{"id":19862,"date":"2017-08-31T07:00:41","date_gmt":"2017-08-31T06:00:41","guid":{"rendered":"http:\/\/www.bilten.org\/?p=19862"},"modified":"2021-02-25T10:58:03","modified_gmt":"2021-02-25T09:58:03","slug":"tko-to-tamo-glumi-nevinasce","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/www.bilten.org\/?p=19862","title":{"rendered":"Tko to tamo glumi nevina\u0161ce?"},"content":{"rendered":"

Izlo\u017eba “Tko to tamo snima?” u Hrvatskom povijesnom muzeju bavi se ratnom fotografijom u Hrvatskoj u doba Drugog svjetskog rata i “pora\u0107a”. S obzirom na to da je izlo\u017eba u potpunosti li\u0161ena politi\u010dke kontekstualizacije, sasvim je jasno, u dana\u0161njem ambijentu, kome politi\u010dki pa\u0161e perspektiva “neutralnog” terena.<\/strong><\/p>\n

Hrvatski povijesni muzej, nacionalna institucija \u010diji je fundus odavno prenapregnuo prostor zagreba\u010dke gornjogradske barokne pala\u010de Vojkovi\u0107, odlu\u010dio je ovoga ljeta ponuditi vlastiti \u017eeton u ime turisti\u010dkog oplemenjivanja kulturne ponude grada. Netko dobronamjeran pomislit \u0107e: okej da je tako, jer se od tipizirane ponude licitarske kulture fijakera i ridikulozno kostimiranih sezonskih radnika koji sugeriraju historijski comeback<\/em> na kraj 19. stolje\u0107a, treba odmaknuti pod svaku cijenu.<\/p>\n

I naslov izlo\u017ebe je marketin\u0161ki zavodljiv: “Tko to tamo snima?” (Who’s Shootin’ Over There?), uz deskriptivni podnaslov: “Fotografija u Drugom svjetskom ratu i pora\u0107u iz zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskoga povijesnog muzeja”. Pa\u017eljiviji turist ili doma\u0107i posjetitelj primijetit \u0107e pritom da se uz historijski egzaktno razdoblje Drugog svjetskog rata navodi fluidna odrednica “pora\u0107a” (“Second World War and its aftermath”) \u0161to dodatno dinamizira preliminarno o\u010dekivanje publike: radi li se o isklju\u010divo o 1945. godini, drugoj polovici 1940-ih ili ranim 1950-im godinama? U kojim se sve to kategorijama predstavlja pora\u0107e?<\/p>\n

Mala soba, jeftin print<\/strong><\/p>\n

Dinamizam takvih preciznih pitanja potrajat \u0107e vrlo kratko i splasnut \u0107e vrlo brzo, ulaskom u tu jednu jedinu prostoriju Hrvatskog povijesnog muzeja gdje je izlo\u017eba smje\u0161tena u kombiniranom postavu panoa, privatnih albuma fotografa i digitalizirane gra\u0111e u foto-okvirima koja se mo\u017ee prelistavati. Publika \u0107e odmah shvatiti da je pala na marketing naslova izlo\u017ebe, ugurana u tu sobicu lo\u0161eg printa ratnih i postratnih fotografija. Ili, publika \u0107e odmah shvatiti: \u0161teta \u0161to je izlo\u017ebena soba tako mala, \u0161teta \u0161to je print fotografija tako jeftino izveden, \u0161teta \u0161to je naslov izlo\u017ebe intrigantniji od ideje izlo\u017ebe i njezine slabe izvedbe.<\/p>\n

\u010cemu ovakva izlo\u017eba, pitat \u0107e se dobronamjerni doma\u0107i posjetitelj, \u010diji \u0107e se pogled sudariti sa zbunjenim izrazom lica stranog turista \u0161to \u0107e izlo\u017ebenu prostoriju napustiti za pet minuta. Odgovoru mo\u017eda mo\u017ee pomo\u0107i predgovor autorica izlo\u017ebe Rhee Ivanu\u0161 i Petre Braun koji nalazimo u izlo\u017ebenoj knji\u017eici \u0161to objavljuje gotovo sav tekstualni dio postava: biografije fotografa\/-kinja, uz poneku ilustrativnu fotografiju.<\/p>\n

“Zna\u010dajan dio Zbirke fotografija, filmova i negativa Hrvatskog povijesnog muzeja odnosi se na ratnu fotografiju 20. stolje\u0107a. Poput pisca i fotoreporter je novinar. \u010cesto mora donositi odluke na licu mjesta i stalno nositi sa sobom fotoaparat, dok je ve\u0107inu vremena izlo\u017een zna\u010dajnim pote\u0161ko\u0107ama (npr. tjelesne ozljede, vremenske nepogode, ratni uvjeti..)”, pi\u0161u na po\u010detku Predgovora muzejske stru\u010dnjakinje na \u0161to dobronamjeran posjetitelj\/-ica mo\u017ee tek su\u0107utno uzdahnuti jer ovdje nije, na\u017ealost, bilo autorske mudrosti da se tehnologijski i prostorni neuspjeh izlo\u017ebe nadomjesti spretnijim ili promi\u0161ljenijim “tezi\u010dnim” re\u010denicama. Uzalud i takva su\u0107ut, jer predgovor, uz opis postava, grabi dalje: “U fokusu su dvije jake propagandne foto-slu\u017ebe koje djeluju za vijeme Drugog svjetskog rata \u2013 u Nezavisnoj Dr\u017eavi Hrvatskoj i partizantskoj antifa\u0161isti\u010dkoj Hrvatskoj, a uz njih i fotografi koji su djelovali samostalno. Kroz njihov rad predstavlja se dokumentarni i vizualno atraktivan prikaz ratne svakodnevnice (boji\u0161nice, bitke, vojnici, svakodnevni \u017eivot u gradu i na selu)”, navode autorice Ivanu\u0161 i Braun.<\/p>\n

Malogra\u0111ansko \u010du\u0111enje<\/strong><\/p>\n

I na prvi pogled, doista, ni\u0161ta spornog illi neobi\u010dnog nema u \u010dinjenici \u0161to izlo\u017eba pokazuje radove 29 fotografa\/-kinja od kojih su jedni radili u Svjetlopisnoj slu\u017ebi pri Predsjedni\u0161tvu Vlade Nezavisne Dr\u017eave Hrvatske, drugi su bili sudionici partizanskog pokreta i\/ili radili u prvoj hrvatskoj foto agenciji nakon rata, tre\u0107i su radili privatno za vrijeme NDH zbog \u010dega su 1945. snoslili razli\u010dite posljedice, a \u010detvrti su bili anonimci u foto-slu\u017ebama NDH ili u partizanskim jedinicama.<\/p>\n

Historijske \u010dinjenice i protagonisti Drugog svjetskog rata valjda su dovoljno politi\u010dki pouzdani, da ih ne mo\u017ee poljuljati “impresionizam” fotografskog medija ili sentimentalna “dvojba” o objektivno-subjektivnoj naravi ratne fotografije. Jer je ratna fotografija, bez obzira na njezin sadr\u017eaj, (povijesno) politi\u010dki dokument. To je njezina osnovna, ako ne i jedina, “\u017eanrovska” odrednica, njezina baza i preludij svakog sljede\u0107eg pogleda publike raznih generacija – da tako romanti\u010darski ka\u017eemo. A ovako kiseli romantizam distinkcije ratne fotografije kao politi\u010dkog dokumenta (ili stava?) i malogra\u0111anskog \u010du\u0111enja nad razli\u010ditim biografijama fotografa u ratnom razdoblju potaknut je, poga\u0111ate, upadljivim izostankom politi\u010dke kontekstualizacije izlo\u017ebe.<\/p>\n

\u0160to to\u010dno zna\u010di “vizualno aktraktivan prikaz ratne svakodnevice” na koji upu\u0107uju autorice i kako se pod isti povijesno-dokumentarni, kamoli politi\u010dki ili ideolo\u0161ki, kunsthistori\u010darski ki\u0161obran mogu podvesti svi dokazi “ratne svakodnevice” pa bile one na suprotnim stranama boji\u0161ta ili me\u0111u civilima u gradu i selu? Dokumentarizam i vizualna atrakcija ratnih fotografija (ili fotografija ra\u0111enih u vrijeme rata) nisu me\u0111usobno isklju\u010dive kategorije jedino ako je poznat njihov politi\u010dki kontekst.<\/p>\n

Vizualnom atrakcijom protiv politi\u010dkog balasta<\/strong><\/p>\n

Autorice izlo\u017ebe su, naprotiv, izlo\u017ebenu gra\u0111u namjerno li\u0161ile politi\u010dkog konteksta plediraju\u0107i na “vizualnu atrakciju ratne svakodnevice” \u0161to je gotovo tragikomi\u010dno iz razli\u010ditih fokusa, najprije onog pragmati\u010dnog, isprintanog, s kojega se jedva mogu nazrijeti tragovi dostojanstva autorskog rada. Pri tome uop\u0107e nije va\u017eno jesu li se autorice priklonile ahistorijskom pristupu ratne fotografije kao vizualno aktraktivne razglednice ratne i poratne svakodnevice u samoskrivljenom, sentimentalnom zanosu koncepta antiratne fotografije kao principa jednako poraznih sudbina svih aktera u ratu. Ili su namjerno iako nevje\u0161to prikrile agendu “sveratne” (tobo\u017ee antiratne) politi\u010dke ravnote\u017ee razli\u010ditih i sukobljenih ideolo\u0161kih opcija. Jer je koncept njihove izlo\u017ebe jasan, na\u017ealost, kao izmjena dana i no\u0107i \u2013 kao osvjedo\u010deni princip povijesnog revizionizma koji zagovara doma\u0107a desnica i potpoma\u017ee aktualna vlast.<\/p>\n

Izlo\u017eba “Tko to tamo snima?” je, naime, dokaz posredovanog, “mekog” povijesnog revizionizma na kakav smo ranije navikli u istom prostoru, posebno na pro\u0161logodi\u0161njoj izlo\u017ebi koja je tematizirala 1945.<\/a> godinu sugeriraju\u0107i politi\u010dki balans izme\u0111u NDH i pobjednika. Pod egidom osude “svih totalitarizama”, koju prigodno zloupotrebljava suvremena desnica, i ova se izlo\u017eba priklanja revizionisti\u010dkoj ideji anuliranja “politi\u010dkog balasta” iz kulturne ba\u0161tine. \u010cini se to na ugodan, popularno naivan, le\u017eerno gra\u0111anski na\u010din gdje se na (neimenovane) ljudske sudbine gleda isklju\u010divo kao epizodne protagoniste u raljama (neizre\u010denih, pre\u0161u\u0107enih) politi\u010dkih okolnosti. Autorice izlo\u017ebe pritom koketiraju s ulogom u tematski rezervat povijesti svakodnevice, kao da im takva (pogre\u0161na) dekoracija motiva socijalne historije mo\u017ee pomo\u0107i uvjerljivosti totala kojemu je namjerno izmaknut klju\u010dni stol\u010di\u0107 povijesnog dokumentarizma.<\/p>\n

Iz vizure posjetitelja\/-ice, izlo\u017eba se tako svodi na kaleidoskop, ringi\u0161pil, nejasan mozaik fotografija po principu monta\u017ee atrakcija: fotografija goveda koje u rano jutro 8. svibnja 1945. bezglavo luta Ilicom preklapa fotografiju \u017eetve p\u0161enice u Slavoniji ili bijede li\u010dkog sela Buni\u0107. Pamte se dvije fotografije likvidacije njema\u010dkih zarobljenika u Kninu 1944., ali i nastup pionirskog kazali\u0161ta uz baletnu to\u010dku u El Shattu. Prizori rada Hrvatskog krugovala u Zagrebu 1941. mije\u0161aju se s prizorima izbjeglica na linij Glamo\u010d-Livno 1943. Fotografiju Ivana Gorana Kova\u010di\u0107a gdje sa suborcima uz cigaru sjedi i \u010dita na Glamo\u010du prekidaju portreti neimenovanih partizanki ili par fotografija djevoj\u010dica iz kartoteke Diane Budisavljevi\u0107; a jeza vas pro\u017eima na prizor fotografija s pohoda Crne legije u Isto\u010dnu Bosnu 1942. godine.<\/p>\n

Izlo\u017eba ne nudi mjeru skromnosti i\/ili mudrosti u oklonostima vlastite siroma\u0161ke tehni\u010dke i tehnologijske produkcije. Niti se trudi sakriti ogromne vlastite slabosti u okvirima suvremenih, globalnih tendencija u tretmanu ratne fotografije, gdje se vrlo delikatno promi\u0161lja svaki detalj politi\u010dkog dokumentarizma u razli\u010ditim aspektima eti\u010dkog pristupa.<\/p>\n

Politi\u010dki uvredljivo<\/strong><\/p>\n

Izlo\u017eba, tako\u0111er, ne nudi osnovne informacije na temelju kojih bismo mo\u017eda mogli ste\u0107i dodatno po\u0161tovanje prema ukupnom fotografskom fundusu iz kojega su ekskluzivno izlo\u017eene neke (ne navodi se to\u010dno koje) ratne fotografije na izlo\u017ebi. Upravo suprotno, za\u010du\u0111uje lako\u0107a pau\u0161alnog tretmana fotografije kao umjetni\u010dkog rada, negdje i tretman dokumentaristi\u010dke atribucije. Namjerni izostanak politi\u010dke kontekstualizacije izlo\u017ebu je u\u010dinila ideolo\u0161ki besmislenom, ali i politi\u010dki uvredljivom.<\/p>\n

I kona\u010dno, najve\u0107u \u0161tetu pretrpjeli su, na\u017ealost, autori i autorice izlo\u017eenih ratnih fotografija. Ljudi \u010dije su biografije, poput enciklopecijskih natuknica, postavljene uz tek nekoliko primjera njihova rada u ratnim i poratnim (rije\u010d je u pravilu o prizorima iz 1945. godine) uvjetima. Nema smisla nabrajati njihova imena i detalje njihovih (tragi\u010dnih, nepoznatih, nevjerojatno hrabrih) sudbina: iako je jedino zbog njihovih biografija dobro posjetiti izlo\u017ebu koja je, u \u010dast po\u010detka nove \u0161kolske godine mo\u017eda, otvorena do kraja listopada. A naslov izlo\u017ebe? Shva\u0107amo postfestum, naslov je mo\u0107an, zaokru\u017euje \u010ditav problem instrumentalizacije ratne fotografije u Hrvatskoj, kakvom ju trenutno vidi Hrvatski povijesni muzej. Jer pitanje “Tko to tamo snima?” u naslova izlo\u017ebe, postavljeno kao retori\u010dka me\u010dka za turiste i \u0161mekere, otkiva malo vi\u0161e.<\/p>\n

Kako to, uop\u0107e, misliti: tko to “tamo” snima? Vidjeli smo radove 29 konkretnih autora\/-ica, a svaki\/-a zaslu\u017euje razlo\u017eni plasman ve\u0107i od izlo\u017ebene ilustracije, puke skice svoga rada u politi\u010dkom miljeu. Ili tako, ili bolje nikako.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Hrvatski povijesni muzej, nacionalna institucija \u010diji je fundus odavno prenapregnuo prostor zagreba\u010dke gornjogradske barokne pala\u010de Vojkovi\u0107…<\/p>\n","protected":false},"author":5,"featured_media":19866,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[454,1],"tags":[74,144],"theme":[458],"country":[38],"articleformat":[450],"coauthors":[121],"class_list":["post-19862","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-naslovnica","category-uncategorized","tag-kultura","tag-revizionizam","theme-drustvo","country-hrvatska","articleformat-tema"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19862","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/5"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=19862"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19862\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":36560,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/19862\/revisions\/36560"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/19866"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=19862"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=19862"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=19862"},{"taxonomy":"theme","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftheme&post=19862"},{"taxonomy":"country","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcountry&post=19862"},{"taxonomy":"articleformat","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Farticleformat&post=19862"},{"taxonomy":"author","embeddable":true,"href":"https:\/\/www.bilten.org\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcoauthors&post=19862"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}