{"id":19867,"date":"2017-08-31T09:40:54","date_gmt":"2017-08-31T08:40:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19867"},"modified":"2017-08-31T09:46:29","modified_gmt":"2017-08-31T08:46:29","slug":"jaz-u-placama-izmedu-istoka-i-zapada-hrvatska-diktira-trendove","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19867","title":{"rendered":"Jaz u pla\u0107ama izme\u0111u Istoka i Zapada: Hrvatska diktira trendove"},"content":{"rendered":"

Savez samostalnih sindikata Hrvatske ju\u010der se priop\u0107enjem<\/a> obratio medijima. Priop\u0107enje, koje je dosta medija prenijelo, zapravo je sa\u017eetak istra\u017eivanja koje je proveo Bela Galgozci<\/a> u okviru Europskog sindikalnog instituta, a koje je objavljeno u \u010dasopisu\u00a0Social Europe<\/em>. Istra\u017eivanje je nastojalo utvrditi trendove u razlici u pla\u0107ama izme\u0111u zapadnih zemalja Europske unije (EU15) i onih kasnije integriranih, isto\u010dnih.<\/p>\n

Trend bi se ugrubo mogao ovako ocrtati: do 2008. godine i izbijanja globalne ekonomske krize bili su uo\u010dljivi sitni pomaci ka konvergenciji pla\u0107a na Istoku i Zapadu, no od 2008. jaz se postepeno\u00a0produbljuje. Ipak treba istaknuti da Istok nije ba\u0161 homogena cjelina. Taj trend vrijedi za ve\u0107inu zemalja, ali ne za sve. Tako\u0111er, postoje i velike razlike u pla\u0107ama me\u0111u zemljama Isto\u010dne Evrope: dok se, na primjer, U Sloveniji prosje\u010dna pla\u0107a nalazi na gotovo 60% prosje\u010dne pla\u0107e zemalja EU15, bugarska prosje\u010dna pla\u0107a je puno ni\u017ea i iznosi tek 17% prosje\u010dne pla\u0107e u EU15.<\/p>\n

Konsenzus sindikata i centralne banke<\/strong><\/p>\n

Kako isti\u010de Esther Lynch, konfederalna tajnica Europske sindikalne konferencije ETUC \u010diji je i SSSH \u010dlan, neminovno je da razlike u tro\u0161kovima \u017eivota i razini produktivnosti utje\u010du na visinu pla\u0107a, ali bez obzira na to, jaz je prili\u010dno \u0161okantan. No, ono \u0161to nas posebno zanima, a ujedno predstavlja i razlog za\u0161to je SSSH prenio istra\u017eivanje, jest pozicija Hrvatske. Naime, Hrvatska je rekorder u spomenutom trendu nakon 2008. godine. Dok je tada prosje\u010dna pla\u0107a iznosila 43% prosje\u010dne pla\u0107e u EU15, sada iznosi samo 37%.<\/p>\n

Tako\u0111er, valja naglasiti da ovi rezultati istra\u017eivanju nisu plod nekakve pristrane sindikalne optike. Sli\u010dan trend zabilje\u017eila je i Hrvatska narodna banka (HNB). Na pro\u0161lomjese\u010dnom predstavljanju<\/a> analize HNB-a, guverner Boris Vuj\u010di\u0107 je istaknuo da se u proteklom periodu u Hrvatskoj dogodila interna devalvacija (zapravo fensi izraz za sni\u017eavanje pla\u0107a) od 25%, da je produktivnost rasla znatno br\u017ee od mase pla\u0107a i da je hrvatsko tr\u017ei\u0161te rada puno fleksibilnije nego \u0161to se pretpostavljalo.<\/p>\n

Ako ni\u0161ta, sada barem znamo de\u0161ifrirati dru\u0161tvenu iluziju: BDP i izvoz rastu, a standard ne. U \u010demu je trik?<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Savez samostalnih sindikata Hrvatske ju\u010der se priop\u0107enjem obratio medijima. Priop\u0107enje, koje je dosta medija prenijelo, zapravo je sa\u017eetak istra\u017eivanja koje je proveo Bela Galgozci u okviru Europskog sindikalnog instituta, a koje je objavljeno u \u010dasopisu\u00a0Social Europe. Istra\u017eivanje je nastojalo utvrditi trendove u razlici u pla\u0107ama izme\u0111u zapadnih zemalja Europske unije (EU15) i onih kasnije integriranih, […]<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":19869,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[],"tags":[228],"theme":[455],"country":[38],"articleformat":[205],"coauthors":[291],"class_list":["post-19867","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","tag-ekonomija","theme-rad","country-hrvatska","articleformat-vijest"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19867","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19867"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19867\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":19868,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19867\/revisions\/19868"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19869"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19867"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19867"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19867"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19867"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19867"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19867"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19867"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}