{"id":20032,"date":"2017-09-12T07:00:00","date_gmt":"2017-09-12T06:00:00","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=20032"},"modified":"2021-02-25T10:58:00","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:00","slug":"ministarstvo-probnih-balona","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=20032","title":{"rendered":"Ministarstvo probnih balona"},"content":{"rendered":"

Hrvatsko Ministarstvo zdravstva je od po\u010detka teku\u0107eg mandata putem medija najavilo prili\u010dan broj reformskih zahvata. Gotovo ve\u0107ina njih jo\u0161 nije ni blizu realizacije. O sadr\u017eaju tih zahvata najbolje govori to da je bolje da nisu realizirani.<\/strong><\/p>\n

Aktualni ministar zdravstva Milan Kujund\u017ei\u0107 preuzeo je resor zdravstva u listopadu pro\u0161le godine. Od trenutka preuzimanja ministar je najavio cijeli niz poteza od kojih su se svi do sada pokazali djelomi\u010dno provedivima ili potpuno neprovedivima, a sustav se nastavio uru\u0161avati. Nepostojanje dugoro\u010dnog plana ili sveobuhvatne analize provedbe najavljenih promjena ministra izgleda uop\u0107e ne zabrinjava. Ali svakako treba zabrinjavati korisnike sustava kojima se mogu\u0107nost kori\u0161tenja zdravstvene skrbi sve vi\u0161e umanjuje te medicinsko osoblje koje je prisiljeno raditi u nezavidnim radnim uvjetima.<\/p>\n

Najavljene promjene bile su raznolike i te\u0161ko ih je selektirati, ali navest \u0107emo neke: prioritetne liste \u010dekanja, funkcionalna integracija bolnica, uvo\u0111enje nadstandarda i dodatnog pla\u0107anja zdravstvenog osiguranja, ukidanje koncesija u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi s namjerom potpune privatizacije, mjerenje u\u010dinkovitosti rada u bolnicama, bolnica Blato, itd. Me\u0111utim, jako malo ili ni\u0161ta se po\u010delo realizirati, a i to \u0161to se realizira vi\u0161e je na \u0161tetu, nego na korist medicinskom osoblju i pacijentima. Ministarstvo zdravstva se pri najavi ovih “spasonosnih” rje\u0161enja nije potrudilo ni konzultirati socijalne partnere, strukovne udruge ili udruge pacijenata, organizirati savjetovanje s javno\u0161\u0107u, iako ih se svih ove promjene ti\u010du. Promjene su najavljivanje naj\u010de\u0161\u0107e putem medija bez dodatnih obrazlo\u017eenja.<\/p>\n

\u0160irok spektar problema<\/strong><\/p>\n

Najavljeni pilot-projekt prioritetnih lista \u010dekanja do\u017eivio je samo najavu u medijima<\/a>, a potom su ga bojkotirali svi lije\u010dnici koji su ga trebali provoditi u bolnicama i u ordinacijama obiteljske medicine jer su smjernice po kojima se trebalo raditi medicinski neutemeljene i pravno opasne.\u00a0Funkcionalna integracija bolnica tako\u0111er je ve\u0107 izlizana mjera i nepotpuno rje\u0161enje, kako su to ve\u0107 pokazala proteklih godina provedena spajanja bolnica koja nisu zaustavila silne sanacije. Za sada su funkcionalno integrirane<\/a> Op\u0107a \u017eupanijska bolnica Vukovar i bolnica\u00a0 hrvatskih veterana i Op\u0107a \u017eupanijska bolnica Vinkovci, potom Op\u0107a bolnica Karlovac i Op\u0107a bolnica i bolnica branitelja Domovinskog rata Ogulin te\u00a0KBC Osijek i Op\u0107a bolnica Na\u0161ice, a takvo spajanje bi navodno trebalo pridonijeti racionalizaciji i u\u0161tedi.\u00a0<\/span><\/p>\n

Iako \u0107e se i ovo vjerojatno pokazati kao neu\u010dinkovito rje\u0161enje jer uloga bolnice u javnom sustavu nije da zara\u0111uje ve\u0107 da lije\u010di i spa\u0161ava \u017eivote. U kratkom mandatu najavljeni su<\/a> mogu\u0107nost pove\u0107anja dopunskog osiguranja, mogu\u0107e uvo\u0111enje dodatnog osiguranje, pla\u0107anje prema imovinskom cenzusu te kontrola naplata participacija za one koji nemaju dopunsko zdravstveno osiguranje o \u010demu bi na mjese\u010dnoj razini svaka bolnica morala dostaviti izvje\u0161taj. Od svega najavljenog nije se dogodilo ni\u0161ta, a i da je samo bi opteretilo bi korisnike bez \u0161irenja dostupnosti zdravstvene skrbi. Ministar je nedavno najavio<\/a> i plan za ukidanje koncesija u primarnoj zdravstvenoj za\u0161titi, to jest njihovu potpunu privatizaciju.\u00a0Kao i sa prethodnim najavama i za ovu se pokazalo kako nije do kraja razra\u0111ena, pa se ne zna \u0161to \u0107e sve lije\u010dnici preuzimati zajedno s ordinacijom, tko \u0107e biti vlasnik prostora u kojem rade, koja \u0107e biti cijena i uvjeti otkupa, kakva \u0107e biti pravila kod prodaje ordinacije, itd. Potpuno je nejasno<\/a> ni kako \u0107e to utjecati na pacijente te ostalo medicinsko osoblje, primjerice medicinske sestre, ili na koji na\u010din \u0107e mladi lije\u010dnici mo\u0107i otkupiti ordinaciju.<\/p>\n

Nedostatak lije\u010dni\u010dkog kadra veliki je problem koji ve\u0107 godinama optere\u0107uje zdravstveni sustav, posebno primarnu zdravstvenu za\u0161titu, ali i bolni\u010dki sustav. Za primarnu zdravstvenu za\u0161titu predvi\u0111eno je financiranje specijalisti\u010dkog usavr\u0161avanja doktora medicine koriste\u0107i sredstva Europskog socijalnog fonda, na na\u010din da se pove\u0107a broj specijalizacija na primarnoj razini zdravstvene za\u0161tite iz obiteljske medicine, pedijatrije, ginekologije i opstetricije, klini\u010dke radiologije na manje atraktivnim i depriviranim podru\u010djima te hitne medicine na podru\u010dju Republike Hrvatske.\u00a0Naravno, nedostatak medicinskih sestara se nigdje ne spominje, ali njihov manjak se tako\u0111er jako osjeti u funkcioniranju zdravstvenog sustava.<\/p>\n

\u0160trajk mladih specijalizanata<\/a> u prosincu 2016. gotovo je zaboravljen.\u00a0Specijalizanti su tada prosvjedovali protiv strogih ugovora o specijalizaciji te upornom odbijanju Ministarstva zdravstva da donese novi Pravilnik o specijalizacijama koji bi bolje regulirao prava mladih lije\u010dnika te im osigurao ve\u0107u razinu radni\u010dkih prava od postoje\u0107ih. Ni za ovaj problem rje\u0161enje se ne nazire<\/a>, iako je evidentno da lije\u010dni\u010dkog kadra nedostaje na svim razinama, a ovakav tretman je samo poticaj za odlazak u inozemstvo.\u00a0Nefunkcionalnosti sustava svjedo\u010de i u\u010destale humanitarne akcije, a jedna od posljednjih bila je vezana za sedmero djece koja boluju od visokorizi\u010dnog neuroblastoma, a s obzirom na to da sustav slabo funkcionira ubrzo su se javnost i mediji uklju\u010dili<\/a> u rje\u0161avanje problema.<\/p>\n

Primjeri iz svijeta<\/strong><\/p>\n

Iako se na\u0161 zdravstveni sustav uru\u0161ava u kontinuitetu i \u010dini se da je to zadati prirodni smjer pod pritiskom neoliberalnih politika kojima se promovira privatizacija, potrebno je pogledati \u0161to se doga\u0111a u svijetu jer postoje zemlje koje zdravstvo promi\u0161ljaju druga\u010dije.<\/p>\n

Republika Kuba je jedan od najpoznatijih primjera funkcioniranja javnog zdravstva i njihova postignu\u0107a u tom podru\u010dju su impresivna<\/a>.\u00a0Ve\u0107ini Kubanaca dostupna je kvalitetna zdravstvena za\u0161tita, iako je potro\u0161nja po glavi stanovnika ni\u017ea od ostalih u regiji. Kubanska vlada stavlja zdravlje stanovnika u centar, a u Ustavu je navedeno kako je besplatna zdravstvena za\u0161tita dostupna svima i te odredbe pre\u017eivjele su sve ekonomska sankcije s kojima se zemalja morala suo\u010diti. Nakon revolucije 1959. sve privatne klinike i farmaceutske tvrtke su nacionalizirane i integrirane u jedan sustav pod nadzorom Ministarstva zdravstva. Doktori imaju sredi\u0161nju ulogu u sustavu, bliski su s pacijentima i poznaju njihovu socijalnu situaciju, a to omogu\u0107uje visoku razinu prevencije. Kuba nagla\u0161ava va\u017enost edukacije medicinskog kadra koja se uvijek pobolj\u0161ava unato\u010d ekonomskim krizama. Svaki novi farmaceutski proizvod (npr. lijek) je besplatan za Kubance. Odr\u017eivi sustav se gradi na prevenciji i promociji zdravlja, a ne na najnovijoj tehnologiji koja je korisna samo kada je dostupna ljudima koji je trebaju i od tog stava se ne odstupa. Kuba pokazuje kako je dostupna i besplatna zdravstvena za\u0161tita mogu\u0107a pri \u010demu je va\u017ean stav dr\u017eave kojoj je funkcioniranje zdravstva i zdravlje stanovni\u0161tva primarno i u vrijeme krize.<\/p>\n

Savezna Republika Brazil<\/a> ima sveobuhvatnu primarnu zdravstvenu za\u0161titu u okviru javnog sektora i privatnu bolni\u010dku zdravstvenu za\u0161titu.\u00a0Brazil je zanimljiv primjer jer je u jeku neoliberalnih trendova u Latinskoj Americi pokrenuo 1986. Sistema \u00danico de Sa\u00fade (SUS, Objedinjeni zdravstveni sustav), a Ustavom iz 1988. progla\u0161ena je du\u017enost Vlade da se pru\u017ei besplatna zdravstvena za\u0161tita svima, unato\u010d jakom privatnom sektoru. Ova napredna odluka bila je rezultat i kulminacija desetlje\u0107a borbe za bolju zdravstvenu za\u0161titu, a SUS je omogu\u0107io da primarna zdravstvena za\u0161tita bude dostupna svim stanovnicima. Danas situacija nije idealna jer primarnu zdravstvenu za\u0161titu pru\u017eaju javne ustanove, a sekundarna i tercijarna za\u0161tita su privatne i to povla\u010di za sobom velike nejednakosti u dostupnosti, ali Brazilci od borbe nisu odustali. Ostali slu\u010dajevi zemalja koje se bar poku\u0161avaju suprotstaviti dominantnim privatizacijskim trendovima i vratiti i obraniti funkciju javnih zdravstvenih sustava su primjerice Kostarika, \u0160ri Lanka i Tajland.<\/p>\n

Ovi primjeri pokazuju kako je sr\u017e problema, ali i rje\u0161enja, na\u010din na koji promi\u0161ljamo zdravstvo – kao sveobuhvatnu skrb ili pojedina\u010dne usluge na koje netko ima ili nema pravo, to jest mo\u017ee li ih si priu\u0161titi ili ne. U svjetlu toga va\u017eno je znati kakve izmjene Zakona o zdravstvenoj za\u0161titi predla\u017ee Ministarstvo zdravstva, ali to je i dalje tajna za javnost, \u010dak se ne zna ni tko sudjeluju u njegovoj izradi. Na va\u017enost dostupnosti zdravstvene za\u0161tite nedavno je upozorila i Mirna \u0160itum, pro\u010delnica Gradskog ureda za zdravstvo grada Zagreba \u2013 naime, Zagrep\u010dani su zdraviji od stanovnika preostalog dijela zemlje i to ne zato \u0161to zdravije \u017eive, ve\u0107 zato \u0161to su zdravstvene usluge dostupnije<\/a> nego u drugim gradovima.<\/p>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Aktualni ministar zdravstva Milan Kujund\u017ei\u0107 preuzeo je resor zdravstva u listopadu pro\u0161le godine. Od trenutka preuzimanja ministar je najavio cijeli niz poteza…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":14809,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[],"theme":[],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[185],"class_list":["post-20032","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20032","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=20032"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20032\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36554,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/20032\/revisions\/36554"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/14809"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=20032"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=20032"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=20032"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=20032"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=20032"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=20032"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=20032"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}