{"id":20063,"date":"2017-09-13T13:08:35","date_gmt":"2017-09-13T12:08:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20063"},"modified":"2018-12-10T20:38:40","modified_gmt":"2018-12-10T19:38:40","slug":"nasilje-nad-zenama-od-konvencije-do-direktive","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20063","title":{"rendered":"Nasilje nad \u017eenama: od konvencije do direktive?"},"content":{"rendered":"

Jedna na tri \u017eene u Europi pretrpjela je fizi\u010dko, psiholo\u0161ko ili seksualno nasilje. U kulturnom uzoru Francuskoj, svaka tri dana jednu \u017eenu ubije njezin partner. Fizi\u010dke nesigurnost, nejednaki polo\u017eaj na tr\u017ei\u0161tu rada, zadiranje u osobne \u2013 seksualne i reproduktivne slobode \u2013 njihovo negiranje i ukidanje usluga korisnih \u017eenama, poput sigurnog i zakonski dostupnog abortusa, progla\u0161eni su nedopu\u0161tenima u Istanbulskoj konvenciji, odnosno Konvenciji Vije\u0107a Europe o sprje\u010davanju i borbi protiv nasilja nad \u017eenama i nasilja u obitelji<\/a> koju je u utorak 12. septembra, napokon izglasao i Europski parlament. Konvencija je prvotno potpisana u Istanbulu 2011. godine na inicijativu Vije\u0107a Europe. Samoj Europskoj uniji trebalo je 6 godina da postane potpisnicom dokumenta i uputi ga na ratifikaciju u nacionalne parlamente. A pritom se radi o dokumentu koji izravno utje\u010de na ekonomsku, seksualnu, obiteljsku i socijalnu kvalitetu \u017eivota 51 posto stanovni\u0161tva Unije. Da je EU ranije potpisala Istanbulsku konvenciju mo\u017eda bi i regresivni trend zabrana poba\u010daja bilo lak\u0161e spre\u010davati.<\/p>\n

Na sli\u010dno upozoravaju i zastupnici crveno-zelene koalicije u EU parlamentu GUE \/ NGL koji smatraju da ratifikacija konvencije nije dovoljna, te da ovaj dokument dug vi\u0161e od 100 stranica, treba \u0161to prije pretvoriti u direktivu Europske komisije te najavljuju daljnje napore u tom smjeru. Da bi mogli u tome i uspjeti govori i \u010dinjenica da je Konvencija glatko izglasana sa 489 glasova za, 114 protiv i 69 suzdr\u017eanih. Od hrvatskih parlamentaraca samo su dvije najekstremnije \u010dlanice, za koje bi se moglo re\u0107i da ne znaju razdvojiti vi\u0161e bitno od manje bitnoga, glasale protiv, uz uobi\u010dajene argumente “rodne ideologije”, “ograni\u010davanja \u017eivota” itd. Radikalnim desni\u010darima u argumentaciji prepunoj la\u017enog morala i nadrimoralne vertikale posebno smetaju termini “sigurnog i zakonskog poba\u010daja” kori\u0161teni u Konvenciji. No, ovaj dokument ne staje tu, ve\u0107 eksplicitno isti\u010de da su osporavanje i “zabrane koje se ti\u010du seksualnog i reproduktivnog zdravlja, prava i usluga, uklju\u010duju\u0107i i siguran i zakonski abortus oblici nasilja nad \u017eenama i djevoj\u010dicama”.<\/p>\n

Nadriargumenti desni\u010dara<\/strong><\/p>\n

Konvencija je toliko zdravorazumska i u skladu s “vremenom” i “civilizacijskim dosezima” da se poku\u0161aji radikalnih desni\u010dara<\/a> da temu izokrenu i prika\u017eu kao regresivnu gotovo i ne mogu uzeti za ozbiljno. Tako najkonzervativnije mogu\u0107e stavove poku\u0161avaju legitimirati usvajaju\u0107i formalni legalisti\u010dki diskurs pomije\u0161an sa vrijednosnim stavovima uba\u010denima na mjesta na kojima bi ina\u010de trebao stajati pravi argument. Naprimjer: “Europski parlament ne libi se izlaziti izvan okvira nadle\u017enosti Europske unije i naru\u0161avati princip supsidijarnosti”; iza \u010dega slijedi zaklju\u010dak da Parlament provodi ni vi\u0161e ni manje nego “reketarenje dr\u017eava \u010dlanica”; \u0161to je “prijetnja demokraciji u Europi”. Kao prvo, na\u010delo supsidijarnosti ka\u017ee da se zakonodavni akti donose na razini Europske unije samo ako se isti cilj ne mo\u017ee na u\u010dinkovitiji na\u010din ostvariti dono\u0161enjem akata na nacionalnoj ili lokalnoj razini. U ovom slu\u010daju, dosljedno zahtijevanje provedbe ovog na\u010dela mo\u017ee se primijeniti na bilo \u0161to: od zahtjeva za izlaskom iz \u017denevskih konvencija, konvencija o pravima djeteta do argumenta protiv Europola ili bilo koje druge zajedni\u010dke institucije – bilo koja dr\u017eava naime, sposobna je bilo koju vlastitu funkciju na\u010delno organizirati na nacionalnoj razini: od abortusa do valute. Dakle, zazivanje na\u010dela supsidijarnosti iako mo\u017eda autorima ovog nadriargumenta djeluje izrazito domi\u0161ljato posebno upakirati u legalisti\u010dki diskurs zapravo ne funkcionira ni na jednoj razini.<\/p>\n

Druga, ozbiljnija, no jednako suluda, i neodr\u017eiva optu\u017eba je ona da EU provodi reketarenje dr\u017eava \u010dlanica. Reket ozna\u010dava ekonomsku djelatnost vezanu uz organizirani kriminal, odnosno pru\u017eanje odre\u0111enih ilegalnih usluga. Ako ovaj argument izvedemo do krajnjih posljedica, to bi zna\u010dilo da jedino demokratsko tijelo EU \u2013 parlament \u2013 prisiljava svojih 27 \u010dlanica + 1 \u010dlanicu na kriminalne radnje. Pretpostavimo u najboljoj namjeri da se iza ovoga krije poku\u0161aj tuma\u010denja da bi Konvencija natjerala zemlje poput Poljske, Irske i Malte da legaliziraju trenutno ilegalni poba\u010daj. U nekonzistentnoj logici desni\u010dara optu\u017eba za reketarenje mogla imati smisla samo ako parlament ‘ucijeni’ ove zemlje da legaliziraju poba\u010daj. No, poba\u010daj ni sad nije kriminaliziran \u2013 on je samo nedostupan. A u lobisti\u010dko, politi\u010dko, diplomatskom svijetu bilo koje lobiranje, za bilo koje pravilo, svi koji se s njim ne sla\u017eu mogli bi, po ovoj logici, nazvati reketarenjem neovisno o kriminalnom elementu. Desni\u010dari ponovno selektivno biraju na \u0161to \u0107e se neka logika primjenjivati, a na \u0161to ne, namjerno ignoriraju\u0107i sve aspekte koji im ne idu u korist. Da oni vladaju bilo kojom zemljom, ona bi se raspala u internim kontradikcijama u rekordnom roku, mo\u017eda u kra\u0107em od vijeka trajanja fa\u0161isti\u010dke NDH.<\/p>\n

U kona\u010dnici, argument prema kojem je Istanbulska konvencija “prijetnja demokraciji” u Europi je mo\u017eda lakopamtljiva zvu\u010dna fraza no, ni ovo “ne dr\u017ei vodu” jer je zaista \u010dak i uz najve\u0107e napore te\u0161ko izvesti zaklju\u010dak da, (kao \u0161to ka\u017ee prvi \u010dlanak Konvencije<\/a>) za\u0161tita \u017eena od svih oblika nasilja te sprje\u010davanje njihovog progona; pridono\u0161enje suzbijanju svih oblika diskriminacije \u017eena i promicanje pune ravnopravnost \u017eena i mu\u0161karaca, \u0161to uklju\u010dije i osna\u017eivanje \u017eena itd. vodi ka oslabljivanju demokratskih pravnih instituta u Europi.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna na tri \u017eene u Europi pretrpjela je fizi\u010dko, psiholo\u0161ko ili seksualno nasilje. U kulturnom uzoru Francuskoj, svaka tri dana jednu \u017eenu ubije njezin partner. Fizi\u010dke nesigurnost, nejednaki polo\u017eaj na tr\u017ei\u0161tu rada, zadiranje u osobne \u2013 seksualne i reproduktivne slobode \u2013 njihovo negiranje i ukidanje usluga korisnih \u017eenama, poput sigurnog i zakonski dostupnog abortusa, progla\u0161eni […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":20064,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[243,174],"theme":[458,456],"country":[],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-20063","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-eu","tag-feminizam","theme-drustvo","theme-politika","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20063","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20063"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20063\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":26029,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20063\/revisions\/26029"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/20064"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20063"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20063"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20063"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20063"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20063"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20063"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20063"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}