{"id":20096,"date":"2017-09-14T13:11:52","date_gmt":"2017-09-14T12:11:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20096"},"modified":"2017-09-14T13:16:37","modified_gmt":"2017-09-14T12:16:37","slug":"koristi-od-kineskih-investicija-na-balkanu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20096","title":{"rendered":"Koristi od kineskih investicija na Balkanu"},"content":{"rendered":"<p>Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je u ponedjeljak <a href=\"http:\/\/www.ebrd.com\/news\/2017\/what-chinas-belt-and-road-initiative-means-for-the-western-balkans.html\" target=\"_blank\">izvje\u0161\u0107e<\/a> o ishodima dosada\u0161njih kineskih investicija na Balkanu i u Isto\u010dnoj Europi. U izvje\u0161taju se zaklju\u010duje da Kina u sklopu projekta Jedan pojas jedan put provodi duboke ekonomske zahvate na Balkanu te da usprkos njihovom ukorijenjivanju, regija i dalje najve\u0107u trgova\u010dku razmjenu ima s EU, \u0161to je slu\u010daj i kod razvojnog financiranja.<\/p>\n<p>Trgova\u010dka razmjena Kine i balkanskih zemalja u sklopu projekta Puta svile iznosi 3,3 milijarde eura u periodu 2015-2016. godine od \u010dega je gotovo polovica investicija zavr\u0161ila u Srbiji. Me\u0111utim, problem s kineskim investicijama <a href=\"http:\/\/www.bilten.org\/?p=6447\" target=\"_blank\">o kojem smo na Biltenu ve\u0107 pisali<\/a> le\u017ei u \u010dinjenici da se te investicije uglavnom svode na kineske kredite dr\u017eavnim i javnim institucijama. Kineske kompanije korisnice su kredita koje javna tijela dobivaju od kineskih dr\u017eavnih banaka po ispodtr\u017ei\u0161noj vrijednosti, i plasiraju njima, a pritom zapo\u0161ljavaju jako malo lokalne radne snage, a \u010dak i onda, radi se o podugovaranju u kojem su radnici izrazito lo\u0161e pla\u0107eni, a rade u lo\u0161im radnim uvjetima. No, EBRD je u svom izvje\u0161taju na 60 strana tek periferno izrazio zabrinutost za lo\u0161e radne uvjete, i to u dijelu gdje se navode prepreke. Zanimljivo je pritom da je set prepreka povezanih s materijalnim radni\u010dkim uvjetima sa\u017eet u jednu to\u010dku koja glasi &#8220;sindikati, udruge poslodavaca, civilno dru\u0161tvo pa \u010dak i regulatorna tijela u balkanskim zemljama zatra\u017eili su pove\u0107ani monitoring nad kineskim investicijama zbog opasnosti da one dovode do nastanka velikog kreditnog disbalansa i potencijalnih ovisnosti o pozajmicama i novim kreditima&#8221;. Primjerice, tokom prvih \u0161est mjeseci 2016. godine Srbija je uvezla dobara iz kine u vrijednosti od 773 milijuna ameri\u010dkih dolara, dok je tamo izvezla tek 12 milijuna ameri\u010dkih dolara.<\/p>\n<p><strong>Dugoro\u010dnost<\/strong><\/p>\n<p>EBRD izra\u017eava zabrinutost da ovi projekti izazivaju samo kratkoro\u010dne dobrobiti za Balkan \u2013 jer korist postoji samo dok projekt traje (smanjenje nezaposlenosti anga\u017eiranjem lokalnih gra\u0111evinskih kompanija), no kasnije, postavlja se i pitanje isplativosti npr. \u017eeljezni\u010dke pruge Beograd \u2013 Budimpe\u0161ta. Prema nekim procjenama jeftinije bi i isplativije bilo popraviti postoje\u0107u prugu tako da mo\u017ee primati vlakove koji voze 200km\/h nego graditi novu koja vjerojatno jednog dana uop\u0107e ne\u0107e opravdati o\u010dekivanja. Kinezima s druge strane ta pruga treba kako bi spojili svoje dokove u atenskoj luci Pirej sa tr\u017ei\u0161tima zapadne Europe.<\/p>\n<p>Sli\u010dno vrijedi i za druge projekte pa EBRD isti\u010de da aktualni projekti u Srbiji, BiH i Makedoniji ne ispunjavaju o\u010dekivanja, odnosno da zasad jo\u0161 uvijek nema mjerljivih rezultata, jednim dijelom zbog toga \u0161to nije pro\u0161lo dovoljno vremena, no dugoro\u010dne projekcije nisu mnogo optimisti\u010dnije. Neki oblik dugoro\u010dne isplativosti, prema sada\u0161njem stanju, mo\u017ee se o\u010dekivati samo od projekata u Srbiji i Gr\u010dkoj. Efekt koji je trenutno vidljiv je onaj o balkansko-kineskoj trgovini koja se udvostru\u010dila od 2009. godine, agregirane brojke govore o porastu od 120 posto. S druge strane, \u010dak 80 posto trgova\u010dke razmjene Kine sa zemljama Sredi\u0161nje i Isto\u010dne Europe odlazi na Poljsku, \u010ce\u0161ku, Ma\u0111arsku, Slova\u010dku i Rumunjsku. EBRD zaklju\u010duje da su dugoro\u010dni pozitivni efekti mogu\u0107i, ali da oni ovise i o veli\u010dini dr\u017eave. Stoga banka upozorava da je mogu\u0107 scenarij u kojem Makedonija, BiH, Crna Gora ili Albanija ne\u0107e imati nikakve dugoro\u010dne koristi od ovih investicija, samo dugove i kredite.<\/p>\n<p>No, kako je Kina 67. \u010dlanica EBRD-a i saveznica ovih zemalja, u banci su uvjereni da se postoje\u0107i problemi mogu nadi\u0107i ve\u0107im fokusom na zajedni\u010dke politike. Mi nismo u to toliko sigurni. Dok EBRD Kini zamjera nepovezivanje ljudi, suprotna kineska politika s druge strane vrlo lako bi dovela do optu\u017ebi za kulturni imperijalizam. Kinu ne zanimaju javne politike na Balkanu nego \u0161to br\u017ei transport njihove robe na ogromno europsko tr\u017ei\u0161te.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD) objavila je u ponedjeljak izvje\u0161\u0107e o ishodima dosada\u0161njih kineskih investicija na Balkanu i u Isto\u010dnoj Europi. U izvje\u0161taju se zaklju\u010duje da Kina u sklopu projekta Jedan pojas jedan put provodi duboke ekonomske zahvate na Balkanu te da usprkos njihovom ukorijenjivanju, regija i dalje najve\u0107u trgova\u010dku razmjenu ima s [&hellip;]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20097,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[245,228,217],"theme":[455],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-20096","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-balkan","tag-ekonomija","tag-kina","theme-rad","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20096","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20096"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20096\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":20099,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20096\/revisions\/20099"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20097"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20096"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20096"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20096"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20096"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20096"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20096"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20096"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}