, onima Svjetske banke iz 2013. godine, 60% od ukupnog broja radnika samozaposleno. Ako usporedimo te podatke s onima u zemljama regije, uo\u010dit \u0107emo da je broj samozaposlenih u Albaniji ve\u0107i 2 do 3 puta. Udio samozaposlenih u Makedoniji iznosi 22%, u Srbiji 28%, a u Hrvatskoj 12%.<\/p>\n

Statistike na svjetskoj razini pokazuju da razvijene zemlje imaju zna\u010dajno ni\u017eu stopu samozaposlenih od zemalja u razvoju. Ova se tendencija mo\u017ee povezati s nizom rezultata ekonomskog razvoja kao \u0161to su vi\u0161e pla\u0107e, napredni modeli socijalnog, zdravstvenog i medicinskog osiguranja, vi\u0161i standardi za\u0161tite na radnom mjestu, ni\u017ei broj radnih sati, itd. Usporedbe radi, stopa samozaposlenih u Europskoj uniji nalazi se ispod 15%, dok u afri\u010dkim zemljama ona prema\u0161uje 70%.<\/p>\n

Sektorska neravnote\u017ea<\/strong><\/p>\n

Pri analizi visoke stope samozapo\u0161ljavanja u Albaniji, u obzir se moraju uzeti teorijski pristupi samozapo\u0161ljavanju i povijesni razvoj albanske ekonomije. U teoriji postoje dvije skupine faktora koje utje\u010du na osobe prilikom dono\u0161enja odluke o samozapo\u0161ljavanju: 1) faktori izguravanja – odnose se na lo\u0161u situaciju na tr\u017ei\u0161tu rada kao \u0161to su visoka stopa nezaposlenosti, niske pla\u0107e i lo\u0161i uvjeti rada koji guraju radnike prema samozapo\u0161ljavanju upravo kako bi se ti uvjeti izbjegli 2) faktori izvla\u010denja – odnose se na povoljnu situaciju na tr\u017ei\u0161tu rada u kojoj odre\u0111eni radnici smatraju da bi putem samozapo\u0161ljavanja mogli kvalitetnije realizirati neke svoje osobne i poslovne \u017eelje.<\/p>\n

Povijesno gledano, Albanija je, kao i druge zemlje Isto\u010dnog bloka, do\u017eivjela ubrzanu deindustrijalizaciju pod krinkom postizanja sektorske ravnote\u017ee, smanjenja udjela industrije u korist poljoprivrede i uslu\u017enog sektora. Albanska je industrija 1989. godine sudjelovala s 40% u BDP-u, dok je 2004. taj postotak pao na 20%. Takva je promjena u zastupljenosti sektora imala utjecaj na status rada i karakter zaposlenja u ekonomiji. S opadanjem radnih mjesta u industriji koja su obilje\u017eavali ugovori na neodre\u0111eno, stabilnost, socijalno osiguranje i visoke kvalifikacije, radnici su migrirali u druge sektore, poznatije po nestabilnim i nesigurnim radnim mjestima.<\/p>\n

Dakle, samozapo\u0161ljavanje se javlja kao prevladavaju\u0107i na\u010din zapo\u0161ljavanja u uslu\u017enom i poljoprivrednom sektoru u Albaniji. Visoka stopa samozapo\u0161ljavanja izravno je povezana s rizikom nezaposlenosti. I dok visoka stopa samozapo\u0161ljavanja pridonosi ni\u017eoj stopi nezaposlenosti, karakter ekonomske aktivnosti samozaposlenih i popratni u\u010dinci koji ju prate iznimno su nepovoljni za radnike koji sa\u010dinjavaju ovu grupu. \u0160tetni odnos izme\u0111u samozapo\u0161ljavanja i nezaposlenosti ne mo\u017ee se odagnati bez strukturnog rearan\u017emana izme\u0111u sektora u korist industrije.<\/p>\n

Rodni aspekt<\/strong><\/p>\n

Samo 35% zaposlenih u Albaniji je anga\u017eirano na standardnim pla\u0107enim poslovima, dok je ve\u0107ina samozaposlenih anga\u017eirana u nepla\u0107enom obiteljskom radu. Od ukupnog broja aktivne radne snage u zemlji, ova skupina je najbrojnija i \u010dini 37% aktivne radne snage. Oni ve\u0107inom rade u poljoprivredi i maloprodaji. Ovdje treba istaknuti zna\u010dajan rodni aspekt. Uglavnom su \u017eene one koje trpe posljedice takvog tipa zaposlenja. Prema statisti\u010dkim podacima, mogu\u0107nost da zavr\u0161e kao nepla\u0107ena radna snaga u obiteljskom radu za \u017eene iznosi 52%, dok za mu\u0161karce znatno manje – 25%. To zna\u010di da je rizik izlo\u017eenosti negativnim u\u010dincima ovakvog tipa samozaposlenja dvostruko vi\u0161i za \u017eene.<\/p>\n

Kada uzmemo u obzir tradicionalne obrasce rodnih odnosa, takav omjer u postotcima pridonosi kontinuitetu financijske ovisnosti \u017eena o mu\u0161karcima i pove\u0107anoj izlo\u017eenosti uvjetima nedostatka socijalnog i zdravstvenog osiguranja.<\/p>\n

Tako\u0111er, vi\u0161e stope zastupljenosti \u017eena u oblicima nepla\u0107enog obiteljskog rada negativno utje\u010du i na njihovu izra\u017eeniju domestifikaciju, odnosno zatvorenost u ku\u0107i. Time se ograni\u010dava njihov pristup onim praksama koje bi im pomogle u razvoju vje\u0161tina. Prolongirani period anga\u017emana u nepla\u0107enom obiteljskom radu \u010dini ih kroni\u010dno nesposobnima da se uklju\u010de u regularne oblike zapo\u0161ljavanja.<\/p>\n

Niska razina sindikalne aktivnosti<\/strong><\/p>\n

Drugi aspekt koji je me\u0111upovezan s visokom stopom samozapo\u0161ljavanja u zemlji jest i niska razina sindikalne aktivnosti. Radi se o svojevrsnom za\u010daranom krugu: s jedne strane, slaba aktivnost sindikata i radni\u010dko nepovjerenje prema njima pridonosi slaboj za\u0161titi radni\u010dkih prava i interesa, \u0161to gura radnike prema samozapo\u0161ljavanju, a s druge, visoka stopa samozaposlenih pridonosi niskoj razini sindikalne aktivnosti. S obzirom na to da je oko 60% radnika samozaposleno, niski broj zaposlenih radnika te\u017ee se organizira u sindikalnom klju\u010du nego u zemljama gdje je taj udio vi\u0161i.<\/p>\n

Korelacija izme\u0111u samozapo\u0161ljavanja i niske sindikalne aktivnosti mo\u017ee se preokrenuti jedino ako se uhvati u ko\u0161tac s oba fenomena istovremeno. Pobolj\u0161anje sindikalnog organiziranja mo\u017ee se paralelno odvijati s dugoro\u010dnim ekonomskim politikama koje bi poslu\u017eile kao poticaj radnicima da napuste neformalne oblike rada i priklju\u010de se onim formalnima.<\/p>\n

Drugi kroni\u010dni problem samozapo\u0161ljavanja u Albaniji su niski dohodci koje taj oblik ekonomske aktivnosti generira. Prema podacima iz 2015. godine, 45% samozaposlenih radilo je u maloprodaji, uglavnom u malim trgovinama i kioscima. Ovi podaci upu\u0107uju na endemski problem albanske radne snage koja je po udjelu niskokvalificiranih rekorder u regiji. Radnici su prisiljeni izbje\u0107i nezaposlenost tako da se anga\u017eiraju u neproduktivnim i slabo pla\u0107enim poslovima kao \u0161to su oni u maloprodaji. U periodu izme\u0111u 2013. i 2015. svjedo\u010dili smo naglom rastu malih poduze\u0107a u maloprodaji \u0161to je pridonijelo zao\u0161travanju konkurencije i posljedi\u010dnom smanjenju dohodaka. U istom je periodu broj zaposlenih u maloprodaji sko\u010dio za 46%, dok je njihov ukupni dohodak narastao tek za 6%.<\/p>\n

Nema individualnog bijega<\/strong><\/p>\n

Problem niskog dohotka samozaposlenih otkriva drugi potencijalno veliki problem koji trenutno nije vidljiv u slu\u017ebenim podacima relevantnih institucija u Albaniji. Radi se o razmjerima siroma\u0161tva me\u0111u samozaposlenima u zemlji koji bi prema drugim dostupnim podacima trebao biti glavni problem ovog oblika zaposlenja. Ako pogledamo podatke istra\u017eivanja\u00a0iz drugih zemalja, mo\u017eemo, na primjer, vidjeti da u Velikoj Britaniji 80% samozaposlenih \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva. To isto istra\u017eivanje pokazuje da samozaposleni u prosjeku ostvaruju 40% ni\u017ee dohotke od onih zaposlenih u standardnim oblicima pla\u0107enog rada. Na razini Europske unije, 25% samozaposlenih \u017eivi ispod granice siroma\u0161tva.<\/p>\n

Iako se samozapo\u0161ljavanje u principu mo\u017ee tretirati kao pozitivan trend, s obzirom na to da predstavlja ekonomsku praksu koja nastoji izbje\u0107i tradicionalnu eksploataciju najamnih radnika, u trenutnim ekonomskim uvjetima u kojima prevladava neoliberalni diktat tr\u017ei\u0161ta, \u017eelje za izbjegavanjem eksploatacije mogu jedino voditi ka ve\u0107oj izlo\u017eenosti siroma\u0161tvu, nesigurnosti, pove\u0107anoj samo-eksploataciji, produ\u017eenim radnim satima i nedostatku socijalnog, zdravstvenog i mirovinskog osiguranja. U takvom kontekstu, albanska bi vlada morala odmah po\u010deti planirati strukturne prilagodbe unutar ekonomije, napustiti dogmu o ne-interveniranju u tr\u017ei\u0161te i slu\u017eiti svojoj populaciji rastom industrijskog sektora.<\/p>\n

Jedino je investicijama u industriju i prate\u0107u infrastrukturu mogu\u0107e stvoriti nova, stabilna radna mjesta i potaknuti tranzicija od neformalnih prema formalnim oblicima zaposlenja. S druge strane, potrebno je intervenirati i u diskurzivnu i medijsku reprodukciju ideje “biti sam svoj gazda” i podr\u017eavanja individualnog poduzetni\u010dkog duha. Svi relevantni podaci pokazuju da je to prili\u010dno lo\u0161 izbor s obzirom na to da samozapo\u0161ljavanje albanskom kontekstu prije predstavlja bijeg od nezaposlenosti nego realizaciju neke uspje\u0161ne ekonomske ideje. U uvjetima kapitalisti\u010dkog tr\u017ei\u0161ta, bijeg od eksploatacije na radnom mjestu mo\u017ee se jedino ostvariti kolektivnom akcijom organiziranih radnika, a ne individualnim “bjegovima” koji vode u vrtlog ekstremnih socio-ekonomskih posljedica.<\/p>\n

S engleskog preveo Marko Kostani\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Samozapo\u0161ljavanje je iznimno slabo istra\u017een i analiziran fenomen u ekonomijama zemalja Balkana, pa je tako i dru\u0161tveno-ekonomski status samozaposlenih uglavnom slabo poznat…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":20107,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[228],"theme":[455],"country":[65],"articleformat":[450],"coauthors":[19],"class_list":["post-20102","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-ekonomija","theme-rad","country-albanija","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20102","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20102"}],"version-history":[{"count":11,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20102\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20114,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20102\/revisions\/20114"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20107"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20102"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20102"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20102"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20102"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20102"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20102"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20102"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}