{"id":19876,"date":"2017-09-01T08:00:46","date_gmt":"2017-09-01T07:00:46","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19876"},"modified":"2017-09-01T09:39:18","modified_gmt":"2017-09-01T08:39:18","slug":"19876","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19876","title":{"rendered":"Mora li struja poskupiti?"},"content":{"rendered":"

U Hrvatskoj poskupljuje struja<\/a>, na na\u010din da \u0107e poskupiti naknade za obnovljive izvore energije (OIE) sa sada\u0161njih 3,5 lipa po kilovatsatu na 10,5 lipa po kWh i to od po\u010detka rujna<\/a>. No, zbog smanjenja PDV-a s 25\u00a0posto na 13\u00a0posto koje je na snazi od po\u010detka teku\u0107e godine, ra\u010duni za struju ku\u0107anstvima navodno \u0107e se promijeniti minimalno. Struja \u0107e naime biti skuplja, ali \u0107e PDV neutralizirati poskupljenje. HDZ, koji je trenutno na vlasti, najavljuje da \u0107e “ra\u010dun za struju ku\u0107anstvima narasti prosje\u010dno za 20 kuna mjese\u010dno”, no to, \u010dini se, nije to\u010dno. Ovo \u0107e mo\u017eda vrijediti za kontinentalnu Hrvatsku gdje dominira grijanje na plin, no u suncem okupanoj Dalmaciji, ku\u0107anstva se u pravilu griju na struju. Prema izra\u010dunu MOST-a, stranke iz oporbe, takvim \u0107e ku\u0107anstvima ra\u010duni porasti oko stotinu kuna<\/a>.<\/p>\n

Kao \u0161to smo ve\u0107 istaknuli, ne poskupljuje kilovat same struje, ve\u0107 “naknada za OIE s 3,5 lipa po kilovatsatu na 10,5 lipa po kWh”. Udio OIE u ukupnoj opskrbi strujom u Hrvatskoj iznosi otprilike 10 do 15 posto (informacije variraju), no na ra\u010dunima za struju ne vidi se to\u010dna jednad\u017eba, stoga gra\u0111ani ne mogu znati to\u010dno koji je dio potro\u0161ene struje do\u0161ao iz OIE, a koji iz tradicionalnih karbonskih izvora. Naknada za OIE se trenutno obra\u010dunava na kompletnu potro\u0161nju struje, a ne samo za stvarni udio potro\u0161nje struje koliko dolazi iz OIE. Drugim rije\u010dima, iako samo 15 posto energije dolazi iz OIE, naknada se napla\u0107uje za cjelokupnu proizvodnju struje. Ponovno se postavlja pitanje za\u0161to.<\/p>\n

Da je postoje\u0107im modelom malotko zadovoljan osim vjerojatno HEP-a, vidi se i iz izjava \u010dlanova Udruge obnovljivih izvora energije<\/a> koji su po\u010detkom ove godine predlagali model “u kojem bi na ra\u010dunu umjesto postoje\u0107e Naknade za OIE jasno stajalo kolika je cijena struje iz OIE po kWh, kao \u0161to se jasno vidi koja je cijena struje na tr\u017ei\u0161tu, ovisno o odabranom modelu i tarifi. To je model kojeg podr\u017eavaju i proizvo\u0111a\u010di OIE kao i operateri na tr\u017ei\u0161tu”. Radi se o pristupu koji bi mogao \u2013 bolje nego postoje\u0107i \u2013 omogu\u0107iti daljnji razvoj OIE \u0161irom RH na transparentan na\u010din. Pritom je potrebno istaknuti da se radi o minimalnoj promjeni modela koja ne zahtijeva politi\u010dko repozicioniranje, niti ugro\u017eava postoje\u0107u strukturu tr\u017ei\u0161ta energijom. Ugro\u017eava me\u0111utim, prihode koje ostvaruje HEP i netransparentne ugovore privatnih investitora u OIE.<\/p>\n

Odbiti socijalni kompromis<\/strong><\/p>\n

Da se radi o problemu izazvanim na razini EU vidi se i iz izrazito sli\u010dnog primjera Bugarske<\/a>. Tamo je naime pove\u0107anje cijena struje, tobo\u017ee zbog poticanja OIE, toliko naraslo\u00a0da su se gra\u0111ani pobunili protiv obnovljivaca. Sli\u010dna se pitanja o tome da li nam je uop\u0107e potrebna zelena energija po\u010dinju javljati i u Hrvatskoj. I dakako, iz perspektive krupnih igra\u010da koji dru\u0161tvene odnose promatraju kao rast i pad cijena na globalnim tr\u017ei\u0161tima mo\u017ee se tako \u010diniti. “Pri\u010du” o klimatskim promjenama i promjeni temelja ekonomije kako bi se zaustavilo uni\u0161tavanje planeta, doma\u0107i poduzetnici gladni profita vide kao nepotrebne namete iz dalekog Bruxellesa.<\/p>\n

No, pitanja koja zahtijevaju suvisle politi\u010dke odgovore le\u017ee potpuno van medijskog mainstreama<\/em> zahvaljuju\u0107i tome \u0161to javnost nije dovoljno kvalitetno informirana da ih postavi. Takva pitanja trebala bi po\u0107i od toga je li uop\u0107e nu\u017eno da dr\u017eava i dalje subvencionira poduzetni\u010dke investicije u OIE, s obzirom na to da je ova grana industrije postala komercijalno isplativa. \u0160tovi\u0161e, solarna energija postala je konkurentna na cijeloj planeti, a u nekim dijelovima svijeta jeftinija od nafte. \u0160to gra\u0111ani ovime to\u010dno dobivaju osim struje koja je sve skuplja, umjesto sve jeftinija? HEP, dakle, kupuje struju od proizvo\u0111a\u010da-poduzetnika koji projekte provode zahvaljuju\u0107i kreditima s najskupljim kamatama u Europi, i uz pomo\u0107 obilnih dr\u017eavnih subvencija \u2013 koje smo upravo dodatno pove\u0107ali \u2013 te zahvaljuju\u0107i reguliranoj cijeni OIE pove\u0107ava teret gra\u0111anima kako ni oni ni njihovi subvencionirani dobavlja\u010di ne bi izgubili dobit. Stoga kad se ka\u017ee da je ovo poskupljenje struje \u010dista plja\u010dka preko le\u0111a gra\u0111ana, to nije emotivna izjava ve\u0107 \u010dinjenica.<\/p>\n

Socijalni kompromis koji\u00a0predla\u017ee hrvatska vlada jeste jedino rje\u0161enje ako se cjelokupni model razvoja neovisnosti energetike u dr\u017eavi ne dovodi u pitanje i ako se javnost dr\u017ei u neznanju po ovom pitanju. No, radi se o kompromisu kojeg bi gra\u0111ani trebali odbiti. Subvencije na OIE trebale bi se u najve\u0107oj mjeri ispla\u0107ivati gra\u0111anima za ugradnju solarnih kolektora na krovove, a posebno bi se to trebalo \u010diniti u Istri, Dalmaciji i na otocima. HEP i dalje mora kupovati struju iz OIE, ali u ovom slu\u010daju od gra\u0111ana, kojima bi ovo umjesto poskupljenja ra\u010duna izazvalo svakako radikalno pojeftinjenje struje. U kona\u010dnici, nije li vrijeme da OIE prepustimo tr\u017ei\u0161tu? Da parafraziramo jednog doma\u0107eg, protr\u017ei\u0161nog komentatora: poduzetnici, ako ne mo\u017eete opstati za tr\u017ei\u0161tu, onda tamo ne zaslu\u017eujete niti biti. Ili stvari u kona\u010dnici ipak nisu ba\u0161 tako jednostavne?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

U Hrvatskoj poskupljuje struja, na na\u010din da \u0107e poskupiti naknade za obnovljive izvore energije (OIE) sa sada\u0161njih 3,5 lipa po kilovatsatu na 10,5 lipa po kWh i to od po\u010detka rujna. No, zbog smanjenja PDV-a s 25\u00a0posto na 13\u00a0posto koje je na snazi od po\u010detka teku\u0107e godine, ra\u010duni za struju ku\u0107anstvima navodno \u0107e se promijeniti […]<\/p>\n","protected":false},"author":4,"featured_media":19877,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[128],"theme":[457],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[289],"class_list":["post-19876","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-energetika","theme-klima","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19876","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/4"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19876"}],"version-history":[{"count":8,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19876\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19897,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19876\/revisions\/19897"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19877"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19876"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19876"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19876"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19876"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19876"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19876"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19876"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}