{"id":20066,"date":"2017-09-14T07:00:30","date_gmt":"2017-09-14T06:00:30","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20066"},"modified":"2021-02-25T10:57:59","modified_gmt":"2021-02-25T09:57:59","slug":"bugarski-dihadi-don-r","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20066","title":{"rendered":"Australsko-bugarski “D\u017eihadi D\u017eon”?"},"content":{"rendered":"

Jedna osoba osu\u0111ena je nedavno u Bugarskoj na kaznu zatvora zbog terorizma, usprkos slabim dokazima i nestalnim svjedocima. U pozadini pri\u010de kriju se milijuni eura usmjereni u antiterorizam i gotovo nikakvi uspjesi, popra\u0107eni regresivnim politikama vladaju\u0107ih koalicija.
\n<\/strong><\/p>\n

John Zaharijev \u2013 ili kako ga bugarski mediji nazivaju “Bugarski D\u017eihadi D\u017eon” \u2013 22-godi\u0161nji je Australac bugarsko-vijetnamskog podrijetla nedavno osu\u0111en na zatvorsku kaznu od \u010detiri godine pod optu\u017ebom za terorizam.<\/p>\n

Godine 2016. Zakarijev se nakon mature u katoli\u010dkoj gimnaziji zajedno s ocem preselio iz Sydneya u Sofiju. Ve\u0107 20. septembra iste godine uhi\u0107en je pod optu\u017ebom za koju je i osu\u0111en. Prema Zakarijevu, istraga<\/a> protiv njega pokrenuta je nakon dojave australske tajne slu\u017ebe (ASIO). Zahariev je optu\u017een na temelju dokaza koji pokazuju da je nakon pridru\u017eivanja skupini islamskih uli\u010dnih propovjednika (Street Dawah proselytising group) u Sydneyu 2013. godine pre\u0161ao na islam i nakon toga proveo neko vrijeme u Siriji.<\/p>\n

Zakarijev potvr\u0111uje da je zaista boravio u Siriji, ali u sklopu “humanitarne misije”, dodaju\u0107i<\/a> da je tamo oti\u0161ao s motivom da sazna “istinu” o ratu u Siriji. Tamo je proveo ukupno osam dana tokom kojih se susreo samo s \u010dlanovima Slobodne sirijske vojske<\/a> koja nije teroristi\u010dka organizacija. Tvrdi kako nikad nije sudjelovao u vojnim akcijama i zgra\u017ea se nad brutalno\u0161\u0107u ISIS-a. Optu\u017eba je tvrdila da je Zakarjiev planirao u Bugarskoj nabaviti oru\u017eje i nau\u010diti pucati, ali nije planirao nikakav teroristi\u010dki napad ve\u0107 je mislio vratiti se u Siriju kao borac ISIS-a. Zakarijev je inzistirao na tome da odlazak na streljanu i posjedovanje religijskih knjiga koje su stru\u010dnjaci procijenili kao “neradikalne” nije zlo\u010din te je negirao optu\u017ebu za terorizam.<\/p>\n

\u010clanak 108<\/strong><\/p>\n

Sudilo mu se na nedavno osnovanom Specijalnom kaznenom sudu (SKS) po \u010dlanku 108 bugarskog kaznenog zakona. Radi se o \u010dlanku koji zabranjuje promicanje “fa\u0161isti\u010dke i drugih antidemokratskih ideologija” i prijetnje ustavnom poretku. Stavak A istoga \u010dlanka regulira pripremanje sudjelovanja u teroristi\u010dkim akcijama putem “uzrokovanja nemira ili straha me\u0111u stanovni\u0161tvom ili sprje\u010davanja nadle\u017enih organa, slu\u017ebenika javnih institucija ili stranih dr\u017eava kao i me\u0111unarodnih organizacija u obavljanju svog posla”. \u010clanak 108. (a) uveden je u sklopu antiteroristi\u010dke regulative donesene 2016. godine u vrijeme koalicijske vlade GERB-a. Zakon je podr\u017eao i Patriotski front, dok su se kriti\u010dari zakona tek suzdr\u017eali od glasanja.<\/p>\n

Valentin Radev, u to vrijeme zastupnik parlamenta iz redova GERB-a i zamjenik predsjednika obrambenog odbora, a sada ministar unutarnjih poslova, opravdavao je Zakon referiraju\u0107i se na Bugarsku kao na jednu od posljednjih EU zemalja<\/a> koja jo\u0161 nije donijela eksplicitnu antiteroristi\u010dku zakonsku regulativu. Nije potrebno imati zvanje politologa kako bi se razumjelo da je dono\u0161enje ovog zakona posljedica onoga \u0161to se percipira kao zapadnja\u010dka o\u010dekivanja.<\/p>\n

Obitelj Zakarijeva tvrdila je<\/a> da Bugarska njegov slu\u010daj “koristi kako bi jasno pokazala svoju namjeru borbe protiv terorizma”. Njegova je obrana opetovano nagla\u0161avala \u010dinjenicu da bugarska vlada ovime poku\u0161ava opravdati izdvajanja za antiterorizam<\/a>. “\u010cvrsto vjerujem kako se radi o lo\u0161e osmi\u0161ljenoj policijskoj akciji zato\u010denja s ciljem opravdanja milijuna eura koje su dobili od Bruxellesa za borbu protiv terorizma” kazao je odvjetnik Zakarijeva<\/a> jednim novinama iz Sydneya<\/a>.<\/p>\n

Pod budnim ameri\u010dkim okom<\/strong><\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, istragu protiv Zaharieva nadgledali su FBI i tu\u017eioci<\/a> iz Sjedinjenih Ameri\u010dkih Dr\u017eava. Ameri\u010dka anga\u017eiranost po pitanju bugarske antiteroristi\u010dke politike postala je o\u010dita nakon \u0161iroko ogla\u0161enog la\u017enog alarma s po\u010detka 2016. U martu te godine, Ministarstvo vanjskih poslova SAD-a objavilo je na svojim Facebook stranicama upozorenje<\/a> svim svojim gra\u0111anima upozoravaju\u0107i ih da izbjegavaju jedno od najpoznatijih kri\u017eanja u Sofiji jer su procijenili da postoji mogu\u0107nost od teroristi\u010dkog napada na toj lokaciji. Idu\u0107eg dana bugarski premijer pojasnio je da je Dr\u017eavna agencija za nacionalnu sigurnost (SANS) imala pogre\u0161ne informacije te da je sukob oko kojeg se ra\u0161irila panika zapravo ticao intimne ljubavne sva\u0111e izme\u0111u dr\u017eavljana Bugarske i Afganistana. Ministarstvo unutarnjih poslova je obavijestilo svoje “strane partnere” prije nego je provjerilo informacije. Na temelju informacija bugarske policije SAD je objavio spornu informaciju, uzrokovav\u0161i tako \u0161irenje panike. Nakon toga se oglasila i ameri\u010dka ambasada u Bugarskoj poru\u010div\u0161i kako \u0107e nastaviti tijesno sura\u0111ivati s bugarskim kolegama na antiteroristi\u010dkim pitanjima.<\/p>\n

Odmah nakon uhi\u0107enja Johna Zakarijeva, njegov otac Svetlomir gostovao je na televiziji odradiv\u0161i nastup za kojeg je te\u0161ko re\u0107i da je i\u0161ao u korist njegovom sinu, usprkos o\u010devim najboljim namjerama. John je bio podvrgnut izrugiva\u010dkoj “psihoanalizi” u izvedbi senzacionalizmu naklonjenog novinara koji je na nacionalnoj televiziji intervjuirao Johnovog oca s ciljem pronalaska skrivenih motiva njegovih navodnih zlo\u010dina iz ranog djetinjstva i njegovih ljubavnih odnosa. Tom je prilikom Svetlomir Zakarijev kazao kako je agent SANS-a pristupio Johnu u poku\u0161aju provokacije na prijateljski na\u010din bez da je ikad otkrio svoje zanimanje i predlo\u017eio mu da zajedno odu na streljanu<\/a>. Jedan svjedok, koji je u me\u0111uvremenu netragom nestao, izjavio je da je na streljani John prijetio nekome oru\u017ejem. Zakarijeve je agent SANS-a izveo na ve\u010deru kako bi, smatra Svetlomir, ku\u0107a ostala prazna i kako bi u nju mogli u\u0107i agenti i ozvu\u010diti je.<\/p>\n

Specijalni kazneni sud
\n<\/strong><\/p>\n

Iako ovo nije prvi slu\u010daj u Bugarskoj u kojem je bilo optu\u017eenih za terorizam nakon kontakta sa Sirijom, su\u0111enje Zakarijevu od posebnog je zna\u010daja zbog toga \u0161to se radi o prvom slu\u010daju procesuiranom na SKS-u osnovanom 2011. godine. Osnivanje ovog suda bila je ideja<\/a> tada\u0161njeg ministra unutarnjih poslova GERB-a Cvetana Cvetanova. \u010clanove ovog suda trebali su \u010diniti samo “najkvalificiraniji, najiskusniji i najinteligentniji” suci koji bi se specijalizirali za slu\u010dajeve korupcije i pranja novca, terorizam op\u0107enito, te organizirani kriminal. Cvetanov je svoju ideju objasnio kazav\u0161i kako bi sud slu\u017eio kao sredstvo “ubrzavanja” predraspravnih postupaka i samih su\u0111enja te se pritom pozivao na nepostoje\u0107e preporuke Europske komisije. Ubrzavanje postupaka trebao je biti rezultat toga \u0161to \u0107e ovaj sud procesuirati manji broj slu\u010dajeva koji \u0107e saslu\u0161avati ve\u0107i broj sudaca, \u010dime se rje\u0161avaju problemi preoptere\u0107enja drugih sudova. No, civilno dru\u0161tvo, stru\u010dne organizacije i politi\u010dke stranke kritizirali su projekt kao ispolitiziran i kao potencijalnu polugu za napade na vladinu politi\u010dku oporbu<\/a>. Nedavno izvje\u0161\u0107e Vrhovnog suda<\/a> za kaznena djela ukazalo je na nisku u\u010dinkovitost SKS-a, nedostatak specijalizacije sudaca, alarmantan broj izdanih dozvola za prismotru i prislu\u0161kivanje telefona te favoriziranje zaposlenika SANS-a s prekr\u0161ajnim dosjeima. SKS trenutno procesuira tek 5 slu\u010dajeva povezanih s terorizmom.<\/p>\n

SKS ipak nije osigurao na\u010dine za napad na oporbu, za sada. No, svakako slu\u017ei stvaranju neprijatelja me\u0111u Muslimanima, protiv kojih se treba boriti ispred Zapadne publike. Pritom je i u Zakarijevljevom slu\u010daju prisutno arbitrarno selektiranje dokaza koji \u0107e biti predstavljeni sudu. Njegov je odvjetnik tra\u017eio da se uvedu dokazi<\/a> poput osobne korespodencije koja dokazuje da se Zakariev neposredno prije uhi\u0107enja ponovno preobratio na kr\u0161\u0107anstvo. Sutkinja Biljana Vran\u010deva odbila je zahtjev kao “neutemeljen i neosnovan”. Usprkos tome, uvr\u0161ten je dio dokaza iz njegove povijesti pretra\u017eivanja interneta koji je pokazao da je Zakarijev pratio aktivnosti ISIS-a. \u0160tovi\u0161e, dio optu\u017enice protiv njega temeljio se i na iskazu svjedoka iz d\u017eamije, Zakarievljevog poznanika, koji je kazao da je John “volio ISIS”. No, svjedok je kasnije svjedo\u010de\u0107i pod zakletvom povukao iskaz.<\/p>\n

“Sobodna” zemlja <\/strong><\/p>\n

Takve proceduralne nedosljednosti trebale bi Zakarijevu omogu\u0107iti da drugostupanjski (Prizivni specijalizirani kazneni) sud nakon ulo\u017eene \u017ealbe promijeni odluku. Ova mogu\u0107nost mu nudi neku nadu, jer je prije izricanja presude, vi\u0161e puta izra\u017eavao bojazni da \u0107e biti osu\u0111en na maksimalnu kaznu od 8 godina zatvora jer tokom su\u0111enja nije imao nikakvu podr\u0161ku<\/a> od australske vlade. Istragu Zakarijev smatra jednostranom<\/a>, a cijelo su\u0111enje pokaznim<\/a>.<\/p>\n

Sada\u0161nja bugarska koalicijska vlada sastoji se od GERB-a (desni centar) i tzv. Ujedinjenih patriota (\u010dine ih VMRO, Ataka i NFSB). Njihova logika po\u010diva na \u017eelji za vladaju\u0107om koalicijom slobodnom od “Muslimana i Turaka” koji se mije\u0161aju u unutarnje poslove zemlje (odnosi se na DPS (Pokret politi\u010dkih stranaka za prava i slobode)), u kojoj ne\u0107e biti “invazije” migranata, ali koja \u0107e se pridr\u017eavati kursa stroge fiskalne discipline kojeg je zacrtala EU. Ministarstvo unutarnjih poslova trenutno tra\u017ei stru\u010dnjake za provo\u0111enje istra\u017eiva\u010dkog projekta<\/a> kojeg financira EU, a \u010diji je cilj identificirati rane znakove “radikalizacije” u Bugarskoj. Angel Dzambazki, zastupnik Europskog parlamenta i \u010dlan VMRO-a, neprestano \u0161iri nepouzdane informacije o prisustvu ISIS-a u romskim \u010detvrtima u Bugarskoj. Inspiraciju crpi<\/a> iz primjera \u0160panjolske kao zemlje koja vodi “dugu bitku s islamom”. Radi se o koraku dalje, koji je do\u0161ao nakon zabrane pokrivanja na nacionalnoj razini i prijedloga za ograni\u010davanje inozemnog financiranja vjerskih organizacija u Bugarskoj. Osnivanje specijaliziranog kaznenog suda bilo bi manje alarmantno i proizvodilo bi manje \u0161tete da je cijela pri\u010da smje\u0161tena u kontekst slobodan od islamofobije i rasizma.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

John Zahariev ili kako ga bugarski mediji nazivaju “Bugarski \u0110ihadi \u0110on” 22-godi\u0161nji je Australac bugarsko-vijetnamskog podrijetla nedavno osu\u0111en na zatvorsku kaznu od 4 godine pod optu\u017ebom za terorizam…<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20067,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[110],"theme":[456],"country":[48],"articleformat":[450],"coauthors":[91],"class_list":["post-20066","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-drzava","theme-politika","country-bugarska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20066","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20066"}],"version-history":[{"count":20,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20066\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36552,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20066\/revisions\/36552"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20067"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20066"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20066"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20066"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20066"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20066"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20066"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20066"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}