{"id":19966,"date":"2017-09-07T07:00:46","date_gmt":"2017-09-07T06:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19966"},"modified":"2021-02-25T10:58:01","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:01","slug":"macronova-europska-politika","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19966","title":{"rendered":"Macronova isto\u010dnoeuropska politika"},"content":{"rendered":"

Nedavni posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Rumunjskoj uklju\u010divao je nekoliko zadataka. Pored lobiranja za interese francuskih firmi i geopoliti\u010dkog pozicioniranja, Macron se dotaknuo i razlike u pla\u0107ama radnika izme\u0111u zemalja centra i periferije: tako da “solidarno” zakine i jedne i druge.<\/strong><\/p>\n

Francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetio je Rumunjsku 24. augusta na poziv rumunjskog predsjednika. Bio je to prvi posjet novoizabranog francuskog predsjednika Isto\u010dnoj Europi. Prije toga, Macron se sastao sa \u0161efovima \u010ce\u0161ke, Slova\u010dke, Austrije, a odmah nakon Rumunjske oti\u0161ao je u Bugarsku. Srednjostruja\u0161ki mediji i analiti\u010dari prikazali su ove sastanke kao diplomatsku turneju demonstracije mo\u0107i francuskog predsjednika koji cilja preuzeti poziciju “glasnogovornika” EU adresiraju\u0107i njezine najve\u0107e izazove.<\/p>\n

Posebnu priliku vidio je sada, s obzirom na to da je njema\u010dka kancelarka Angela Merkel prisiljena koncentrirati se na unutarnje poslove te zemlje neposredno pred izbore zakazane za septembar. No, pogledajmo pobli\u017ee okvire Macronovog posjeta.<\/p>\n

Uvoz oru\u017eja<\/strong><\/p>\n

Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis na vlast je do\u0161ao igraju\u0107i na antikorupcijski listi\u0107. Manje je, me\u0111utim, poznato da je jedna od njegovih prvih predsjedni\u010dkih mjera bilo pove\u0107anje prora\u010dunskih izdvajanja za vojsku na 2 posto BDP-a. S obzirom na robusni ekonomski rast posljednjih nekoliko godina, to zna\u010di da je vojni prora\u010dun narastao sa 3,6 milijarde na 4 milijarde eura godi\u0161nje. U skladu s pove\u0107anim bud\u017eetom, prvog augusta ove godine, rumunjske vlasti najavile su desetogodi\u0161nji program pomla\u0111ivanja vojnog arsenala \u010dija je trenutna ukupna vrijednost ve\u0107a od 10 milijardi eura.<\/p>\n

To zna\u010di da \u0107e se nabavljati nova oprema naj\u0161ireg opsega: od helikoptera do tenkova i pu\u0161aka. Drugim rije\u010dima, ovim se programom Rumunjska ozna\u010dila kao plodonosno tr\u017ei\u0161te vojne opreme i to u trenutku kada produljena kriza profitabilnosti kapitala i eskalacije konflikata diljem svijeta uzrokuju zna\u010dajan rast dobiti na vojne investicije.<\/p>\n

Pove\u0107anje izdvajanja vojnih bud\u017eeta na 2 posto BDP-a za sve NATO \u010dlanice, \u010ditatelji \u0107e se sjetiti, bio je jedan od prvih zahtjeva Donalda Trumpa jo\u0161 kao predsjedni\u010dkog kandidata. Cilj toga bio je raspodijeliti ra\u010dun za NATO aktivnosti ravnomjernije po zemljama \u010dlanicama te tako olak\u0161ati teret financiranja NATO-a koji najvi\u0161e le\u017ei na SAD-u. Kao jedan od \u0161efova dr\u017eava koji je to u\u010dinio i prije nego li je Donald Trump izabran za ameri\u010dkog predsjednika Iohannis je zaslu\u017eio slu\u017ebeni posjet Washingtonu kako bi se susreo s Trumpom, neo\u010dekivano, kao jedan od prvih predsjednika u slu\u017ebenom posjetu novom ameri\u010dkom predsjedniku. To je me\u0111utim, imalo svoju cijenu: ugovor te\u017eak 4 milijarde eura za nabavu Lockheed Martin HIMARS baca\u010da raketa.<\/p>\n

Frustracije francuskog kapitala<\/strong><\/p>\n

Posjet predsjednika Macrona Bukure\u0161tu kao primarni cilj imao je uklju\u010diti francuske proizvo\u0111a\u010de oru\u017eja u rumunjsku potro\u0161a\u010dku groznicu. Tokom sastanka potpisan je memorandum izme\u0111u francuskog proizvo\u0111a\u010da vojne opreme MBDA i Romarma, rumunjske firme za vojnu proizvodnju u vlasni\u0161tvu dr\u017eave, a za proizvodnju balisti\u010dkih raketa kratkog i srednjeg dometa. Dogovor jo\u0161 nije finaliziran, a uloga memoranduma je to osigurati, ali i prona\u0107i dodatne na\u010dine suradnje izme\u0111u MBDA i Romarma u proizvodnji vojne opreme. Ako se uspije finalizirati, ukupni posao imao bi vrijednost od 2 milijarde eura.<\/p>\n

Naravno, Francuzi imaju konkurenciju, Amerikance koji su spremni preoteti posao, a s obzirom na rumunjsku sklonost SAD-u, ova opcija je jo\u0161 uvijek na stolu. Ustvari, za ovo ve\u0107 postoji i “presedan”. Pro\u0161le je godine njema\u010dka firma Rheinmetall bila uvjerena da su postigli dogovor s Rumunjskom za proizvodnju 600 amfibijskih transportera. 1<\/a><\/sup> Me\u0111utim, prije nekoliko mjeseci, rumunjska je vlada najavila da \u0107e taj ugovor ipak biti dodijeljen ameri\u010dkoj firmi General Dynamics.<\/p>\n

Nabava helikoptera ispostavila se jo\u0161 te\u017eim zadatkom. Europski proizvo\u0111a\u010d Airbus Helicopters otvorio je pro\u0161le godine tvornicu u Rumunjskoj s ciljem da u ovom polju po\u010dne konkurirati Amerikancima i Rusima. No, kako bi se proizvodna linija uop\u0107e otvorila, Rumunjska se obvezala na nabavku 16 takvih helikoptera. Me\u0111utim dogovor nije proveden do kraja, primarno zbog toga \u0161to je dr\u017eava po\u010dela pregovarati s ameri\u010dkom firmom Bell Helicopters. Takav razvoj situacije iziritirao je predstavnike Airbus Helicoptersa koji su Macronov posjet iskoristili kako bi artikulirali svoje frustracije.<\/p>\n

\u0160tovi\u0161e, oti\u0161li su toliko daleko da su optu\u017eili rumunjsku vladu za propuste pri osiguranju transparentnosti i po\u0161tenosti natje\u010daja za nabavku vojnih helikoptera. Prilikom otvaranja tvornice helikoptera u Bra\u0219ovu, Francuzi su se nadali uvjetima poslovanja nalik onima koje je dobio Renault u slu\u010daju preuzimanja tvornice automobila Dacia: radilo se o kupovini ogromne vrijednosti koju je Rumunjska poduprla subvencijama i lokacijom. U slu\u010daju tvornice helikoptera situacija se nije razvila na isti na\u010din, stoga je jedna od funkcija Macronovog posjeta da ovaj plan provede u djelo.<\/p>\n

\u010cetiri elementa<\/strong><\/p>\n

Bilo bi previ\u0161e pojednostavljeno svesti francuske ekonomske interese u Rumunjskoj isklju\u010divo na izdvajanja za vojsku. Engie, Group Societe Generale, Renault i Orange su francuske firme koje dominiraju uvoznim sektorom rumunjske ekonomije. \u010cak 7 posto izravnih stranih investicija u ovu zemlju dolazi iz Francuske, \u0161to je tu zemlju u 2016. godini u\u010dinilo \u010detvrtim najve\u0107im rumunjskim trgovinskim partnerom. U Rumunjskoj se nalaze predstavni\u0161tva vi\u0161e od 2.000 firmi u ve\u0107inski francuskom vlasni\u0161tvu.<\/p>\n

Macron je na vlast do\u0161ao izme\u0111u ostalog i na temelju obe\u0107anja da \u0107e \u0161tititi i promicati interese francuskih firmi, a tijekom svog posjeta Rumunjskoj, ovo je obe\u0107anje naglasio u govoru napisanom za poslovnu zajednicu koja se za ovu priliku okupila u francuskoj ambasadi. Ipak, bilo bi preapstraktno u ovome posjetu gledati tek tipi\u010dno ekonomsko oja\u010davanje interesa zemalja jezgre na periferiji. Sjedinjene Ameri\u010dke Dr\u017eave, Njema\u010dka i Francuska tri su od \u010detiri najve\u0107a (posljednja u nizu je, dakako, Rusija) proizvo\u0111a\u010da i izvoznika oru\u017eja u svijetu. Rumunjska je otvoriv\u0161i tr\u017ei\u0161te naoru\u017eanja (podizanjem prora\u010dunskih izdvajanja) ujedno omogu\u0107ila i najve\u0107im trima zemljama me\u0111usobno natjecanje.<\/p>\n

Naravno, \u010detvrti element \u2013 Rusija \u2013 ovdje igra klju\u010dnu ulogu: potreba pove\u0107anih izdvajanja za vojsku argumentirala se stalnim zazivanjem ruske prijetnje. Ratni hu\u0161ka\u010di i zagovornici novog hladnog rata \u2013 kako ovi doma\u0107i, tako i oni preko granica \u2013 branili su naoru\u017eavanje i pove\u0107anu vojnu potro\u0161nju kao nu\u017ean korak za sprje\u010davanje ruskog ekspanzionizma. Ekonomski interesi ovako se preru\u0161avaju kao geopoliti\u010dke varijacije uz rizik pove\u0107anog ratnog hu\u0161kanja u regiji.<\/p>\n

Najve\u0107i pobjednik ovog zapetljanca je rumunjski predsjednik Iohannis. On \u017eanje politi\u010dke plodove publiciteta koji nu\u017eno prati ovakve skupe dr\u017eavne posjete na “visokoj razini” i kad gostuje kod Trumpa i kad do\u010dekuje Macrona. Iohannis je svoju ulogu ustavnog \u010duvara doveo do savr\u0161enstva: malo upletanja u unutarnju politiku \u2013 samo onda kada nu\u017enost nala\u017ee o\u010duvanje statusa quo<\/em> i antikorupcijskih kampanja \u2013 usprkos o\u010ditim manama i zloupotrebama kao i maksimalnoj izlo\u017eenosti stranim politikama utemeljenima na obe\u0107anju pove\u0107anja izdvajanja za vojsku.<\/p>\n

Kontroverza upu\u0107enih radnika<\/strong><\/p>\n

Bilo bi te\u0161ko protuma\u010diti Macronov posjet Rumunjskoj tek kao lobisti\u010dko putovanje. Pogotovo kad se u obzir uzmu njegovi veliki napori da konsolidira simboli\u010dke aspekte svog mandata. Pa ipak, fokus ovog putovanja na pragmati\u010dne aspekte rumunjsko-francuskih odnosa nije se krio. A nije se ni mogao sakriti jer su u pregovorima o memorandumu o oru\u017eju sudjelovali u javnosti visoko eksponirani du\u017enosnici s obje strane. Ta kombinacija simboli\u010dkog i pragmati\u010dkog glavna je karakteristika njegovog predstavljanja u Isto\u010dnoj Europi. Simboli\u010dki je tra\u017eio uklju\u010divanje dugo zanemarivanih perifernih \u010dlanica EU poput Rumunjske i Bugarske u proces reformiranja EU, pritom gotovo u potpunosti ignorirav\u0161i Poljsku, i pogotovo Ma\u0111arsku, te uz tek sporadi\u010dne sastanke sa \u0161efovima \u010ce\u0161ke i Slova\u010dke u Austriji. Tim je \u017eelio jasno ocrtati granice izme\u0111u euroskeptika i eurofila.<\/p>\n

Ta simboli\u010dka razina dobila je na dodatnoj te\u017eini pragmati\u010dnim aspektom Macronovog posjeta. On je tra\u017eio podr\u0161ku od Rumunjske i Bugarske za reformu Direktive Europske komisije 96\/71\/EC o upu\u0107ivanju radnika. Njome se reguliraju pla\u0107e i dozvoljeni boravak radnika jedne zemlje \u010dlanice na privremenom radu u drugoj. Prema sada\u0161njem prijedlogu revizije, direktiva omogu\u0107ava poslodavcima da iskoriste razlike u pla\u0107ama u zemljama \u010dlanicama i da radnicima iz zemalja periferije upu\u0107enima u zemlje jezgre daju pla\u0107e i socijalne doprinose kakve bi imali u vlastitim zemljama, a ne u zemlji rada.<\/p>\n

Ovaj “socijalni damping”, kako ga je nazvao Macron, funkcionira tako da istovremeno smanjuje pla\u0107e na Zapadu i, teoretski, nezaposlenost na Istoku. Macron predla\u017ee da se problem rije\u0161i na na\u010din da se uvedu minimalne pla\u0107e za upu\u0107ene radnike, koje bi bile u skladu sa pla\u0107ama na Zapadu, i da se istovremeno skrati dozvoljeno vrijeme boravka upu\u0107enih radnika sa dvije na jednu godinu. Me\u0111utim, realni ishod njegovog prijedloga je pritisak na pla\u0107e radnika na Zapadu zbog jeftinije i lako dostupne radne snage s Istoka, \u010dime zapravo raste konkurentnost zapadnih radnika, \u0161to pak u kona\u010dnici zna\u010di da \u0107e radnici Isto\u010dne Europe izgubiti svoju prednost \u2013 jeftiniju cijenu rada.<\/p>\n

Macronov odabir ove Direktive kao temelja reformskih napora inteligentna je odluka zbog njezinih inherentnih dvosmislenosti. Radi se o podru\u010dju u kojem Macronova politika “ni lijevo ni desno” mo\u017ee savr\u0161eno funkcionirati. Drugim rije\u010dima, on je ubio dvije muhe jednim udarcem: istovremeno je adresirao francuske radnike kao i one iz Isto\u010dne Europe. Radi se o rijetko uspje\u0161nom poduhvatu, na kojeg su nasjeli mnogi, a posebno Rumunji.<\/p>\n

Izmjeni\u010dni tokovi rada i kapitala<\/strong><\/p>\n

Kako bi se razmrsio ovaj mehanizam, prva stvar koju valja napomenuti jest da upu\u0107eni radnici \u010dine manje<\/a> od 1 posto europske radne snage. Godine 2015. ve\u0107inu upu\u0107enih radnika \u010dinili su dr\u017eavljani Poljske, dok su se francuski radnici na\u0161li na tre\u0107em mjestu, odmah nakon njema\u010dkih. Ujedno, Njema\u010dka i Francuska su zemlje koje primaju najve\u0107i broj upu\u0107enih radnika. Jedan od razloga zbog kojeg je reguliranje upu\u0107enih radnika postalo problemom jest rast u\u010destalosti ove prakse kod tvrtki koje nastoje smanjiti tro\u0161kove rada, a \u0161to se bilje\u017ei od po\u010detka financijske krize.<\/p>\n

Bilo kako bilo, ukupni u\u010dinak koji upu\u0107ivanje radnika ima na tr\u017ei\u0161te rada, a posebno na stope nezaposlenosti je minimalan. Istina je, me\u0111utim, da su neki sektori tr\u017ei\u0161ta vi\u0161e izlo\u017eeni, a time je i praksa vidljivija, kao \u0161to je slu\u010daj u gra\u0111evinskom i transportnom poslovanju. \u010cinjenica je to koju je Macron istaknuo tokom posjeta Rumunjskoj. Stoga bi, u realnom kontekstu, izmjena direktive o upu\u0107enim radnicima u\u010dinila malo za rje\u0161avanje neuravnote\u017eenosti pla\u0107a unutar EU. Ako promjene pro\u0111u, a ho\u0107e, upu\u0107eni radnici s Istoka osjetit \u0107e ih kao negativne, dok zna\u010dajnije pobolj\u0161anje njihove kolege na Zapadu ne\u0107e osjetiti.<\/p>\n

Za ilustraciju teze kako su obi\u010dno zapadne firme one koje imaju najvi\u0161e koristi od prakse upu\u0107enih radnika, iskoristit \u0107emo rumunjski primjer. Jedan nizozemski prijevoznik kupio je rumunjskog i odmah potom poslao sve njihove voza\u010de na zapadnoeuropske ceste, ali zadr\u017eavaju\u0107i rumunjske pla\u0107e. Podr\u017eavatelji Macronovog prijedloga stoga u reviziji direktive vide priliku za okon\u010danje takvih praksi i bolje pla\u0107e za upu\u0107ene radnike. Pritom se zanemaruje opisana posljedica revizije direktive: radnici upu\u0107eni u Zapadnu Europu mogli bi izgubiti poslove kada izgube jedini konkurentski resurs koji imaju: ni\u017eu cijenu rada od zapadnih radnika.<\/p>\n

Ambivalentna uloga<\/strong><\/p>\n

Poljska je odlu\u010dno istupila protiv revizija Direktive zbog gore navedenih razloga. \u010cak se i njihova ljevica suprotstavila izmjenama ukazuju\u0107i na inherentni protekcionizam koji zagovaraju zemlje jezgre. I to je klju\u010dni aspekt ove pri\u010de: Macron nastoji, uz podr\u0161ku zemalja jezgre kao \u0161to su Njema\u010dka, Austrija, Belgija, Nizozemska i \u0160vedska, nametnuti jedan oblik protekcionizma tr\u017ei\u0161ta rada bez da stvar eksplicitno imenuje, no uz posljedicu raspada europskog tr\u017ei\u0161ta rada.<\/p>\n

Macronov argument razlikuje se od onih o “imigrantima koji dolaze i kradu na\u0161e poslove jer pristaju raditi za ni\u017ee pla\u0107e”, a koje rutinski zagovaraju desni\u010darski populisti. On kao glavni problem ispravno prepoznaje razliku u pla\u0107ama u razli\u010ditim zemljama EU koja je omogu\u0107ila ne samo migraciju radne snage iz isto\u010dnoeuropskih zemalja ka Zapadu, ve\u0107 i migraciju zapadnog kapitala u Isto\u010dnu Europu gdje se nalaze velike rezerve jeftine radne snage. Oba ova fenomena u me\u0111usobnom su djelovanju dovela do rasta stopa nezaposlenosti na Zapadu i visokog godi\u0161njeg rasta BDP-a na Istoku. To je slu\u010daj s Rumunjskom: u srpnju 2017. godi\u0161nji rast BDP-a iznosio je 5,7 posto, dok je francuski bio nezadovoljavaju\u0107e nizak sa tek 1,8 posto. Rumunjska, me\u0111utim, ima najni\u017ee pla\u0107e u EU.<\/p>\n

Razumljiv je stoga uspjeh Macronovog prijedloga kako kod ku\u0107e, tako i na Istoku. U Francuskoj se njegov prijedlog \u010dita kao podr\u0161ka francuskim radnicima koje su s tr\u017ei\u0161ta istisnuli oni jeftini s Istoka, dok se na Istoku utjelovio kao zagovaratelj ve\u0107ih pla\u0107a. Me\u0111utim, kao \u0161to smo pokazali, njegov \u0107e prijedlog u\u010diniti malo ili ni\u0161ta za bilo koji od problema koje adresira.<\/p>\n

S engleskog prevela Andrea Milat<\/p>\n

  1. Oklopna vozila namijenjena prijevozu vojnika i materijalno-tehni\u010dkih sredstava preko vodenih zapreka. Osim ljudstva, mogu prevoziti i vozila kao i manja topni\u010dko-raketna sredstva.[↩<\/a>]<\/span><\/li><\/ol>","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

    Francuski predsjednik Emmanul Macron posjetio je Rumunjsku 24. augusta na poziv rumunjskog predsjednika. Bio je to prvi posjet novoizabranog francuskog predsjednika Isto\u010dnoj Europi….<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19969,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[243],"theme":[456],"country":[99],"articleformat":[450],"coauthors":[98],"class_list":["post-19966","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-eu","theme-politika","country-rumunjska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19966","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19966"}],"version-history":[{"count":16,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19966\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36556,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19966\/revisions\/36556"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19969"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19966"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19966"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19966"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19966"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19966"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19966"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19966"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}